BARIĆ, Stjepan

traži dalje ...

BARIĆ, Stjepan, političar i publicist (Zemun, 16. IV 1889 — Zagreb, 20. IV 1945). Osnovnu školu i realnu gimnaziju polazio je u Zemunu gdje je i maturirao (1907). Filozofiju i pravo studirao je u Zagrebu i u Fribourgu u Švicarskoj. Njegovo političko djelovanje započinje 1918, kad je izabran u Narodno vijeće u Zagrebu, a početkom 1919. za jednog od zamjenika zastupnikâ u Privremenom narodnom predstavništvu Kraljevine SHS u Beogradu. Iste godine u svibnju sudjeluje u osnivanju Hrvatske pučke stranke (HPS) u Zagrebu u kojoj je u početku bio predsjednik seljačkog odjela (kurije) Seljačka demokracija, a od sredine 1920. do 1929. predsjednik cijele stranke. Na izborima za Ustavotvornu skupštinu (28. XI 1920) izabran je za narodnog zastupnika Virovitičke županije. Kandidirao se bez uspjeha i na skupštinskim izborima 1923. i 1925, a ponovno je izabran (u Srijemskoj županiji) na izborima 18. IX 1927. Od 27. VII 1928. do uvođenja diktature (6. I 1929) bio je ministar socijalne politike u vladi A. Korošca. Od tada prestaje s aktivnim političkim djelovanjem. Bavio se i privrednim poslovima. Bio je član uprave Hipotekarne banke i direktor Privilegirane agrarne banke (1937–1941). Zanimao se za zadrugarstvo te bio neko vrijeme i predsjednik Zadružne sveze. — Publicističko djelovanje započinje istovremeno s političkim. Njegovi napisi o pitanjima unutrašnje politike u Kraljevini SHS, programski članci u vezi s djelovanjem HPS-a, politički govori, intervjui i sl. objavljeni su u Seljačkim novinama (1918–1926), Hrvatskoj obrani (1920, 1921), Narodnoj politici (1921), Narodnoj straži (1922, 1925), Seljačkom kalendaru (1922), Težačkim novinama (1922, 1923), Našem domu (1923) te nakon dulje stanke članak o političkom teroru u Jugoslaviji u iseljeničkom listu Napredak (Sydney 1939, br. 70). Uređivao je Seljačke novine (1918–1924. br. 46; u 1918. i dijelu 1919. potpisivao se kao urednik M. Markov i Matija Markov) i jedno godište Seljačkog kalendara (1920).

LIT.: Državno vijeće. Seljačke novine, 2(1919) 9, str. 5. — Prvi seljački sabor u Zagrebu. Ibid., 48, str. 1–5. — Veliko vijećanje Hrvatske pučke stranke u Zagrebu. Ibid., 3(1920) 18, str. 1–3. — Uspjesi Pučke stranke. Ibid., 43, str. 1–2. — Jedan sud o predsjedniku HPS. Narodna straža, 3(1923) 29, str. 2. — Josip Andrić: Pet godina Hrvatske pučke stranke. Seljačke novine, 7(1924) 16, str. 1–2. — Janko Šimrak: Hrvatska politika od 1835. godine do danas. Seljački kalendar, 1924, str. 45. — Luka Barišić: Kako sam i zašto postao pučanin? (Prigodom pete godišnjice Hrvatske pučke stranke.) Ibid., 1925, str. 67–69. — Sastanak Jugoslavenskog kluba. Narodna straža, 7(1927) 39, str. 2. — Korošecova vlada sastavljena je od stranaka četvorne koalicije. Obzor, 69(1928) 200, str. 1. — Josip Horvat: Politička povijest Hrvatske, 2. Zagreb 1938, 436. — Branislav Gligorijević: Parlament i političke stranke u Jugoslaviji (1919–1929). Beograd 1979, 360.
 
Tatjana Radauš (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BARIĆ, Stjepan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/1334>.