Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

MAGDIĆ, Mile, povjesničar (Ogulin, 29. IX. 1847 — Zagreb, 3. II. 1931). Gimnaziju završio u Senju 1867, studij povijesti i zemljopisa u Grazu 1872. Bio je gimnazijski namjesni učitelj u Zagrebu 1872–73. i učitelj u Senju 1873–86, profesor povijesti i zemljopisa u Klasičnoj gimnaziji u Osijeku 1886–87, profesor i ravnatelj gimnazije u Mitrovici 1887–95, gimnazijski ravnatelj u Gospiću 1895–1906. i u Varaždinu od 1906. do umirovljenja 1908. Istraživao prošlost Senja, Like i Krbave, osobitu pozornost posvetivši kulturnoj i gospodarskoj povijesti te povijesnoj topografiji. Prvi veći rad, studiju o povijesti i kulturnoj baštini Senja utemeljenu na arhivskom gradivu, objavio u Programu Kraljevske više gimnazije u Senju (1875–76), a potom, proširivši je, tiskao i kao knjigu (Topografija i poviest grada Senja, 1877). Okrenut zavičajnoj povijesti, proučavao je ostavštinu A. M. Kuhačevića te priredio i uza svoj predgovor objavio većinu njegova dotad nepoznata opusa u knjizi Život i djela Senjanina Mateše Ant. pl. Kuhačevića, hrvatskoga pjesnika XVIII. vieka (Senj 1878); o njem napisao članak u izdanju Znameniti i zaslužni Hrvati (Zagreb 1925). Posvetivši je Bernardinu Frankapanu, u vlastitoj je nakladi objavio knjigu Topografija i povijest Ogulina (1926; dijelovi tiskani u monografiji Ogulin. Ogulin 2000), u kojoj je, uza zemljopisne značajke i povijesni pregled, donio popis ogulinskih kapetana i pukovnika ogulinske krajiške pukovnije, napisavši prvi potpuniji opis Ogulina i njegove okolice. Vrijedan prinos historiografiji njegov je rad na arhivskom gradivu; na zamolbu senjskoga gradskoga poglavarstva započeo je u drugoj pol. 1870-ih sređivati gradski i kaptolski arhiv te je mnogobrojne isprave prepisao i priredio za tisak. Njegove prijepise isprava otkupila je JAZU za potrebe izradbe Diplomatičkoga zbornika, no ondje nisu tiskani, pa ih je Magdić objavljivao pojedinačno, a danas, nakon požara u senjskom gradskom arhivu u II. svjetskom ratu, njegov rad ima neprocjenjivo značenje. Obrađujući različite teme iz senjske prošlosti, u svojim je radovima objavio prijepise plemićkih povelja i popis senjskih plemićkih obitelji iz 1758 (Starine, 1880, 1883, 1885), regesta glavnih isprava XIV–XVIII. st. i popise onih nestalih iz gradskoga arhiva 1683–1883, statut Senja iz 1640, prijepise isprava iz arhiva franjevačkih samostana na Trsatu i Krku te gradske sajamske privilegije (Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva, 1899–1902). Pisao je i o slabo istraženoj senjskoj buni 1712–22 (Danica, kalendar, 1897) te objavljivao povijesne crtice, među kojima se, uz one o senjskom stanovništvu i gradskoj upravi, ističe više od 40 povijesnih i topografskih priloga o srednjovjekovnim plemićkim kaštelima i utvrdama na području negdašnje Vojne krajine i vinodolskoga vlastelinstva (Narodne novine, 1899–1918). Doticao se senjskoga pomorstva i trgovine (Jutarnji list, 1922; Jugoslavenski pomorac, 1925), legenda o ličkim utvrdama (Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1909), objavio feljton o odnosima Karlobaga i Senja u XVIII. st. (Slavonische Presse, 1887) i više priloga o gospodarskoj povijesti Varaždina (Jutarnji list, 1911). Kao povjerenik Zemaljske vlade s R. Lopašićem 1885. obavio terensko istraživanje i pregled javnih i privatnih arhiva u Modruško-riječkoj županiji (Ogulin, Gomirje, Fužine, Rijeka, Trsat, Bakar, Grižane, Bribir, Novi, Senj; izvješće objavio Lopašić 1895). Senjsko gradsko poglavarstvo imenovalo ga je počasnim građaninom 1877, a Družba »Braća hrvatskoga zmaja«, na prijedlog R. Horvata, počasnim članom 1927 (Zmaj Ogulinski). Potpisivao se i pseudonimima Likaner i Ogulinensis te šifrom M.

DJELA: Topografija i poviest grada Senja. Senj 1877. — Topografija i povijest Ogulina. Zagreb 1926 (pretisci Ogulin 1995, 1996).
 
LIT.: R. Lopašić: Iz »Izvještaja o primorskim arkivima« podnesena Kralj. zemaljskoj vladi godine 1886. Starine, 1895, 27, str. 216–225. — (Prikazi života i rada): Dom i sviet, 14(1901) 12, str. 221, 237–238. — Naše slike. Zvonimir (kalendar), 20(1903) str. 68. — F. Salata: Cose nostre in scritti croati. Archeografo triestino, S III, 1(1903–05) 1, str. 220–222. — S. Franjković: (O knj. Topografija i povijest Ogulina). Nezavisni hrvatski seljak, 2(1926) 4, str. 1. — V. Rivoseki: Kronika senjske gimnazije prigodom 100-godišnjice 1839–1939. Senj (1939). — I. Karaman: Zemaljski arhivari A. Štriga, F. Pogledić i J. Miškatović. Arhivski vjesnik, 1(1958) str. 505–506. — Isti: Prilog za povijest Senja i Karlobaga. Historijski zbornik, 19–20(1966–67) str. 103–104, 111. — D. Roksandić: Bune u Senju i Primorskoj krajini (1719–1722). Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 1982, 15, str. 33–38, 40–42, 57–60, 65, 68, 72, 75, 81–82, 91–92, 100. — I. Tironi: Pogovor. U: Topografija i povijest Ogulina. Ogulin 1995, 77–80. — Z. Derossi: U susret tristotoj godišnjici rođenja Senjanina Antuna Mateše Kuhačevića. Senjski zbornik, 23(1996) str. 197–208. — Ž. Holjevac: Brinjsko-lički ustanak 1746. godine. Samobor 2004, 97–98. — S. Sršan: Biografije učitelja i profesora osječkih gimnazija i srednjih škola od 1855. do 1945. godine. Osijek 2009. — K. Regan: Mile Magdić i Narodne novine 1899–1918. Studia lexicographica, 4(2010) 6, str. 91–113. — M. Husić: Prinos bibliografiji Mile Magdića s posebnim osvrtom na povijest grada Senja. Senjski zbornik, 41(2014) str. 293–304.
 
Iva Mandušić (2019)