Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

JURAK, Ljudevit, patoanatom i forenzičar (Zalug kraj Huma na Sutli, 6. X. 1881 – Zagreb, 10? VI. 1945). Gimnaziju završio u Zagrebu 1902, a studij medicine u Innsbrucku 1910. God. 1911–14. bio je asistent u Zavodu za patološku anatomiju Sveučilišta u Innsbrucku i suradnik tamošnjega Zavoda za sudsku medicinu. Dekretom Zemaljske vlade u Zagrebu imenovan je 1914. županijskim fizikom i službenim prosektorom za sve javne zdravstvene zavode grada Zagreba te predstojnikom njihove Prosekture, a ubrzo i stalnim sudskim vještakom Sudbenoga stola. Za I. svjetskoga rata preuzeo je i prosektorski rad u zagrebačkim rezervnim vojnim bolnicama. God. 1920. Vijeće Veterinarske visoke škole u Zagrebu pozvalo ga je na katedru za opću patologiju i patološku anatomiju. Nakon usavršivanja na veterinarskim učilištima u Beču i Dresdenu, 1921. postaje prvim redovitim profesorom i predstojnikom katedre za patološku anatomiju na Veterinarskoj visokoj školi (od 1924. Veterinarski fakultet), a u nedostatku nastavnika predavao je 1921–22. patološku anatomiju te 1923–32. sudsku medicinu i na Medicinskom fakultetu. Također je bio stalni prosektor Bolnice »Sestre milosrdnice« i honorarni suradnik Laboratorija željezničarske ambulante u Zagrebu. Začetnik je humane i veterinarske patološke anatomije u Hrvatskoj i osnivač patoanatomske zbirke pri Veterinarskom fakultetu (tada najbogatije u Europi). Bavio se komparativnom patologijom i histologijom, a na području humane medicine ponajviše je proučavao kardiovaskularnu patologiju, neuropatologiju i hepatobilijarnu patologiju. Prvi je podrobno opisao i protumačio patološku sliku (poslije nazvana po američkom patologu Mauricu Levu) oštećenja provodnoga srčanoga sustava u bolesnika koji su za života bolovali od atrioventrikulskoga bloka. Radove, kazuističke prikaze i druge članke objavljivao je u časopisima i listovima Wiener klinische Wochenschrift (1914), Liječnički vjesnik (1915–19, 1928, 1942–45), Zentralblatt für Herz- und Gefäss-Krankheiten (Berlin 1915), Hrvatska njiva (1917–18), Kriminal (1931), Jugoslovenski veterinarski glasnik (Beograd 1933, 1935), Jutarnji list (1933), Vinarski list (Beograd 1939). Surađivao je i u Hrvatskoj enciklopediji (Zagreb 1941–1945). Kao član međunarodnoga povjerenstva Crvenoga križa 1943. istraživao je vrijeme i uzrok smrti žrtava u masovnim grobnicama u Vinnici. Služeći se isključivo znanstvenim metodama i djelujući sasvim nepristrano, povjerenstvo je nedvojbeno zaključilo da su taj zločin u Ukrajini počinili Sovjeti. Držeći se načela o znanstvenoj istini, J. – koji je o tom izvijestio u Hrvatskom narodu (1943, br. 790) – ostao je pri svojem stajalištu i pod prijetnjom smrću. Uhićen je u svibnju 1945. i presudom suda Komande grada Zagreba zbog »djela ratnog zločinstva« 9. VI. 1945. osuđen na smrt strijeljanjem. Rehabilitiran je 1991. odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu, a Zavod za patologiju Kliničke bolnice »Sestre milosrdnice« nazvan je njegovim imenom.

LIT.: 50 godina Veterinarskog fakulteta u Zagrebu 1919–1969. Zagreb 1969, 23, 28, 77, 84, 337–339, 721–722. – A. Režek: Bibliografija 1919–1969. 50 godina Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Zagreb 1971, 251–252. – M. Belicza: Zavod za patologiju. Klinička bolnica »Dr. Mladen Stojanović« Zagreb 1845–1985. Anali Kliničke bolnice »Dr. M. Stojanović«, 24(1985) br. 2 (posebno izd.). – Klinička bolnica »Dr. Mladen Stojanović« Zagreb 1845–1985. Zagreb 1985, 148–149. – V. Dugački: Rehabilitiran prof. dr. Lj. Jurak. Liječničke novine, 19(1990) 93/94, str. 31. – B. Jukić: Prof. dr. Ljudevit Jurak (1881–1945). Veterinarski arhiv, 60(1990) 5, str. 229–234. – Lj. Barić i B. Belicza: Jurakov opis Levove bolesti pola stoljeća prije Leva. Medicus, 1(1992) 1, str. 99–110. – V. Dugački: Tragična sudbina svjedoka istine prof. dr. Ljudevita Juraka. Marulić, 28(1995) 4, str. 587–588. – Isti: Istina i čast važniji od života – tragična žrtva prof. Juraka. Hrvatska, 2(1995) 1/4, str. 62–65. – B. Belicza i S. Šain: Uloga i doprinos Hrvatskoga liječničkog zbora u osnivanju Prosekture javnih zdravstvenih zavoda grada Zagreba g. 1913. Liječnički vjesnik, 120(1998) 10/11, str. 349–355. – M. Karlović: Hrvatski veterinari – žrtve Drugoga svjetskog rata. Veterinarska stanica, 29(1998) 6, str. 362–363. – B. Jukić: Professor Dr. Ljudevit Jurak (1881–1945). Historia medicinae veterinariae (København), 24(1999) 4, str. 122–127. – Lj. Štefan: Ljudevit Jurak – naša rana i ponos. Hrvatsko slovo, 5(1999) 208, str. 15. – J. Grbelja: Uništeni naraštaj. Zagreb 2000, 130–131. – Ž. Poljak: Prof. dr. Ljudevit Jurak – osnivač patologije u Hrvatskoj. Liječničke novine, 28(2000) 154, str. 37–38.
 
Vladimir Dugački (2005)