Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BARBARIĆ, Mladen, pisac (Ilok, 17. VI 1873 — Zemun, 5. IX 1936). Podrijetlom Bunjevac iz Baje. Osnovnu školu polazio je u Iloku, gdje mu je otac bio učitelj, a gimnaziju u Osijeku. God. 1887. ušao je u Franjevački red. Studirao je filozofiju i bogosloviju u Baji te za svećenika bio zaređen 1896. Bio je vjeroučitelj, župnik i samostanski poglavar u Koprivnici, Cerniku, Iloku i Osijeku, a posljednje godine života proveo je u Zemunu. — Još kao student objavio je zbirke rodoljubnih i religioznih pjesama, a pripovijestima, putopisima, pjesmama i vjerskopoučnim člancima javljao se u publikacijama: Neven (1889, 1891, 1893, 1896), Smilje (1889–1891), Sriemske novine (1891–1896, 1911, 1917), Glasnik Županije požeške (1892, 1893, 1895), Hrvatski branik (1893–1899, 1901), Ibrišimoviću franjevački bogoslovi (1893), Seljak (1893); Subotičke novine (1893, 1894), Glasnik Biskupija bosanske i sriemske (1895), Franjevački glasnik (1898), Narodna obrana (1909, 1915–1919), Anđeo čuvar (1917, 1918, 1925–1927, 1934, 1935), Jeka od Osijeka (1919), Hrvatske novine (Subotica 1927), Jubilarni almanah Kluba hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku (1929), Hrvatski list (1934, 1935), Franjevački vjesnik (1935, 1936), Kalendar sv. Ante (1938). God. 1893. uređivao je Književni prilog gospodarskog lista Seljak, a osnivač je i dugogodišnji urednik (1901–1916) dječjeg časopisa Anđeo čuvar. Baveći se domaćom, navlastito franjevačkom prošlošću, pisao je priloge o slavonskim crkvama, školama, franjevačkim samostanima u Zagrebu, Iloku, Šarengradu, Baču, Olovu i dr. te ih objavljivao u spomenici Ibrišimoviću franjevački bogoslovi (1893), Subotičkoj Danici (1906), Vjesniku Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskog arkiva (1906, 1917), Hrvatskoj obrani (1915), kalendaru Jeka od Osijeka (1918, 1919–1921, 1923), Vjesniku Županije virovitičke (1922), Glasniku Biskupija bosanske i sriemske (1924), Obzoru (1935). U Franjevačkom vjesniku vrijedni su mu prilozi: Zadnji fratri olovski (1934, 1936) i Bivši beogradski fratri (1935), a u Zborniku Arheološkog kluba »Mursa«, rad Mihajel Summa, nadbiskup skopljanski i primas Srbije (1936).

DJELA: Tugovanke. Brod 1891. — Kamenčić ćudorednoj prosvjeti naroda. Zadar 1893. — Rodoljupke. Mitrovica 1893. — Iločke starine. Zagreb 1899. — Sabrane pjesme. (Koprivnica 1902). — Kratka povjest crkve i samostana franjevačkog u Zagrebu. Zagreb 1906. — Crtice iz prošlosti Šarengrada. Osijek 1917. — Kod žalosne Gospe (Drama u 5 slika). Osijek 1918. — Lijepim Dunavom. Osijek 1918. — S iste žice. Osijek 1918. — Karašica kuda teče. Osijek 1919. — Fragmenta. Iz autobiografije o. Mladena Barbarića. Osijek (1921), 19342. — Majka Božja Judska u Osijeku. Osijek 1927. — Crkva iločka. Ilok 1928. — Pašino srce. Osijek 1929. — Zadnji dani sv. Ivana Kapistrana. Beograd 1935.
 
LIT.: Dilber-Pisnik: »Rodoljupke«. Spjevao M. Barbarić. Hrvatski branik, 1(1893) br. 17. — J. H.: Na obalama Dunava. Hrvatski list, 3(1922) 125, str. 2. — Mirko Čović (M. Č.): Pašino srce. Nova revija, 11(1932) 2, str. 189. — (Nekrolozi): Hrvatski list, 17(1936) 247, str. 3; Subotičke novine, 17(1936) 16, str. 4; Vrhbosna, 50(1936) 9, str. 224. — Ivan Esih (i. e.): In memoriam hrvatskom povjesniku fra M. Barbariću. Obzor, 76(1936) br. 233. — Mirko Gašić: Život i rad prof. Mladena Barbarića. Glasnik Biskupija bosanske i sriemske, 64(1936) 19, str. 149–151. — Viktor Novak (V. N.): Fra Mladen Barbarić. Jugoslovenski istoriski časopis, 3(1937) 1/4, str. 626.

 

 
Ante Sekulić (1983)