BARIĆ, Adalbert Adam

BARIĆ, Adalbert Adam (Barits, Barics Bela), profesor političkih i ekonomskih znanosti (Novi Sad, 1742 — Beč, 10. XII 1813). Potječe iz plemićke obitelji kojoj je plemstvo dodijeljeno 1722. i potvrđeno 1737. Gimnaziju je polazio u Novom Sadu, pravo studirao u Budimu, a doktorirao u Beču 1764. Radio je u Državnom saboru u Požunu (1764–1765), zatim pri Stolu sedmorice u Budimu do 1769, kad ga je kraljica Marija Terezija imenovala profesorom sviju nastavnih predmeta novoosnovanoga Političko-kameralnog studija (Studium politico-camerale) u Varaždinu, između ostalog i stoga što »poznaje hrvatski jezik«. U Varaždinu je 1770. postao član masonske lože Zu den drei Drachen (Kod tri zmaja). Od 1772. profesor je u Zagrebu, kamo je studij premješten iz Varaždina. Kad je 1776. studij uklopljen u Pravni fakultet Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu, B. je postavljen za profesora tog fakulteta, no već iste god. odlazi na Pravni fakultet akademije u Győru (Mađarska). God. 1777. postaje profesor državnog uređenja na peštanskom Sveučilištu, gdje je 1786. postao i rektor. Umirovljen je 1804. — Na varaždinskoj i zagrebačkoj političko-kameralnoj katedri B. je prema službenom udžbeniku Josepha Sonnenfelsa Grundsätze der Polizey-Handlung- und Finanzwissenschaft predavao znanosti koje bi se danas mogle nazvati upravna politika, ekonomska politika i financije. Po naredbi Marije Terezije trebao je predavati na njemačkom jeziku, no budući da njegovi slušaoci nisu dovoljno znali njemački, predavao je na latinskom, što je kraljica privremeno dopustila, ali nije dozvolila da se tiska latinski prijevod prvog dijela Sonnenfelsova udžbenika što ga je B. preveo za potrebe slušača. Glavna načela iz toga nastavnog predmeta sačuvana su u tiskanim tezama njegovih slušača i stoga se njihovo autorstvo često pripisuje Bariću. U rukopisu mu je ostalo djelo Statistica Europae (1792), a nekoliko njegovih manjih radova tiskano je, iz nepoznatih razloga, anonimno. Pod njegovim imenom objavljeno je samo djelo Die gewöhnliche Krönungsfeier… 1790. i iste godine prevedeno na mađarski. Njemu se pripisivalo autorstvo djela Scriptorum ex regno Sclavoniae a secuto XIV usque ad XVII, koje je napisao A. B. Krčelić, a tiskano je zajedno s tezama Barićevih slušača u Varaždinu 1774. — B. se smatra najvažnijim predstavnikom kameralizma u nas, a njegov rad istaknutim prinosom našoj pravnoj znanosti. Bio je prvi profesor političkih i ekonomskih znanosti u Hrvatskoj.