JURIĆ, Šime

JURIĆ, Šime (Šimun), bibliotekar, bibliograf, inkunabulist i pisac (Sinj, 18. V. 1915 — Zagreb, 27. X. 2004). Gimnaziju završio 1934. u Sinju, u Zagrebu 1940. diplomirao klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu. Polazio tečaj bibliotekarstva 1946–47. te 1951. paleografsko-arhivistički tečaj pri JAZU. Bio je gimnazijski profesor 1940–42. u Zagrebu i 1942–43. u Bolu na Braču; 1945. kustos Arheološkoga muzeja u Zadru, gdje je sredio i stručno popisao svu sačuvanu muzejsku građu u Svetom Donatu i muzejske zbirke donesene iz Obrovca te rekonstruirao i popisao građu koju su Talijani i Nijemci za rata odnijeli iz Zadra. Od 1946. do umirovljenja 1979. bio je voditelj Zbirke starih i rijetkih knjiga i rukopisa u NSK u Zagrebu. Ondje je sredio i ponovo katalogizirao trezorsku građu koja se za njegova djelovanja obogatila nizom vrijednih primjeraka iz povijesti hrvatske pismenosti, posebice glagoljskim rukopisima, a pod njegovim vodstvom obrađen je i tiskan Katalog rukopisa Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, 1–6 (Zagreb 1991–2000). Istaknuo se na području hrvatskoga latinizma; glavnim mu radovima pripada znanstvena bibliografija Croatiae (Iugoslaviae) scriptores Latini recentioris aetatis. Pars I. Opera scriptorum Latinorum natione Croatarum usque ad annum MDCCCXLVIII typis edita. Tiskana je 1968. u tri knjige, 1971. izašla u jednoj knjizi koja sjedinjuje prethodne tri, a 1982. tiskan je dodatak. Bibliografija sadržava više od 5000 podataka o djelima hrvatskih pisaca na latinskom jeziku koja su objavljena u nas i u inozemstvu od početaka tiskarstva do 1848, a mnoga su u njoj prvi put registrirana. Iznimno su vrijedna i njegova istraživanja hrvatskih inkunabula, djela hrvatskih pisaca na hrvatskom i na stranim jezicima ili djela stranih pisaca tiskana u domaćih tiskara. Otkrio ih je nekoliko stotina u našim i europskim knjižnicama te obradio u popisima i radovima Zbirka inkunabula Metropolitanske knjižnice u Zagrebu (Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 1962), Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj (Croatica Christiana periodica, 1984–85, 1987, 1990–91, 1998), Inkunabule u isusovačkim knjižnicama u Hrvatskoj (Vrela i prinosi, 1990–91), Inkunabule franjevačkoga samostana u Zaostrogu (s Pavlom Knezovićem, Kačić, 1998–99), u časopisima Beiträge zur Inkunabelkunde (Berlin 1967, 1983) i Zentralblatt für Bibliothekswesen (Leipzig 1979) te u knjigama Inkunabule u zadarskim knjižnicama (1985) i Hrvatska i Europa, 2 (Zagreb 2000). U rukopisu mu je Kompletan popis s ispravcima i dopunama Badalićeva kataloga inkunabula u Hrvatskoj (1952). S područja bibliotekarstva, bibliografije, povijesti knjige i hrvatske kulturne povijesti objavio oko 80 stručnih, znanstvenih i publicističkih radova u izdanjima Vjesnik bibliotekara Hrvatske (1950, 1960, 1962, 1964–65), gdje se u prvom broju javlja s člankom Transkripcijske metode i bibliotekarstvo, Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku (1952, 1962, 1979, 1983), Savremena tehnika (1953), Radovi Instituta JAZU u Zadru (1954, 1967), Riječka revija (1954), Republika (1956, 1960, 1962), Živa antika (Skoplje 1956), Narodna knjižnica (1957, 1961), Bilten Savjeta za školstvo, prosvjetu i kulturu NO Općine Sinj (1959–60), Matica. Iseljenički kalendar (1960), Prilozi povijesti otoka Hvara (1962, 1969, 1974), Dubrovnik (1969), Kaj (1971), Knjiga o sportu (Zagreb 1972), Croatica (1973), Senjski zbornik (1975), Arhivski vjesnik (1976–77, 1982), Istra (1976), Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (1978), Mogućnosti (1980, 1997), Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu (1980), Zbornik Cetinske krajine (1981–82), Vjesnik Cetinske krajine (1983), Studia historiae philosophiae Croaticae (1993). Surađivao u Enciklopediji Jugoslavije, Enciklopediji fizičke kulture, Općoj enciklopediji i HBL LZ. U NSK 1975. priredio izložbu i katalog Djela Matije Vlačića Ilirika u knjižnicama SR Hrvatske, a s Vatroslavom Frkinom 1983. sastavio katalog izložbe Pet stoljeća knjige u Slavonskom Brodu i Brodskom Posavlju. S Danom Čučković napisao Mali bibliotekarski leksikon, objavljen u nastavcima u časopisu Narodna knjižnica (1958–61) te preveo Rječnik bibliotekarskih stručnih izraza A. Thompsona (Zagreb 1965). Kao prevoditelj s grčkoga, priređivao kritička izdanja pjesama D. Demetra (Građa za povijest književnosti hrvatske, 1962; Izabrana djela. Zagreb 1997). U rukopisu su mu građa za veći latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski rječnik kao i posebni priručni rječnici, primjerice za bibliotekare i arhiviste. Zarana je objavljivao kratke esejističke i prozne tekstove i pjesme u časopisima Euharistijski glasnik (1931), Luč (1932–33), Omladina (1933–34), Jadranska vila (1936–37) i Hrvatski dnevnik (1938). Bibliografija njegovih radova 1950–83. tiskana je uz biografske članke u Vjesniku bibliotekara Hrvatske (1979–80) i Cetinskim vrilima (1996). Više je godina bio ispitivač u Komisiji za polaganje ispita u bibliotekarskoj struci. Dobitnik je godišnje nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća 1995. i nagrade »Judita« Dana hrvatske knjige 2001.