Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

GRADAŠČEVIĆ, Husein-beg, kapetan (Gradačac, 1802 – Carigrad, 30. ili 31. VII. 1833). Potječe iz begovske obitelji koja je od poč. XVIII. st. davala gradačačke kapetane. Osman-kapetan je imao sinove Osman-pašu, Murat-bega (koji ga je naslijedio na položaju kapetana), Husein-bega i Bećir-bega. Husein-beg je u roditeljskom domu od majke Gruzijke i privatnih učitelja stekao solidnu vjersku naobrazbu, a arapsku je kaligrafiju učio od Mulle Mestvice (Divoševića) iz Sarajeva za njegova službovanja 1818–19. u Gradačcu. Kada je bosanski valija Seid Ali Dželal-paša 1821. pogubio Murat-bega, kapetanom Gradačačke kapetanije postaje Husein-beg. Prvih godina upravljanja Kapetanijom dopustio je da se u njoj izgradi prva katolička škola u BiH (1823), crkva i župni dvor u Tolisi. S bosanskim vezirom Abdurahim-pašom (1826–28) G. je bio u dobrim odnosima. U prvoj pol. 1828. pomagao mu je pri novačenju vojske za rat koji je Porta bila objavila Rusiji. Na vezirov poziv uputio se 8. IV. u Sarajevo na vijećanje bosanskih prvaka. Potkraj svibnja dobio je nalog da podigne svoje čete, a u lipnju je pošao u Sarajevo da od vezira primi naloge za pokret. Onamo je stigao prije nego što je u sarajevskom taboru 20. VI. izbila pobuna nakon koje je Abdurahim-paša povučen iz Bosne. Suočivši se s pobunom, G. je umaknuo u Gradačac. God. 1829. slao je na pregovore u Peštu I. Starčevića, a 1830. se angažirao u sukobu između braće Fidahića na strani zvorničkoga kapetana Mahmud-paše, koji je naginjao protivnicima Porte i sultanovih reforma, a protiv Ali-paše kojemu je sultan za zasluge 1829. dodijelio Zvorničku kapetaniju. Nakon neuspjeha Turske u rusko-turskom ratu 1828–29. bosanski se begovat stao odlučnije protiviti reformama sultana Mahmuda II. Potkraj 1830. u Gradaščevića konaku održan je inicijativni sastanak posavskih prvaka. Tada je odlučeno da se organizira sastanak bosanskih prvaka u Tuzli, koji je održan od 20. I. do 5. II. 1831. Tu je odlučeno da se od Porte ima zahtijevati opoziv povlastica danih Kneževini Srbiji, obustava uvođenja nove regularne vojske (nizam), ukidanje namjesničkog mjesta u Bosni, dopuštenje da Bosanci sami sebi biraju poglavare iz svoje sredine te da se Porta zadovolji godišnjim tributom od 4000 kesa zlatnih dukata. Za vođu autonomnog pokreta, u slučaju da to ne pristane biti bosanski valija, predložen je Gradaščević. Protiv toga bila su braća Sulejmanpašići te hercegovački prvaci, gatački ajan Smail-aga Čengić i stolački ajan A. Rizvanbegović. Nakon sastanka, u Bosni je G. s pristašama otpočeo novačenje vojnika i već 26. III. 1831. osvojio je vezirsko sjedište Travnik, gdje je 29. III. održan opći sabor. Potkraj svibnja 1831. krenula je njegova vojska iz Busovače u pomoć skadarskom Mustafa-paši Bušatliji (Škodra-paši) i 18. VI. porazila sultanovu vojsku kraj Štimja na Kosovu. Nakon te pobjede G. – koji se tada prvi put spominje kao gospodar Bosne – uputio je izaslanstvo velikom veziru Mehmed Rešid-paši koji je formalno prihvatio zahtjeve Bosanaca za autonomijom i zadržavanjem starih prava, pa se bosanska vojska počela vraćati u Bosnu. G. je sazvao pristaše na sabor u Sarajevo. Na njemu je 12. IX. 1831. proglašena autonomija Bosne i potvrđen izbor vojnih zapovjednika, koji su u kolovozu proglasili Gradaščevića valijom Bosne s rangom vezira i činom paše. Porta taj izbor nikada nije potvrdila, a G. se od tada potpisivao kao Husein-paša ili Vitez od Bosne; u narodu je prozvan Zmajem od Bosne. Nakon izbora u Travniku formirao je Divan te stao postavljati službenike. U listopadu je gotovo čitava Bosna priznavala njegovu vlast. U jesen 1831. tražio je od sultana da BiH postane nasljedna kneževina po uzoru na Kneževinu Srbiju i uzalud pokušavao svoja politička gledišta razjasniti velikom veziru, koji ga je pismom od 9. II. 1832. pozvao na bezuvjetnu predaju i pokornost sultanu, zapovjedivši mu da svoje vojnike uključi u redovitu sultanovu vojsku. Nakon što je to G. odbio, sultan ga je potkraj travnja proglasio odmetnikom i na njega odlučio poslati vojsku pod zapovjedništvom novoimenovanoga bosanskog vezira Mahmud Hamdi-paše. U sukobima s nadmoćnijom sultanovom vojskom Gradaščevićeve pristaše počele su trpjeti poraze, a on sâm poražen je u blizini Sarajeva (Pale, 29. V. i Zli Stup, 4. VI). Potom se povukao u Gradačac, gdje je primio vijest da se s obitelji i pratnjom može preseliti na područje pod vlašću austrijskog cara. Savu kraj Županje prešao je 16. VI, a tamošnje su ga vlasti 18. VI. uputile u karantenu u Brod na Savi. Za boravište mu je određen Osijek u kojem se zadržao od 5. VII. do 4. X. Naposljetku je odlučio poći sultanu koji mu je obećao pomilovanje. U Zemunu mu je 8. X. pročitan sultanov ferman kojim mu se poklanja život a oduzimaju časti i imovina. U Beograd je prešao 13. X. i ondje zbog bolesti ostao do prosinca 1832. kada je pošao u Carigrad, gdje mu je obećan visoki vojni položaj i čin ako prihvati sultanove reforme. Nakon što je i tu priliku odbio, osuđen je na progonstvo u Trabzon, ali onamo nije otišao, jer je umro pod nerazjašnjenim okolnostima. Pokopan je na groblju na Ejubu u Carigradu i nad grobom mu je postavljen spomenik s kratkim natpisom. – U Gradačcu je 1824. podignuo sahat-kulu i 1826. džamiju poznatu pod njegovim imenom, a u selu Čardaku kraj Gradačca dvor u kojem je rado boravio do 1832, kada ga je zapalio.

LIT.: Agramer politische Zeitung, 7(1832) 32, str. 126–127; 41, str. 162; 44, str. 174; 45, str. 178; 49, str. 194; 53, str. 210; 55, str. 217–218. – M. V. Batinić: Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih šest viekova njihova boravka, 3. Zagreb 1887, 205–209. – M. M. Vukićević: Husein Kapetan Gradaščević. »Zmaj od Bosne« … »Bosanski vitez«. Srbobran (kalendar), 1897, str. 104–116. – Isti: Znameniti Srbi muslimani. Beograd 1906, 58–88. – J. Jelenić: Izvori za kulturnu povjest bosanskih franjevaca. Sarajevo 1913, 122–123. – A. Ivić: O Husein-begu Gradaščeviću. Domovina (Budimpešta), 1(1920) 15, str. 2; 16, str. 2; 17, str. 2; 18, str. 2; 19, str. 2; 20, str. 2; 21, str. 2; 22, str. 2; 23, str. 2. – Isti: Boravak Husein-Bega Gradaščevića u Slavonskom Brodu. U: Spomenica pedesetogodišnjice profesorskog rada S. M. Lozanića. Beograd 1922, 95–102. – »Zmaj od Bosne« u Beogradu – Po podacima Državne arhive. Gajret, 9(1925) 2, str. 17–19. – J. Jelenić: Ljetopis franjevačkog samostana u Kr. Sutjesci. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 39(1927) 2, str. 182–185. – R. Muderizović: O blagu Husejn Kapetana Gradaščevića (Zmaja od Bosne), kojeg je ostavio u vezirskoj palači u Travniku pri bijegu u Srijem nakon poraza kod Sarajeva. Ibid., str. 215–220. – Isti: O blagu Husejn-kapetana Gradaščevića (»Zmaja od Bosne«). Novi behar, 2(1928) 1/2, str. 9–10. – A. Makanec: Husein-beg Gradaščević Zmaj od Bosne. Jutarnji list, 18(1929) 6427, str. 26–27. – Isti: Interesantnosti o »Zmaju od Bosne«. Jedno originalno pismo Husein Kapetana Gradaščevića od god. 1832. Jugoslavenski list, 13(1930) 160, str. 9. – (O pokretu Husein-bega Gradaščevića): B. Gavranović, Franjevački vjesnik, 38(1931) 11, str. 345. – Isti, Ibid., 12, str. 379–381. – K. Gujić (K. G.), Obzor, 72(1931) 269, str. 2–3. – S. Ilijić, Novosti, 25(1931) 337, str. 12. – S. Kaluđerčić, Jugoslavenski list, 14(1931) 167, str. 2; 168, str. 2; 169, str. 2; 170, str. 2; 172, str. 7; 173, str. 7; 174, str. 7; 175, str. 7; 176, str. 6; 177, str. 9. – H. Kreševljaković, Novi behar, 5(1931–32) 5, str. 70–72; 6, str. 82–85; 7/8, str. 106–110; 9, str. 131–134; 10, str. 147–150. – V. Jelovac, Književna krajina, 2(1932) III/1, str. 41–44. – H. Kreševljaković, Napredak (kalendar), 21(1932) str. 105–131. – A. Makanec, Morgenblatt, 47(1932) 201, str. 10. – R. Muderizović, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 44(1932) 2, str. 70–71. – F. Spaho, Obzor, 73(1932) 8, str. 3. – Isti, Napredak (kalendar), 23(1934) str. 71–72. – T. H., Vrbaske novine, 6(1934) 470, str. 2–3. – (O stogodišnjici smrti Husein-bega Gradaščevića): V. Ćorović, Politika (Beograd), 30(1933) 9170, str. 9. – K. Gujić, Narodne novine, 99(1933) 248, str. 3–4. – H. Kreševljaković (H. K.), Narodna uzdanica (kalendar), 1(1933) str. 144–146. – A. Makanec, Obzor, 74(1933) 227, str. 3. – E. Miralem, Gajret, 14(1933) 6, str. 94–95; 7/8, str. 130–132; 9, str. 147–149. – K. Gujić, Husein-kapetan Gradaščević. Vreme (Beograd), 14(1934) 4394, str. 3. – Isti, Husein kapetan Gradaščević najmarkantnija ličnost bosanske historije XIX vijeka (1833–1933). Jutarnji list, 23(1934) 7880, str. 31. – A. Vrgoč: Jedno pismo Husein-bega Gradaščevića. Nastavni vjesnik, 43(1934–35) str. 242–246. – H. Ćurić: Husein-kapetan Gradaščević Zmaj od Bosne. Sokolič (Ljubljana), 17(1935) 2, str. 47–50. – H. Kreševljaković: Mezar Husein kapetana Gradaščevića. Narodna uzdanica (kalendar), 3(1935) str. 140–141. – B. Lovrenski: O Husejin begu Gradaščeviću »Zmaju od Bosne«. Letopis Matice srpske (Novi Sad), 109(1935) CCCXLIV/2, str. 259–265. – »Zmaj od Bosne« i Hrvati-graničari. Jedno pismo Husein-bega Gradaščevića zapovjedništvu Brodske graničarske regimente u Vinkovcima. Narodni kalendar čiče Grge Grgina iz Grginaca, 1936, str. 193–197. – A. Makanec: Jedno zanimljivo izvješće potpukovnika Benka iz Sarajeva od 15. kolovoza 1832. hrvatskome banu Vlašiću. Napredak (kalendar), 27(1937) str. 79–80. – I. Miličević: Zmaj od Bosne i graničarsko pukovnijsko zapovjedništvo. Obzor, 77(1937) 231, str. 1. – Đ. Bukilica: Grob »Zmaja od Bosne« pronađen u Carigradu. Vreme, 19(1939) 6209, str. 9. – K. Gujić: Husein kapetan Gradaščević najveći borac za samostalnost i nezavisnost Bosne i Hercegovine. Hrvatski narod, 3(1941) 247, str. 11; 5(1943) 710, str. 6; Nova Hrvatska, 2(1942) 137, str. 6; Velebit, 1(1942) 2, str. 10. – A. Ivić: Boravak Husejin-bega Gradaščevića u Osijeku od 5. jula do 4. oktobra 1832. g. Vreme, 21(1941) 6840, str. 14. – A. Makanec: Hrvatski vitez Husein-beg. Zmaj od Bosne Husein-beg Gradaščević pobjednik na Kosovu, borac za samosvojnost bosanske Hrvatske. Spremnost, 1(1942) 14, str. 8–9. – Isti: Huseinbeg, der »Drache von Bosnien«. Deutsche Zeitung in Kroatien, 2(1942) 206, str. 8. – A. Muradbegović: Povjestni lik Husein bega Gradaščevića i moja drama »Husein beg Gradaščević«. Sarajevska hrvatska pozornica, 2(1942–43) 12, str. 165–169. – A. Bejtić: Alijaga Stočević i Smailaga Čengić u borbi protiv Husejn-Kapetana Gradaščevića. Osvit, 2(1943) 53, str. 3; 54, str. 2. – I. M. Garčević: Husein kapetan Gradaščević Zmaj od Bosne. Hrvatska rieč, 3(1944) 26, str. 3; 27, str. 3; 28, str. 3; 29, str. 3; 30, str. 2; 31, str. 3; 32, str. 2; 33, str. 3; 34, str. 3; 35, str. 6–7. – (mc): Značajne crte iz života Husein-bega Gradaščevića. Novi list, 4(1944) 1030, str. 4. – M. Mujić: Jedna bujuruldija Husejin-bega Gradaščevića. Prilozi za orijentalnu filologiju, 1951, 2, str. 195–199. – A. Aličić: Čifluci Husein kapetana Gradaščevića. Ibid., 1964–65, 14/15, str. 311–328. – G. Šljivo: Bosna i Hercegovina 1849–1853. Banjaluka 1990. – J. Baltić: Godišnjak od događaja crkvenih, svjetskih i promine vrimena u Bosni. Sarajevo 1991. – H. Kreševljaković: Izabrana djela, 1–4. Sarajevo 1991. – I. Tepić: Bosna i Hercegovina od kraja XVIII stoljeća do austrougarske okupacije 1878. godine. U: Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja drugog svjetskog rata. Sarajevo 1994, 140–146. – N. Malcolm: Povijest Bosne – kratki pregled. Zagreb–Sarajevo 1995, 165. – A. S. Aličić: Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine. Sarajevo 1996. – M. Imamović: Historija Bošnjaka. Sarajevo 1997.
 
Pejo Ćošković (2002)