Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BASLER, Đuro, arheolog i konzervator (Sijekovac kod Bosanskog Broda, 6. III 1917). Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Slavonskom Brodu, a arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1950. do 1959. radi kao konzervator arheoloških spomenika u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, a od 1960. kao arheolog u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. — U vrijeme rada u konzervatorskoj struci iskapa i konzervira niz značajnih prapovijesnih, rimskih i srednjovjekovnih lokaliteta, kao što su kasnoantička vila na Mogorjelu blizu Čapljine (1952–1958), srednjovjekovna nekropola u Grborezima kod Livna (1955–1957), kasnoantička bazilika u Oborcima (1956/1957), ilirska nekropola u Gostilju na Skadarskom jezeru (1957–1958), a proučava i ilirsku gradinu u Ošanićima kod Stôca (1953–1956), gdje se nalazilo središte ilirskog plemena Daorsa. Od radova na zaštiti starih gradova osobito su značajni konzervatorski zahvati na tvrđavi u Doboju (1951–1955), Jajcu (1952–1959), Tešnju (1954–1956), Ključu (1954–1956), Vranduku (1955) i Srebreniku (1955/1956). U to vrijeme obavlja i opsežna rekognosciranja terena u Bosni i Hercegovini i time znatno pridonosi upoznavanju arheološke topografije u toj republici. — Već u to vrijeme bavi se proučavanjem ostataka iz paleolitika (1949. otkriva prve ostatke iz tog doba u Bosni), no tim će se razdobljem mnogo intenzivnije baviti prelaskom u Zemaljski muzej, gdje osniva (1960) istraživalački centar za kulture paleolitika i mezolitika. Poduzima niz važnih iskapanja paleolitskih nalazišta, posebno u dolinama sjevernobosanskih rijeka Ukrine, Usore i Bosne. Na tom je području otkrio mnogo staništa iz srednjeg i mlađeg paleolitika. Obimnija sustavna iskapanja obavio je na Crkvini u Makljenovcu (1955/1956), Luščiću u Kulašima (1958–1962), Visokom brdu u Ljupljanici kod Dervente (1959–1961, 1970–1971), Lonđi u Makljenovcu (1965–1968) te na Kadru kod Odžaka (1974–1976). Od osobite su važnosti njegovi istraživalački radovi u nalazištu Badanj kod Stôca (od 1976), gdje je, osim bogatih nalaza materijalne kulture, otkrio i umjetničke gravure pračovjeka na stijeni. Svoja istraživanja proširio je i na Crnu Goru, gdje je 1960–1963. rukovodio radovima na glasovitom nalazištu Crvena stijena kod Petrovića. U brojnim radovima obrađuje arheološka i kulturno-povijesna pitanja od paleolitika do srednjeg vijeka. Posebno su važne njegove sinteze koje se odnose na paleolitik, na arhitekturu kasne antike i na bogumilsku srednjovjekovnu umjetnost u Bosni i Hercegovini. Najveći broj radova objelodanio je u časopisima: Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (1952–1977), Naše starine (1954–1962, 1967, 1972), Peristil (1957), Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne (1961, 1965, 1967, 1970, 1973, 1978), Arheološki vestnik (1962, 1963), Zbornik Krajiških muzeja (1962–1964), Forschungsberichte zur Ur- und Frühgeschichte (Beč 1963), Starine Crne Gore (1963, 1965, 1966), Arhitektura-urbanizam (1965), Eiszeitalter und Gegenwart (1966), Godišnjak Pedagoške akademije u Nikšiću (1969, 1971), Jahrbuch für Geologie und Paläontologie (Stuttgart 1969), Wissenschaftliche Mitteilungen des Bosnisch-herzegowinischen Landesmuseums (1971–1975), Kunst und Stein (Zürich 1972), Kunst und Geschichte in Südosteuropa (Recklinghausen 1973), Ungarn-Jahrbuch (Mainz 1973), Glasnik Društva za nauku i umjetnost Crne Gore (1975), Živa antika (1975), Godišnjak, Centar za balkanološka ispitivanja (1976), Numizmatičar (Sarajevo 1976) te u publikaciji Epoque préhistorique et protohistorique en Yougoslavie (Beograd 1973). Važniji su mu radovi: Paleolitska nalazišta u Bosni i Hercegovini (Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 1963), Crvena stijena (Zbornik radova profesora i saradnika Pedagoške akademije u Nikšiću, 1975–1976), Orfički elementi u simbolici stećaka (Dobri Pastir, 1975), Rimski metalurški pogon i naselje u dolini Japre (Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, 1977). Redaktor je I knjige djela Praistorija Jugoslavije (Sarajevo 1979) u kojoj je i napisao priloge o paleolitiku i mezolitiku u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, kao i bibliografiju radova o paleolitiku i mezolitiku u Jugoslaviji.

DJELA: Grborezi (suautor Š. Bešlagić). Sarajevo 1964. — Kasnoantičko doba u Bosni i Hercegovini (u djelu: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine). Sarajevo 1966. — Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini. Sarajeyo 1972. — Das Aurignacien in Bosnien (u djelu: L’aurignacien en Europe). Nice 1976.

 
Aleksandar Stipčević (1983)