Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BARIČEVIĆ, Josip, pripovjedač i novinar (Sveti Jakov-Šiljevica, danas Jadranovo, 13. VI 1884 — Zagreb, 7. IX 1919). Sin Ivana, financijskog stražara i podvornika, i Filomene, rođ. Mikuličić. Osnovnu školu polazio je u Kraljevici i Bakru (1891–1896), nautičku školu u Bakru (1896/1897. i 1900–1902), gimnaziju u Sušaku (1897–1899). Već u srednjoškolskim danima pristupio riječkomu omladinskom pokretu te zajedno s J. Polićem Kamovom i M. Radoševićem bio član revolucionarnog kluba Cefas. God. 1902. prekida školovanje u nautičkoj školi, kratko boravi u Zagrebu, a zatim se vraća u Rijeku i od 1907. je korektor, reporter, feljtonist i prevodilac u Supilovu Novom listu (Riečkomu novom listu). God. 1910. objavljuje jedinu knjigu Novele i portreti. Iste godine napušta obitelj i Rijeku te odlazi u Beograd. Za I svjetskog rata stupa u srpsku vojsku te se povlači preko Albanije u Francusku. Do kraja rata bohemski živi u Parizu. Vraća se u Zagreb 1919. U književnosti se javio pjesmom Milom drugu Nikoli Plavšiću (Pobratim, 1904/1905, 7), a prvu pripovijetku, Branko V., objavio je u Novom listu (1907, 139–141). Kao pripovjedač formirao se u bohemskom krugu oko Polića Kamova. Pripovijetke, kritike, feljtone i političke osvrte objavio je u publikacijama Novi list (Riečki novi list, 1907–1912), Narodne novine (1910, 1912), Slobodna riječ (1910), Hrvatski đak (1911), Savremenik (1911) i posmrtno u Republici (1962) te Riječkoj reviji (1963). Potpisivao se pseudonimima i šiframa Josip Jablančanin, Josip B., Jos. B., J. B., B. J. U Riečkomu novom listu (1907) izlazio je u nastavcima njegov prijevod romana norveškog pisca Johana Bojera Moć laži. Navodi se da je izgubljen rukopis njegova romana Glupko Tuka kojega je odlomak (Sa mog ladovanja) tiskan u knjizi Novele i portreti. Za boravka u Parizu pisao je političke članke i književne priloge u iseljeničkom tisku Slovenski jug (Odesa 1916), Jugoslavenska domovina (Punta Arenas 1918), Jugoslavenski svijet (New York), Jugoslavenska država (Antofagasta, Valparaiso). Bio je jedan od potpisnika Memoranduma jugoslavenske omladine W. Wilsonu u Parizu (1917). — Baričevićeva bizarna i satirička proza u sjeni je Matoševe i Kamovljeve novelističke feljtonistike (V. Antić), a politička publicistika izrasla je u krugu jugoslavenski orijentirane revolucionarne omladine (M. Vaupotić).

DJELA: Novele i portreti. Zagreb 1910. — Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 80. Zagreb 1968, 307–357.
 
LIT.: Ljudevit Dvorniković (Lj. D.): Novele i portreti. Behar, 10(1909–10) 18/19, str. 302–303. — Nikola Andrić (-dr-): Baričevićeve Novele i portreti. Narodne novine, 76(1910) 86, str. 4. — Andrija Milčinović (A. M.): Novele i portreti. Savremenik, 5(1910) 6, str. 453–454. — Janko Polić-Kamov: Josip Baričević, Novele i portreti. Pokret (Zagreb), 7(1910) 84, str. 2–3. — Mijo Radošević: Josip Baričević, Novele i portreti. Riečki novi list, 4(1910) 87, str. 1. — Pavao M. Rakoš (Selim Rakošev): Josip Baričević, Novele i portreti. Hrvatski branik, 18(1910) 37, str. 1. — (Nekrolozi): Budućnost, 1(1919) 5, str. 70; Jutarnji list, 8(1919) 2793, str. 3; Riječ Srba, Hrvata i Slovenaca, 1(1919) 302, str. 5. — Dragan Bublić (D. B.): Danse macabre. Obzor, 60(1919) 214, str. 2. — Stevan Galogaža: Josip Baričević. Jugoslavenska država (Antofagasta, Valparaiso), 4(1919) 81, str. 5. — Vinko Antić: Životni put i djelo Josipa Baričevića. Riječka revija, 8(1959) 6, str. 358–369. — Vatroslav Cihlar: Riječki susret s Jožom Baričevićem. Ibid., str. 374–375. — Momčilo Milošević: Josip Baričević u Srbiji. Ibid., str. 370–373. — Vinko Antić: Josip Baričević kao novinar. Književnik, 2(1960) 7, str. 41–48. — Milan Selaković: Potraćeni talent – Josip Baričević. Ibid., str. 27–40. — Miroslav Vaupotić: (Bilješka o Josipu Baričeviću). Dva neobjavljena feljtona Josipa Baričevića. Republika, 18(1962) 4, str. 171. — Isti: Nepoznati Josip Baričević. Riječka revija, 12(1963) 1, str. 20–23. — Isti: Još jednom o J. Baričeviću – političkom publicisti. Ibid., 2, str. 113–114. — Branimir Donat: Josip Baričević (predgovor i bibliografija u: Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 80). Zagreb 1968, 293–305.
 
Martin Kaminski (1983)