BARILOVIĆ

BARILOVIĆ (Barilovački), plemićka obitelj s posjedima na području Korane i Kupe. Petar, Andrija i Đurko spominju se 1453. kao povjerenici bana Fridrika Celjskog pri uvođenju Doljanskih u posjed Tomašinca kod Ozlja. Andrija je 1481. dobio dobro Erjavac kod Ozlja. Mihajlo s Ivanom prisustvuje 1492. kao kraljev povjerenik pri uvođenju bana Ladislava Egervára u posjed Steničnjaka, a Mihajlo 1494. pri uvođenju Tome Bakača Erdődyja u posjed Okića. U drugoj pol. XVI st. sukobili su se članovi obitelji B. oko grada Barilovića, koji su izgubili nakon 1584. i on je ušao u sastav Vojne krajine, a Barilovići su se povukli na posjede oko Ribnika i Ozlja, za koje dobivaju potvrde 1591. i 1594. U to vrijeme istakao se Gašpar B., od 1575. prokulab imanjâ Zrinskih u Ozlju, u borbi protiv Stjepana Frankapana. Stjepan je zbog napada na Gašpara bio osuđen na smrt, ali se iz Gašparova zarobljeništva iskupio svotom od 12 000 forinti. E. je postupcima prema podložnicima 1578. izazvao sukob s kmetovima Šenkovca. Za službu Zrinskima dobio je posjede Pravutinu i Zaluku kod Ribnika. Među posljednjim Barilovićima navodi se Gašpar (umro 1672. u Zaluci kod Ribnika). Njegova kćerka Katarina, žena Krste Znike, sina protonotara Kraljevstva Petra Znike, nasljeđuje prikupska imanja. Njezin potomak, Stjepan Jelačić, banovac, traži u kralja Josipa I povrat imanja, ali bez uspjeha. Među istaknutijim Barilovićima spominje se Ludovik, general Reda pavlina. Čini se da su Barilovići osiromašenjem postali seljaci; 1895. bilo je u selu Draganići kod Jastrebarskoga seljaka prezimena B.