Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BEDEKOVIĆ, Danica, rođ. Rus, esperantistica i novinarka (Varaždinske Toplice, 7. VI 1872 — Zagreb, 25. III 1955). Nakon završene učiteljske škole u Zagrebu i ispita za građanske škole iz matematičko-tehničkih predmeta, bila je učiteljica u selu Remete, u Senju i u Zagrebu od 1890. do 1903, kada se udala za Vladimira Bedekovića Pobjeničkog, bankovnog činovnika. Od 1905. bavila se esperantom te s M. Špicerom osnovala 1909. prvo esperantsko društvo u Hrvatskoj; izdala je prve udžbenike (gramatiku esperanta i rječnike) i 1909. pokrenula esperantski časopis Kroata esperantisto koji je pod njezinim uredništvom izlazio do 1911. Vodila je i tečajeve esperanta. Zajedno s I. Stalzerom prevela je na esperanto Agovanje i Noćnik iz Mažuranićeva spjeva Smrt Smail-age Čengića (Kroata esperantisto, 1910, 1, 2). Bila je tajnica Hrvatske katoličke ženske sveze (1919) i surađivala je u njezinu glasilu Ženska misao (1919). Novinske članke, pretežno o ženskom pokretu, objavila je u listovima: Luč (1924/1925), Jutarnji list (1925), Narodne novine (1931), Narodna zaštita (1932), Glasnik Jugoslovenskog ženskog saveza (1938). Od 1921. bila je tajnica, a 1938–1941. predsjednica zagrebačke sekcije Jugoslavenskoga ženskog saveza.

DJELA: Esperanto-hrvatski rječnik. Zagreb 1909. — Gramatika esperanta. Zagreb 1909. — Hrvatsko-esperantski rječnik. Zagreb 1921; Zemun 1925 (brajevim pismom).
 
LIT.: Gramatika esperanta. Agramer Zeitung, 84(1909) 50, str. 5. — Mavro Špicer (M. Sp.): Gramatika esperanta. Pokret, 6(1909) 49, str. 5. — Marinko Gjivoje: Prosvjetni radnici pioniri esperantskog pokreta u Jugoslaviji. Školske novine, 4(1953) 23, str. 5. — đ.: Smrt zaslužnog pobornika esperanta. Narodni list, 11(1955) 3036, str. 5. — Marinko Gjivoje: Umrla je učiteljica D. Bedeković. Školske novine, 6(1955) 15, str. 2. — Isti: Koncizaj biografioj de jugoslaviaj esperantistoj (p. o. iz: Kajeroj, 1964–1968). Zagreb 1968, 7. — Leksikon pisaca Jugoslavije, 1. Novi Sad 1972, 183.
 
Marinko Gjivoje (1983)