BARTULICA, Milostislav

traži dalje ...

BARTULICA, Milostislav, publicist i književnik (Kotor, 6. V 1893). Sin Mihe, Kaštelanina, i Dragojle Seule, Kotoranke. Osnovnu školu i gimnaziju (1911) završio je u Kotoru. Pravo je studirao u Grazu 1912, književnost u Beogradu 1913/1914. te francuski jezik u Ženevi. Već 1910. javlja se prvim književnim radom u đačkom listu Proljeće (Kotor), a političkim člancima protuaustrijskog sadržaja u dubrovačkim i splitskim dnevnim listovima te u zagrebačkom Valu i bečkoj Zori. God. 1911. objavio je prve članke u iseljeničkim novinama u SAD (Hrvatska zastava, Chicago i Slobodna tribuna, Seattle) pozivajući iseljenike da pomognu borbu za oslobođenje od austrougarske vlasti. U Šibeniku je uređivao list Naprednjak (1911, 1912) i biblioteku Za naciju. Početkom 1913. nastavio je izdavati Naprednjak u Splitu te s Tinom Ujevićem pokrenuo list Ujedinjenje, gdje je objavljivao protudržavne članke. Zbog njih su ga austrougarske vlasti osudile te je zajedno s Ujevićem proveo četiri mjeseca u zatvoru. God., 1913. emigrirao je u Beograd, a već početkom 1914. javio se kao dobrovoljac u srpsku vojsku. Postao je član Jugoslavenskog odbora u Nišu i 1915. pokrenuo sa Stevanom Galogažom i Vladislavom Fabijančićem list Jugoslovenski glasnik. Zajedno sa srpskom vojskom povlačio se kroz Albaniju 1915. Taj je put opisao u knjizi Raspeće Srbije suosjećajući s patnjama i stradanjima srpskog naroda. Potkraj 1915. javio se iz Grčke kao novinar pišući u atenskim i solunskim listovima o jugoslavenskom pitanju. God. 1916. odlazi u srpski Pressbureau u Ženevu, a odatle u Antofagastu na poziv organizacije Jugoslavenska narodna obrana. U tomu najvećem središtu jugoslavenske emigracije u Južnoj Americi boravio je kao izaslanik jugoslavenske nacionalističke omladine. Od Ljube Leontića preuzima uredništvo lista Jugoslovenska država (1916–1919). Bio je nadzornik Jugoslovenske škole, potpredsjednik Jugoslovenskoga pripomoćnog društva i tajnik Jugoslovenskog sokola. Redovito je surađivao u sjevernoameričkim i evropskim listovima i časopisima (London, Pariz, Ženeva, Krf) te aktivno djelovao na političkom, kulturnom i društvenom polju u Argentini, Čileu i Peruu. Osnovao je mnogobrojne iseljeničke organizacije preko kojih je za I svjetskog rata stizala pomoć srpskoj vojsci u ljudstvu (dobrovoljci) i novcu. Nakon rata vratio se u domovinu. U Zagrebu je boravio do 1919; uređivao je listove Obnova i Domovina, zatim Pravo naroda u Ogulinu. God. 1920. izabran je za tajnika Organizacije iseljenika u Zagrebu (ORIS; na toj dužnosti ostaje do 1940). Istovremeno bio je tajnik Organizacijâ iseljenika. Početkom 1920. odlazi u Split; surađuje u listu Novo doba, uređuje Primorski glasnik te pokreće Il-Ča (Ilustrovani časopis). God. 1927–1929. uređivao je u Zagrebu Radićev list Narodni val čovječnosti, pravice i slobode. Nakon Radićeva ubojstva prestao se baviti političkom publicistikom i posvetio se iseljeničkim problemima. Od 1928. urednik je Novog iseljenika, zatim časopisa Arhiv Jugoslovenske narodne obrane (1934–1940) i 1935–1940. časopisa Iseljenički muzej, glasila Iseljeničkog muzeja, koji je vodio u Zagrebu od osnutka 1934. do 1940. Važna je njegova funkcija u Iseljeničkom komesarijatu 1923–1930. i 1933–1940. Krajem 1940. poslan je u Split da formira Iseljenički odsjek Banovine Hrvatske. Odbio je suradnju s Talijanima u okupiranoj Dalmaciji te skrio arhivski i muzejski iseljenički materijal u svojoj kući. God. 1941. odselio se u Zagreb. Od 1945. radio je u Iseljeničkom odboru, zatim do umirovljenja 1950. u Matici iseljenika Hrvatske. Bio je suradnik Matice sve do 1960. — Političkim člancima javljao se od srednjoškolskih dana podupirući program jugoslavenskog ujedinjenja. No najopsežniji i najvredniji je njegov publicistički rad iz područja iseljeništva kojim se bavio cijelog života. Ogledao se i kao književnik: pisao je eseje, putopise, drame, pjesme. Objavljivao je književne, glazbene i kazališne kritike, a svoja sabrana djela, u koja je uvrstio pjesme, crtice i razmišljanja, počeo je objavljivati 1965. u Zagrebu. U Institutu za migracije u Zagrebu čuvaju se njegovi rukopisi Bosanski kralj Tvrtko, ujedinitelj Hrvata i Srba, Ujedinjena napredna omladina 1908–1918, Naši iseljenici na Braču i Moje političke uspomene. Potpisivao se katkada pseudonimima MIBA i Mislav Dragojlić. Osim u već spomenutim periodicima objavljivao je u: Narodno jedinstvo (Zagreb 1914), Pijemont (Beograd 1914), Zastava (1914), Književni jug (Zagreb 1919), Jugoslavenski narod (Split 1923), Obzor (Zagreb 1923, 1924–1927, 1941), Hrvatska riječ (Split 1924), Dom (1927–1929), Seljačka prosvjeta (1927–1929), Božićnica (Zagreb 1928, 1929, 1931–1933, 1937), Omladina (Zagreb 1930/1931–1932/1933), Arhiv Jugoslovenske narodne obrane iz Južne Amerike (Zagreb 1934–1939), Iseljenički arhiv (1939, 1940), Matica (1952, 1953, 1955, 1956, 1958–1960). Uredio je Katalog Arhiva Jugoslovenske narodne obrane iz Južne Amerike za god. 1916–1922. (Zagreb 1933).

DJELA: Nova hrvatska omladina. Niš 1915. — Jugoslovenska narodna obrana u Južnoj Americi. Valparaiso 1917. — Raspeće Srbije. Antofagasta 1917, Beč 1920² (i u: Jugoslovenski dnevnik, 2/1930, 223–239). — Milan Marjanović kao čovek, političar, književnik i filozof. Valparaiso 1918. — Za Jugoslavenski socijalizam. Zagreb 1919. — Iseljeničko pitanje s osobitim obzirom na Dalmaciju. Zagreb 1928. — Iseljenička politika. Zagreb 1929. — O novom iseljeničkom zakonu. Zagreb 1929. — Veliki napredak saveza ORIS. Zagreb 1937. — Sabrana djela, 1–12. Zagreb 1938, 1975–1979. — Jugoslavenski revolucionarni omladinski pokret u Austro-Ugarskoj monarhiji 1908–1918. Zadar 1965, (p. o. iz: Zadarska revija, 1965, 5, str. 371–387). — Poruke. Zagreb, 1976.
 
LIT.: Ivo Tartaglia (Tag): Naši politički »zločinci« (Ujević i Bartulica). Sloboda (Split), 9(1913) br. 189. — Ljubo Leontić: Milostislav Bartulica, urednik »Jugoslovenske države«. Jugoslovenska država (Antofagasta, Valparaiso), 1(1916) 21, str. 1. — Jaša Grgašević: Povodom jedne knjige. Ibid., 2(1917) 104, str. 2–3. — Niko Bartulović (N. B.): Milostislav Bartulica. Raspeće Srbije. Književni jug, 2(1919) III/11–12, str. 526–527. — Andrija Milčinović (-i): Milostislav Bartulica. Raspeće Srbije. Savremenik, 14(1919) 11/12, str. 567–569. — Rad. gosp. M. Bartulice u Antofagasti. Arhiv Jugoslovenske narodne obrane iz Južne Amerike, 2(1935) III/11, str. 349–352. — Milan Marjanović: 25-godišnjica rada. Novi iseljenik, 15(1936) 9/10, str. 1–3. — Tomo Radulović: Arhiv Pomorskog muzeja u Kotoru II dio. Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, 15(1967) str. 222.
 
Anđelka Stipčević-Despotović (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BARTULICA, Milostislav. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/1393>.