Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BARTULOVIĆ, Niko, pripovjedač, dramatičar i kritičar (Stari Grad na Hvaru, 23. XII 1890 — ?, jesen, 1943). Potječe iz zanatlijske, starinom plemićke obitelji. Osnovnu školu završio je u Starom Gradu, gimnaziju u Splitu. Filozofski fakultet polazio je u Pragu i Grazu (1909–1912). Bio je nastavnik u Kotoru (1912), ali je 1913. otpušten kao jedan od vođa jugoslavenske nacionalističke omladine. U Splitu je uređivao list Sloboda (1913/1914) i radio na osnivanju lista Ujedinjenje. Poslije sarajevskog atentata (1914) uhapšen je i osuđen zbog veleizdaje na 5 godina robije. Bio je zatvoren u Šibeniku, Mariboru i u kaznionici Karlau kod Graza. Poslije tri godine općom je amnestijom oslobođen (1917). Došao je u Zagreb te zajedno s I. Andrićem, V. Ćorovićem i N. Mašićem pokrenuo i uređivao Književni jug (1918/1919). Radio je kao urednik Riječi (1920) i u uredništvu Hrvatske države. U Splitu je bio upravnik kazališta (1921–1926), uređivao je Pobedu (1925, 1926, 1928), glavni organ Orjune, i Jadransku stražu. Bio je potpredsjednik Direktorija Orjune. Za boravka u Beogradu (1930–1941) bavio se književnošću i publicistikom, uređivao Javnost (1935–1938), Vidike (1938–1940) i Echo de Belgrade te bio član redakcije Srpskoga književnog glasnika Od jugoslavenskog nacionalističkog uvjerenja došao je do antikomunističkog stava službene dinastičke politike te se za rata borio u redovima četnika i poginuo u jesen 1943. Dobio je nagradu Ministarstva prosvjete za roman Na prelomu (1928), nagradu Politike za priču Ljubav na odru (1930) te Kolarčeve zadužbine za knjigu Ljudi na ostrvu (1931). — Prvi rad, književni prikaz Cankareva Lepa Vida, objavio je u Jugu (Zvonu, 1912, 4). U romanu Na prelomu B. autobiografski prati idejno oblikovanje pojedinca u krugu predratne jugoslavenske nacionalističke omladine i njezinih neodređenih predodžbi o ujedinjenju. Proza Moj prijatelj Tonislav Malvasija reportaža je iz šibenskog zatvora za I svjetskog rata, a u njoj se kao književni lik pojavljuje I. Andrić. Pisao je pripovijetke i drame sa suvremenom društvenom tematikom vezanom uz Dalmaciju te književne kritike i prikaze za publikacije: Naprednjak (Šibenik, 1912), Narodni list (Zadar, 1912, 1913, 1914), Veda (1912, 1913), Savremenik (1913, 1914), Srpski književni glasnik (1914, 1924, 1925, 1930, 1933, 1934, 1938–1940), Hrvatska njiva (1918), Književni Jug (1918, 1919), Riječ Srba, Hrvata i Slovenaca (1919), Veliki kalendar »Književnog Juga« (1919), Almanah »Književnog Juga« (1920), Misao (1920, 1929, 1930), Riječ (1920), Cankarjev zbornik (1921), Jugoslavenski list (1927), Novo doba (1928, 1929), Jadranska straža (1930), Pravda (1933, 1934, 1939), Javnost (1935–1937), Vidici (1939, 1940), Narodni list (1940, 1941) i dr. Potpisivao se: Jug, Nib, Observator, Vitezović Pavle, B, b, N, n, NB, nb, Ni-Ba. Uredio je Spomen-knjigu deset godina vladavine Njegovog veličanstva kralja Aleksandra I 1921–1931 (Beograd 1931) i Jadransku antologiju, 1 (Split 1934). Drama Kuga prikazana je u Zagrebu 1919, a dramatizirana poema L. Botića Bijedna Mara u Splitu 1922. Pjesme su mu prevedene na češki, mađarski, poljski i slovački; sâm je prevodio s češkog i talijanskog. — Bartulovićeva djela uglavnom su književni dokumenti vremena, a vrednije su mu pripovijetke u kojima je slikar svoga kraja (A. Barac).

DJELA: Kuga. Zagreb 1919. — Ivanjski krijesovi. Zagreb 1920. — Bijedna Mara. Split 1922. — Orjuna, nje cilji in metode. Ljubljana 1924. — Od revolucionarne omladine do Orjune. Split 1925. — More u našoj književnosti. Split 1927. — Na prelomu. Beograd 1929. — Ljudi na ostrvu. Beograd 1931. — Sabrana dela, 1 i 2. Beograd 1932. — Sedam pripovedaka. Beograd 1932. — Izabrane pripovetke. Beograd 1938. — T. G. Masarik. Beograd 1938. — Moj prijatelj Tonislav Malvasija. Beograd 1940.
 
LIT.: Mlostislav Bartulica: Niko Bartulović. Jugoslovenska država (Antofagasta—Valparaiso) 1(1916) 40, str. 2. — Andrija Milčinović (-lč-): Jedno književno predavanje. Novosti, 11(1917) 323, str. 2–3. — IIija Jakovljević: Tri domaće premijere. Luč, 14(1918–19) 9/10, str. 234–235. — August Cesarec: Stotinu godina unatrag. Istina, 1(1919) 2, str. 2–3. — Dragutin Prohaska (D. P.): Niko Bartulović, Kuga. Jugoslavenska njiva, 3(1919) 22, str. 352–353. — Antun Branko Šimić: O jednoj drami, o pljački, o svađi, i o drugom čemu ... ukratko: o ničemu. Juriš, 1(1919) 3, str. 78–80+82. — Milan Begović (m. b.): Niko Bartulović, Ivanjski krijesovi. Kritika, 2(1921) 3, str. 106–108. — Ljubomir Maraković: Knjige novela. Hrvatska prosvjeta, 8(1921) I/9–10, str. 288–293. — Isti (Lj. M.): Niko Bartulović, Bijedna Mara. Ibid. 10(1923) 4, str. 197–198. — av.: Niko Bartulović, Od revolucionarne omladine do Orjune. Novo doba (Split), 8(1925) 138 str. 2; 139 str. 2. — Milan V. Bogdanović: Bijedna Mara od Nika Bartulovića. Srpski književni glasnik, NS, 1925, XVI/2, str. 146–147. — Andrej Verbić (A. V.): Od revolucionarne omladine do Orjune. Orjuna, 3(1925) 25, str. 2–3; 26, str. 2–3. — (Vice Zaninović): Niko Bartulović, More u našoj književnosti. Život i rad, 1(1928) I/6, str. 467–468. — Antun Barac: Roman o našoj generaciji. Riječ, 26(1930) 48, str. 26–27. — Milan Bogdanović: Niko Bartulović, Na prelomu. Srpski književni glasnik, NS, 1930, XXIX/7, str. 537–539. — Josip Bogner: Iz života jedne generacije. Riječ, 26(1930) 29 str. 10–13. — Milan Durman: Roman jednog »Karbonara«. Književnik, 3(1930) 10, str. 475–477. — Eli Finci: Ljudi na ostrvu. Pregled, 5(1931) VII/94–95, str. 289–291. — Novak Simić: Roman predratne revolucionarne omladine. Hrvatska revija, 4(1931) 3, str. 185–187. — Franjo Pavešić (F. P.): Ljudi na ostrvu. Hrvatska revija, 5(1932) 2, str. 129–130. — Krešimir Georgijević: Niko Bartulović, Izabrane pripovetke. Srpski književni glasnik, NS, 1939, LVI/3, str. 214–216. — Živomir Mladenović: Niko Bartulović, Moj prijatelj Tonislav Malvasija. Letopis Matice srpske, 114(1940) CCCLIV/3–4, str. 294–296. — Isidora Sekulić: Moj prijatelj Tonislav Malvasija. Srpski književni glasnik, NS, 1940, LX/8, str. 619–624. — Pedesetgodišnjica književnika i publiciste Nike Bartulovića. Narodni list, 3(1941) 1, str. 1–2. — Potpuniju lit. vidi u Leksikonu pisaca, 1. Novi Sad 1972, 168–169.
 
Martin Kaminski (1983)