JEVŠOVAR, Marijan

traži dalje ...

JEVŠOVAR, Marijan, slikar (Zagreb, 3. IV. 1922 — Zagreb, 5. VII. 1998). U Zagrebu završio 1941. Trgovačku akademiju, diplomirao 1946. na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi M. Tartaglie i polazio njegovu specijalku 1946–48. U potrazi za vlastitim likovnim izrazom, u ranim radovima istražuje problem prostora u klasičnim predmetnim žanrovima, pejzažima (Radoševićev brijeg, 1952, MG u Zagrebu; Kanfanar, 1955, MSU u Zagrebu; Lindar, 1957), mrtvoj prirodi (Školjke i lubanja, 1954; Nature morte, 1955) te figuralnim kompozicijama (Djevojka u crvenom, 1955, MSU u Zagrebu) – u nizu autoportreta (Autoportret, 1956) i prizora iz atelijera (Slikar i akt, 1955). Potom, svjestan da građa i vrijednost slike ne ovise o motivu, prikazu ili tematici, traži izlaz iz deskriptivnih, literarnih i estetskih »ograničenja«. Potkraj 1950-ih, pod utjecajem slikarstva L. Juneka i Tartaglie te čestih boravaka u Parizu (Canal St. Martin, 1954), prestaje slikati prema objektu, zaokuplja se apstraktnim sadržajima i naposljetku odbacuje slikanje iluzije prostora i oblika (Crno s bijelim, 1956–60; Dva događaja, 1957; Crveno s narančastim, 1960, MSU u Zagrebu). God. 1959–66. sudjeluje u aktivnostima Gorgone, skupine koja je u procesu traženja intelektualne, duhovne i likovne slobode anticipirala i različite oblike umjetničkoga djelovanja i ponašanja (razgovori i izbori »misli za pojedine mjesece«, odlasci u prirodu, dopisivanje oslobođeno od poruka i dr. akcije). Zaokupljaju ga problemi »kako duhovne i mentalne spoznaje pretvoriti u materiju te što je umjetnički čin i umjetničko djelo«, pa njegovo slikarstvo poprima izrazito kontemplativna obilježja. Zastupajući načela radikalne struje informela i provodeći program antislikarstva (negiranje oblika i kompozicije, uporaba registra neutralnih boja od crne do bijele, brisanje i ponovo premazivanje plohe), stvara antologijsku sliku Siva površina (1960–62, MSU u Zagrebu), oslobođenu bilo kakvih semantičkih značenja i estetskih načela te dospijeva do »ništa-umjetnosti, nulte točke hrvatskoga apstraktnoga slikarstva« (I. Zidić). Potkraj 1960-ih proširuje registar boja, približava se monokromnomu i analitičkomu slikarstvu te slikarstvu »obojena polja«, ali svaka od tih pozicija zaoštrava do krajnjih granica i zadržava karakterističnu hermetičnost svojih djela (Crveni potez, 1970. i Istraživanje u okeru, 1978, obje u MSU u Zagrebu; Plavi namaz, 1978; Autoportret u vremenu, 1992; Los desastres de la guerra, 1992). Problem zadanosti formata platna rješava radom na velikim plohama (1975–80. slika na rolama platna) iz kojih izrezuje »područje interesa«, slika okvir (Žuta površina, 1971; Uokvirena bijela slika, 1989) ili zaokružuje dijelove slike za koje smatra da posjeduju »naboj koji materiju pretvara u umjetnost« (Dugi premaz s crvenom mrljom, 1989–90; Bijeli i crni namaz, 1990; 24 iskrena mjesta, 1992; Unašanje poriva u sliku, 1992). U pol. 1990-ih reducira namaze boje te ponovo afirmira oblik (ciklus Dijalog s četverokutom vanjskim, 1995). Potraga za »nabojem« i dugotrajan rad na djelima odrazili su se na malobrojnost njegova opusa (Smeđe premazivanje, 1971–76; Zadnji premaz crno, 1978–79, MG u Zagrebu; Peti namaz, 1979–87). Problematiziranjem vlastita slikarskoga djelovanja ostvario je i različita »crtačka promišljanja« (ciklusi crteža Potvrđivanje površine, 1963. i Savršeni crteži, 1965; pojedinačni crteži 4 crtanja i 4 brisanja, 1989, Poništavanje brisanjem, 1989, Crtanje u 8 smjerova + 2 brisanja i struganja, 1990, Područje bez greške, 1992–95). Bavio se grafičkim oblikovanjem prospekata, grafičke konfekcije i filmskoga plakata, pristupajući mu slikarski, likovnom opremom i ilustracijom knjiga (Z. Milković, Tamnica, Zagreb 1940, Odabrana djela A. Dumasa, Zagreb—Novi Sad 1966). Surađivao je u »antičasopisu« Gorgona (1962, 2) i bibliofilskim izdanjima Postgorgona (od 1985) i Post scriptum (od 1989). Samostalno izlagao u Opatiji (1959), Zagrebu (1961 – Studio G, 1972, 1976, 1980, 1985, 1993, 1995, 1998), Selcu (1989), Varaždinu (1990), Umagu i Portorožu (1992), Celju i Splitu (1995) te Svetom Ivanu Zelini (1996). Djela su mu izlagana na skupnim izložbama ULUH-a (od 1948) i Likuma (od 1950), na Izložbi hrvatske grafike (Beograd 1956), Savremenoj jugoslavenskoj grafici (Banja Luka 1959), Izložbi četvorice (München 1960. s I. Gattinom, Mićom Popovićem, R. Sablićem), Izložbi jugoslavenskih umjetnika (Tübingen 1960), Trijenalu likovnih umjetnosti (Beograd 1961), Zagrebačkom salonu (1967, 1971, 1973–74, 1977–78, 1981, 1984, 1987, 1990, 1993 – nagrada), na izložbama Expo ’67 (Montréal 1967), 100 plakata iz Jugoslavije (Zagreb 1972), Tendenciozni realizam (Zagreb 1974), Izložbi plakata jugoslavenskih filmova (Pula 1976), na izložbama Gorgona (Zagreb, Beograd, Mönchengladbach 1977), Informel 1956–1962 (Zagreb 1977), Suvremeno hrvatsko slikarstvo (Mainz 1977), Mrtva priroda u novijem hrvatskom slikarstvu (Osijek 1979), Apstraktne tendencije u Hrvatskoj 1951–1961 (Zagreb 1981), Gorgona u okviru bijenala u São Paulu (1981), Inovacije u hrvatskoj umjetnosti sedamdesetih godina (Zagreb, Beograd 1982), Lik–figura u novijem hrvatskom slikarstvu (Osijek 1982), Primjeri primarnog i analitičkog slikarstva u Jugoslaviji 1974–1980 (Zagreb 1982), Slika prirode i nova priroda slike (Zagreb 1987), 70 godina filmskog plakata u Hrvatskoj (Zagreb 1989), Gorgona (Dijon 1989), na Hrvatskom trijenalu crteža (Zagreb 1991 – nagrada, 1996), izložbama Radikalna umjetnost u Hrvatskoj (Sydney 1993), 125 vrhunskih djela hrvatske umjetnosti (Zagreb 1996), Suvremeni hrvatski crtež (Peking 1996), izložbi Gorgona gorgonesco gorgonico na Venecijanskom bijenalu (1997) te na izložbama Zbirke »Filip Trade« (Zagreb 2000, 2001). Dobitnik je Nagrade grada Zagreba 1995.

LIT.: Izložba Marijana Jevšovara (katalog izložbe). Zagreb 1961. — I. Zidić: Apstrahiranje predmetnosti i oblici apstrakcije u hrvatskom slikarstvu 1951–1968. Život umjetnosti, 1968, 7/8, str. 90. — A. Pasinović: Plakati Filmoteke 16. Telegram, 2(12)(1972) 19, str. 16. — R. Putar: Marijan Jevšovar – filmski plakat (katalog izložbe). Zagreb 1972. — N. Baljković: Gorgona. Pitanja, 8(1976) 9, str. 62–76. — J. Denegri: Gorgona. Polja (Novi Sad), 23(1977) 224, str. 24–25. — J. Denegri i D. Matičević: Marijan Jevšovar (katalog izložbe). Zagreb 1980. — Z. Maković: Marijan Jevšovar. Čovjek i prostor, 27(1980) 5, str. 27. — Jugoslovensko slikarstvo šeste decenije (katalog izložbe). Beograd 1980, 129–134, 414. — J. Denegri: Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj, 2. Split 1985, 44–45. — J. Denegri i V. Kusik: Pet umjetnika iz Zagreba (katalog izložbe). Osijek 1985. — Z. Rus: Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj, 1. Split 1985, 40–42. — J. Denegri: Gorgona i posle. Savremenik (Beograd), 32(1986) 3/4, str. 316–320. — D. Matičević: Marijan Jevšovar. Prljanje površine platna. Moment (Beograd), 1989, 15, str. 36–38. — P. Pique: Druga strana slikarstva (razgovor). Ibid., str. 39–43. — G. Blagus: Marijan Jevšovar. Brisanje pamćenja. Kontura, 3(1993) 21, str. 14–16. — V. Kusin: Klasik hrvatske avangarde. Vjesnik, 54(1993) 20. XI, str. 13. — D. Matičević: Marijan Jevšovar – crteži (katalog izložbe). Zagreb 1993. — I. Župan: Gorgona, ta sloboda (razgovor). Slobodna Dalmacija, 51(1993) 4. XII, str. 27. — G. Blagus: Jevšovar odgovara Blagusu (razgovor). Kolo, 4(1994) 1/2, str. 149–158. — V. Kusik: Skica za uvod u slikarstvo Marijana Jevšovara. Ibid., str. 145–148. — M. Pansini: Etikoni i estetikoni. Ibid., str. 131–142. — N. Beroš: Gorgona i poslije. Čovjek i prostor, 43(1996) 6/8, str. 42–45. — I. Župan: Poništena konvencionalnost ljepote (razgovor). Hrvatsko slovo, 2(1996) 60, str. 20. — Marijan Jevšovar (s potpunijom bibliografijom). Zagreb 1996. — B. Kostelnik: Mentalni prostor slobode (razgovor). Vjesnik, 58(1997) 5. I, str. 12. — S. Križić-Roban: Dijagnoza, slobodan. Vijenac, 5(1997) 85, str. 18. — S. Harni: Borba u granicama slike. Hrvatsko slovo, 4(1998) 6. II, str. 20. — T. Lalin: Dijalog sa svemirom. Slobodna Dalmacija, 55(1998) 1. II, str. 12. — I. Župan: Marijan Jevšovar (katalog izložbe). Zagreb 1998. — (Nekrolozi): G. Blagus, Kontura, 8(1998) 56, str. 93. — S. Nikitović, Večernji list, 42(1998) 10. VII, str. 63. — M. Susovski, Vjesnik, 59(1998) 7. VIII, str. 10. — In memoriam. B. Ružić, M. Jevšovar, F. Kulmer, O. Petlevski, Lj. Perčinlić (katalog izložbe). Zagreb 1999. — J. Denegri: Exat 51. Nove tendencije. Zagreb 2000, 511–531. — M. Gattin: Gorgona, 1–2. Zagreb 2002.
 
Darja Tomić (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

JEVŠOVAR, Marijan. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/143>.