Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BATTHYÁNY, Teodor (Tivadar), političar (Zalaszentgrót, 23. II 1859 — Budimpešta, 2. II 1931). Gimnaziju je započeo u Kalocsi, zatim nastavio talijansku gimnaziju u Rijeci, gdje je završio studij na pomorskoj akademiji. Kraće vrijeme službovao je u ratnoj, odn. trgovačkoj mornarici. God. 1883. bio je tajnik u ugarskom Ministarstvu trgovine, potom kraljevski komesar u riječkomu parobrodarskom društvu »Adrija«. Državnu službu napušta 1890, a 1892. izabran je za poslanika grada Rijeke u Ugarskom saboru te na toj dužnosti ostaje do 1901. Kao pripadnik mađarske Nezavisne stranke istaknuti je pristaša autonomaške politike u Rijeci. Uživao je povjerenje bečkog dvora i slovio kao dobar poznavalac južnoslavenskih prilika u Austro-Ugarskoj. Svojim djelovanjem, ne samo javnim, suprotstavio se željezničarskoj pragmatici – tj. uvođenju mađarskog jezika i kršenju Nagodbe iz 1868. Podržavao je ujedinjenje Dalmacije s Krunom Sv. Stjepana – dakle posredno s Hrvatskom i Slavonijom. God. 1907. bio je kandidat za hrvatskog bana, ali je odustao, prema vlastitoj izjavi, zbog slaba poznavanja hrvatskog jezika. Uspio je 1907. i 1917. spriječiti imenovanje P. Raucha banom, a na njegov prijedlog banom je 1917. imenovan A. Mihalović.

DJELA: Beszámolóm, 1 i 2. Budimpešta 1928. — Für Ungarn gegen Hohenzollern. Zürich—Leipzig (1930).
 
LIT.: Tivadar Batthyány: Relazione dell’ operato del conte B. quale deputato della libera citte di Fiume e del suo distretto per la legislatura 1896–1901 (sa sažecima njegovih istupa). Rijeka 1901. — Vicko Milić: Korektnost grofa Bathianya. Narodni list, 45(1906) 71, str. 1. — Ferdo Šišić: Iz memoara grofa Tivadara Batthyányja. Novosti, 23(1929) 22, str. 2; 24, str. 3–4. — Đuro Šurmin: Iz mojih političkih bilježaka. Novosti, 23(1929) 36, str. 2; 37, str. 2; 38, str. 3. — Kosta Hadži: Grof Teodor Batthyány prema Hrvatima i Srbima. Obzor, 72(1931) 33, str. 2.
 
Mladen Švab (1983)