Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BAŠIĆ, Petar (Pero), kulturni djelatnik i pjesnik (Dubrovnik, 19. III 1751 — Dubrovnik, 15. IV 1814). Bio je svjetovni svećenik, a od 1808. kanonik dubrovački. Većina njegovih sastavaka raznolika sadržaja ostala je u rukopisima. Istaknuo se kao njegovatelj hrvatskog jezika, priređivač i sakupljač književne građe. Tako je priredio i prema prvom izdanju nadopunio rječnik A. Della Belle Dizionario italiano-latino-illirico (Venecija 1728) i izdao ga u Dubrovniku 1785. Sakupljao je i prepisivao rukopise starijih dubrovačkih pisaca te podatke o njima. Čitavu građu dao je F. M. Appendiniju koji ju je upotrebio u svom djelu Notizie istorico-critiche sulle antichità, storia e letteratura de’Ragusei (Dubrovnik 1802–1803). Ti prijepisi u 22 sveska (pjesnici od XV do kraja XVIII st.) imali su biti temelj velikoj ediciji Ilirski Parnas, koju je kanio izdavati dubrovački tiskar Antun Martecchini. U sklopu zanimanja za književnu baštinu uredio je i nadopunio rukopis Osmana I. Gundulića koji je kasnije pronađen u knjižnici V. Adamovića, preveo dio Volantićevih bilježaka uz taj spjev i napisao predgovor za pripremano izdanje (Knjižnica Male braće u Dubrovniku). Nastavio je rad svoga strica Đura – biografije dubrovačkih isusovaca od 1764. do ukinuća Reda 1773, svodeći ih na kratke i nepotpune bilješke (Brevis prospectus Jesuitarum Ragusinorum qui ab anno 1764. usque ad extinctam Societatem in ea fuerunt, Knjižnica Male braće u Dubrovniku). Pisao je i prigodničarske pjesme u počast Katarine II i Josipa II. U zbirci pod naslovom Skup pjesni složenih zgodom boja god. g. 1787. koga vojevaše carica ruska i česar austrianski prema Turcima, s osam naslovljenih pjesmotvora (u posljednjem su i dva kraća prepjeva latinskih pjesmica B. Džamanjića), opjevao je ključne događaje protuturskog rata te uspjehe austrijske i ruske vojske 1787–1789. s panegiričkim značajkama (Historijski arhiv u Dubrovniku, Arhiv L. Pavlovića). Parafrazirao je i jednu Ovidijevu heroidu na hrvatski jezik (u rukopisu). Sastavio je po Bellarminu katekizam (Nauk hristjanski), jedno od prvih tiskanih djela u Dubrovniku (1783). Napisao je i životopis dubrovačkoga crkvenog zaštitnika (Život Sv. Vlaha), prigodnu knjižicu religioznog sadržaja. Nastavio je i dovršio spis koji je prema P. Segneriju bio započeo I. Đurđević – Pokornik uvježban iliti nauk lastan za podobno se ispoviđet se ... U Dubrovniku g. g. 1805. – i to od 5. do 16. poglavlja (rkp. u Knjižnici Male braće u Dubrovniku, objavio ga M. Rešetar u: Djela Ignjacija Gjorgjića, Stari pisci hrvatski 25/2, 1926). Pomagao je savjetima Jacopu Coletiju pri sastavljanju djela Illyricum sacrum. U svezi s tom suradnjom sačuvano je nekoliko Bašićevih pisama (Venecija, Biblioteca del Museo Correr – Manoscritti Cicogna). — B. je vrijedan uglavnom kao kulturni i književni djelatnik, a njegovi malobrojni izvorni radovi djeluju konvencionalno.

DJELA: Nauk Hristjanski kratak slosen Po naredjenju Svetoga Oza Pape Klementa Osmoga Od Prisvjetl. Roberta Bellarmina Svete Rimske Zarkve Kardinala. Dubrovnik 1783, 18042 (?), 18363 (?). — Scivot Svetoga Vlasi biskupa i muccenika, braniteglja skupnovladagna dubrovackoga. U Dubrovniku 1803.
 
LIT.: Paul Josef Šafařík: Geschichte der südslawischen Literatur, 2. Prag 1865. — Petar M. Kolendić: Grizićev izvještaj o dubrovačkim književnicima prvih godina XVIII vijeka. Srđ, 5(1906) 15 (15. XII), str. 729. — Pavle Mitrović: Dubrovački prijevodi Ovidijevih heroida. Crvena Hrvatska, 19(1909) 63 (17. VIII) str. 3. — Đuro Körbler: Djela Gjiva Frana Gundulića. Stari pisci hrvatski, 9. Zagreb 1919, 49–50, 90. — Milan Rešetar: Djela Ignjacija Gjorgjića. Stari pisci hrvatski 25/2. Zagreb 1926, 18–19. — Vladoje Dukat: Dubrovačko izdanje Dellabellina »Dizionarija«. Rad JAZU, 1929, 237, str. 235–272. — Dragoljub Pavlović: Đorđe Bašić, dubrovački biograf XVIII veka. Beograd 1931, 8, 84–87. — Mijo Brlek: Rukopisi Knjižnice Male braće u Dubrovniku. Zagreb 1952. — Miroslav Pantić: Sebastijan Slade-Dolći, dubrovački biograf XVIII veka. Beograd 1957, 126, 131. — Petar Kolendić: Appendinijeve »Notizie biografiche intorno ad alcuni scrittori illirico-slavi«. Zbornik istorije književnosti, 1960, 1, str. 34 38, 39. — Željko Puratić: Prepjevi Ovidijevih Heroida u dubrovačkoj književnosti. Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, 1971, 6, str. 149, 159.
 
Miljenko Foretić (1983)