Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BASARIČEK, Stjepan, pedagog (Ivanić-Grad, 27. IV 1848 — Zagreb, 23. III 1918). Osnovnu školu završio je u rodnome gradu, nižu gimnaziju i učiteljsku školu u Zagrebu. God. 1867. bio je učitelj u Bregima kraj Ivanića, zatim do 1875. u Virovitici, gdje je, istaknuvši se u radu, bio izabran za zastupnika općine. God. 1875–1906. predavao je pedagogiju i metodiku u Učiteljskoj školi u Zagrebu. Bio je pravi i počasni član Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora (neko vrijeme i predsjednik) te član Saveza hrvatskih učiteljskih društava (predsjednik 1892–1907). — Surađivao je pri izradbi školskih zakona 1874. i 1888. u Hrvatskoj, u sastavljanju nastavnih osnova te u izradbi statuta, plana i programa za učiteljske škole u Hrvatskoj, zalažući se za narodni karakter osnovne škole. Izradio je 1905. Nacrt nastavne osnove za niže škole u gradovima (trgovištima) i selima Kraljevine Hrvatske i Slavonije, kojim su učitelji, prvi put u nas, dobili metodičke naputke za rad u osnovnoj školi. S Ivanom Filipovićem radio je na osnutku Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora (1871). Držao je da je osnovno obrazovanje uvjet narodnog opstanka i napretka te je stoga nastojao na visokoj stručnoj spremi učitelja. Sudjelovao je na općim hrvatskim učiteljskim skupštinama u Zagrebu (1871), Petrinji (1874) i Osijeku (1878). Bio je član prve ispitne komisije za kvalifikaciju učitelja gimnastike u Zagrebu (1891); zalagao se da gimnastika postane obvezatan nastavni predmet. U Savezu hrvatskih učiteljskih društava bio je odbornik i petnaest godina predsjednik. Zaslužan je za podizanje Hrvatskoga učiteljskog doma i konvikta za učiteljsku djecu na školovanju u Zagrebu. Njegovim poticajem osnovana je Pedagogijska enciklopedija, koju je u suradnji s Lj. Modecom i T. Ivkancem objavljivao od 1895. do 1916. God. 1895–1918. uređivao je Napredak, najstariji pedagoški časopis na Balkanu, u kojemu je surađivao od 1867. Za njegova uredništva časopis je preoblikovan te je postignuta zamjerna znanstvena razina. Kao urednik knjižnice za učitelje B. je zaslužan za izdavanje najvrednijih stručnih knjiga. Rasprave i članke iz pedagogije i prosvjetne problematike, osim u Napretku, objavljivao je u periodicima: Pozor (1867, 1873, 1884), Obzor (1907, 1910), Narodne novine (1872, 1894) i Pokret (1906). Veće Basaričkove rasprave objelodanjene su u Izvještaju kr. preparandije i vježbaonice u Zagrebu: Načelo zornosti u obuci (1877/1878), Pedagogija Herberta Spencera (1885/1886) i Montaigneovi nazori o svrsi uzgoja (1886/1887). Izabrao je i priredio za tisak Narodne pripovijetke (Zagreb 1888), Tisuću i jednu noć (Zagreb 1889), Andersenove priče (Zagreb 1891) i Šaljive narodne pripovijetke (Zagreb s. a.). Pisao je početnice i čitanke za osnovne škole, priručnike za učitelje. Napisao je prve udžbenike iz pedagogije, koji su tiskani u više izdanja i prevedeni na bugarski jezik (Pedagogija, V tri časti, prev. Ilija Gudev i Todor Tanev, Plovdiv 1894). Pedagoško-teorijski rad B. je temeljio na Herbartovoj pedagogiji, ali je potkraj života prihvatio stajalište novije pedagogije. Bio je napadan od svećenstva zbog »materijalizma« i liberalizma, ali i od naprednih hrvatskih pedagoga koji su zastupali modernije smjerove u pedagogiji. — B. je osnivač pedagoške teorije u Hrvatskoj; njegovi udžbenici iz pedagogije odgojili su, u tijeku četrdeset godina, niz hrvatskih pučkih učitelja. Bio je izvrstan pedagog i dobar praktičar. Kao organizator učiteljskoga stručnog i staleškog rada pridonio je razvitku školstva i prosvjete u Hrvatskoj.

DJELA: Teorija pedagogije ili nauk ob uzgoju. Zagreb 1876. — Kratko izkustveno dušoslovje. Zagreb 1877, 18782. — Pedagogija, 1–4. Zagreb 1880–1884 (do 1923. 7 izd.). — Kratka poviest pedagogije. Za učiteljske škole. Zagreb 1886 (3 izd.). — Čitanka za više pučke škole, 1–2. Zagreb 1890. — Čitanka za II razred. Zagreb 1891. — Hrvatska početnica. Zagreb 1892. — Nazidna početnica. Zagreb 1892. — Rukovod za početnicu i bukvar. Zagreb 1892. — Čitanka za III i IV razred. Zagreb 1893. — Rukovod za početnu stvarnu ili zornu obuku. Zagreb 1899. — Kratka logika. Zagreb 1911. — Psihologija na fiziološkoj podlozi. Zagreb 1911. — Još jedan odgovor kritičaru moje knjige: Psihologija na fiziološkoj podlozi. Zagreb 1913. — Rukovod za početnu stvarnu ili zavičajnu obuku, 1–2. Zagreb 1914, 1915.
 
LIT.: Đuro Šimončić: Teorija pedagogije ili nauka ob uzgoju. Hrvatski učitelj, 1(1877) br. 9–13. — Josip Stadler: Kratko iskustveno dušoslovje. Ibid., 2(1878) br. 3–5. — Isti: Protuodgovor na odgovor g. Basarička. Ibid., 14., str. 219–220; 15, str. 232–233. — Nikola Đ. Vukićević: Pedagogija I dio. Uzgojoslovje. Školski list, 12(1880) 12, str. 190–191; 13, str. 203–204. — Vojislav Bakić (B): Pedagogija I deo. Vaspitač, 1(1881) br. 2–5. — Feliks Suk: Pedagogija I dio. Hrvatski učitelj, 5(1881) br. 8–13. — Isti: G. Stj. Basariček i moja kritika njegova »Uzgojoslovja«. Ibid., 16, str. 249–252; 17, str. 263–267. — R.: Pedagogija II dio. Obće obukoslovje. Književna smotra, 1(1883) 7, str. 50. — F.: Pedagogija III dio. Ibid., 2(1884) br. 6–9. — Jovan Miodragović: Pedagogija III dio. Posebno obukoslovje. Učitelj, 3(1884) 20, str. 315–316. — (Ivan Filipović): Pedagogija Herberta Spencera. Književna smotra, 4(1886) 8, str. 57–58. — Narodne pripoviedke. Za mladež izabrao i priredio Stjepan Basariček. Hrvatska, 3(1888) 172, str. 3. — (Ivan Filipović): Pedagogija. Književna smotra, 6(1888) 4, str. 25–27. — G....: Nova čitanka za više pučke škole. Knjiga I. Hrvatski učitelj, 14(1890) 12, str. 188. — Ljudevit Dvorniković: Povijest pedagogije. Književna smotra, 12(1894) 3, str. 17–19. — Dimitrije J. Putniković (D. J. P.): Pedagogijska enciklopedija. Uređuju Stjepan Basariček, Tomislav Ivkanec i Ljudevit Modec. Učitelj, 15(1895–96) 15, str. 774–776. — Josip Kirin: Stjepan Basariček. Škola 8(1897) 8, str. 113–115. — Cosinus: I. Rukovođ za početnu stvarnu ili zornu obuku. II. Rukovođ za geometrijsku obuku u nižim i višim pučkim školama. Kršćanska škola, 3(1899) 21, str. 341–343; 23, str. 376–381. — Marija Jambrišak (M. J.): Hrvatski pedagogijsko-književni zbor. Narodne novine, 67(1901) br. 298. — Jure Turić: K članku »Neprilike s novom naučnom osnovom za pučke škole«. Pokret, 3(1906) br. 196. — Isti: Je li g. profesor Basariček pobio moje prigovore. Ibid., br. 230. — Profesor Stjepan Basariček. Izvještaj o kr. muškoj učiteljskoj školi i vježbaonici u Zagrebu, 1906–07, str. 3–4. — Antun Cuvaj: Građa za povijest školstva. Zagreb 1911, VI, VII; 1913, IX, X, XI. — Josip Grčina: Stjepan Basariček, Pedagogija III knjiga. Smotra dalmatinska, 25(1912) br. 89–93. — Adam Grusling: Bankrot Herbartizma-Basaričkizma. Preporod, 8(1912) 3, str. 38–39. — Vjekoslav Koščević: Psihologija na fiziološkoj podlozi. Ibid., 6/7, str. 95–106. — Josip Škavić (Š.): Psihologija. Savremenik, 7(1912) 6, str. 389–390. — Vjekoslav Koščević: Pedagogija gospodina profesora Basaričeka. Preporod, 9(1913) br. 5–11/12; 10(1914) br. 1–7. — (Milan Pejnović): Rukovođ za početnu stvarnu ili zavičajnu obuku. Napredak, 56(1915) br. 1–4 i 10. — Simon Dolar: Pedagogija. I knjiga. Popotnik, 38(1917) 3/4, str. 137–138. — Josip Škavić (J. Š.): Stjepan Basariček, Pedagogija IV knjiga. Napredak, 58(1917) 1, str. 39–41. — Isti: Stjepan Basariček, Pedagogija III knjiga. Ibid., 9, str. 349–353. — (Nekrolozi): Hrvatski učiteljski dom, 11(1918) 7, str. 50–54; Kršćanska škola, 22(1918) 3/5, str. 85; Obzor, 59(1918) 67, str. 3; Vjesnik županije virovitičke, 27(1918) 7, str. 50–51. — Ljuboje Dlustuš: Stjepanu Basaričeku u spomen. Hrvatski učiteljski dom, 11(1918) 7, str. 54–56. — Ferdo Heffler (-ff-): Prof. Basariček i katehetička metoda. Kršćanska škola, 22(1918) 3/5, str. 51–55. — Ljudevit Krajačić: Svojemu učitelju u spomen. Hrvatski učiteljski dom, 11(1918) 8/10, str. 58–60. — (Josip Škavić): Stjepan Basariček. Napredak, 59(1918) 4, str. 129+130–133. — Ljubo Brgić: Basariček i »nova škola«. Savremena škola, 13(1939) 4, str. 86–94. — Josip Demarin: Građa za povijest pedagogije Hrvata, Srba i Slovenaca. Zagreb 1940. — (Georgij Dočev): Stjepan Basariček (1848–1918). Iz bugarskog preveo: Dr. Franjo Bučar. Nastavni vjesnik, 51(1942–43) 5/6, str. 301–302. — Živojin Đorđević: Istorija vaspitanja kod Srba. Beograd 1958. — Dragutin Franković: Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb 1958. — Mihajlo Ogrizović u: Sto godina rada Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, 1871–1971. Zagreb 1971, 520–551. — Isti: Iz povijesti borbe za narodnu školu. Zagreb 1973.
 
Mate Zaninović (1983)