BATTHYÁNY, Teodor

traži dalje ...

BATTHYÁNY, Teodor, osnivač manufaktura i trgovac (?, 16. X 1729 — ?, 1812). Sin palatina Ludviga, suprug Filipine Esterházy. God. 1756. pridružio se u Beču pozdravnoj delegaciji Hrvatskog sabora upućenoj novoimenovanu banu F. Nádasdyju. God. 1759. imenovan je savjetnikom Ugarske kancelarije u Beču, 1766. kupuje od R. Perlasza vlastelinstvo Ozalj, Brod na Kupi i Grobnik te imanje Slapno. Ti posjedi pripadaju obitelji Batthyány sve do 1872, kad ih Gustav B. prodaje Viktoriji Thurn-Taxis. Teodor je bio dioničar Temišvarske privilegirane kompanije za unapređenje trgovine (osnovana 1759). — Uložio je znatna sredstva u oveću željezaru u Brodu. Sudjelovao je u izradi planova za osposobljavanje Kupe kao plovnog puta. U Ozlju je 1768–1774. radila manufaktura platna sa znatnom proizvodnjom koje su se proizvodi uglavnom prodavali na obiteljskim posjedima u Ugarskoj. U okolici Ozlja nastavio je Perlaszov rad i proširio oranžeriju te nabavio nove, bolje vrste limuna, naranača i lovora, no zbog nebrige za staklenike oranžerija je propala zimi 1775/1776. U Ozlju je 1770. dozidao drugi kat sjevernog krila i sagradio novo barokno krilo, opekama iz vlastite novopodignute ciglane, na kojima su bili njegovi inicijali (T. B.) te kat iznad kazamata uz gradski zid prema ulaznoj kuli. Ta zgrada s unutrašnjim vratima srušena je 1875. Dvorsku kapelicu, koju je 1743–1753. pregradio Perlasz, dao je ukrasiti freskama a s obje strane oltara postaviti grbove obitelji Batthyány i Esterházy. God. 1770/1771. osnovao je u Ozlju manufakturu tzv. leonskih proizvoda (tanke bakrene, posrebrene ili pozlaćene niti koje su se provlačile kroz tkaninu kao ukras), koja je radila samo do 1774. zbog slabe kvalitete i neredovite opskrbe bakrom. God. 1776. uprava grada Rijeke proglasila ga je zaštitnikom grada.

LIT.: Aládar Fest: Corrispondenza fra il conte Teodoro Batthyány e il Municipio di Fiume concernente l’annessione della città nostra alla Corona d’Ungheria. La Bilancia, 25(1892) br. 141–142. — Emilij Laszowski (E. L.): Tvornica platna u Ozlju u XVIII stoljeću. Obzor, 67(1926) 207, str. 2. — Isti: Oranžerija u Ozlju 1776. i tvornica peći u Križevcima. Novosti, 21(1927) 300, str. 8. — Isti: Grad Ozalj i njegova okolina. Zagreb 1929, 37, 40, 42, 80–86. — Rudolf Bićanić: Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb 1951. — Baltazar Adam Krčelić: Annuae ili historija 1748–1767. Zagreb 1952. — Miroslava Despot: Pokušaji manufakture u građanskoj Hrvatskoj u 18. stoljeću. Zagreb 1962. — Ista: Gospodarski napori Theodora Batthyanija na podizanju Ozlja u 18. stoljeću. Kaj, 9(1976) 9/11, str. 140–143.
 
Mladen Švab (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BATTHYÁNY, Teodor. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/1472>.