Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BEDRIČIĆ, Silvestar, glagoljaški tiskar i prevodilac (vjerojatno Senj, druga pol. XV st. — Senj, prije 11. XI 1512). Gotovo jedini podaci o njemu nalaze se u kolofonima nekih senjskih izdanja. U kolofonu Misala, prvotiska senjske tiskare (1494), koji je B. tiskao zajedno s Blažom Baromićem i Gašparom Turčićem, spominje se tek kao »domin« (»…A biše štampani… od d(o)mina Blaža Baromića i domina Salvestra Bedričića…«). Po Farlatiju (Illyricum sacrum IV, 133) B. je 1502. bio arhiđakon senjske crkve i posredovao u sporu oko jurisdikcije između otočkog i senjskog biskupa. To se potvrđuje i u Naručniku plebanuševu (1507, prijevodu latinskog djela Manipulus curatorum Guida de Monte Rocherii), gdje piše da je on arhižakan i vikar senjski i da je u njegovoj kući i o njegovu trošku tiskana ta knjiga, na kojoj je radilo više senjskih svećenika: tiskao ju je Grgur Senjanin a slagali domin Urban iz Otočca i đakon Tomas (Katridarić). U Transitu sv. Jerolima (1508) spominje se opet kao arhižakan senjski, a tako i u Korizmenjaku (1508). Obje knjige tiskala je ista ekipa Bedričićeva poduzeća. Posljednji put nalazimo Bedričića u Senju 1509. Ranije pretpostavke da je sudjelovao u tiskanju Marijinih mirakula i u Ritualu s Meštrijom dobra umrtija potvrđene su samo za prvu knjigu, od koje je 1979. identificiran jedini potpun primjerak u Londonu (British Library) gdje u kolofonu stoji.: »Svršene biše knige sie… v hiži počtovanoga g(ospo)d(i)na Silvestra Bedričića arhižakna senskoga. Komponene i k(o)režene Urbanom i Tomasom kanonicihь crkve senske. Štampane po meštru Gr(g)uru Senaninu«. Tisak je završen 15. VI 1508. Ritual s Meštrijom dobra umrtija poznat je samo u dva nepotpuna primjerka, bez kolofona. Ne zna se gdje je bila Bedričićeva kuća u kojoj se nalazila tiskara. — Bedričićev prevodilački rad izrijekom se spominje samo u Korizmenjaku, prijevodu talijanske zbirke propovijedi pod natpisom Quadragesimale (1475) fra Roberta Caracciola (»Svršenь Korizmenakь fratra Ruberta učinenь na ugoenie svećenoga veličastva krala F(e)ranta protomačenь z latinskoga êzika na hrvacki po popi Peri Êkovčići i po popi Silvestri Bedričići…«). Jakovčić je umro već 1496, pa je B. mogao dovršiti njegov prijevod. Fra Lovrinac Vejanin u svom latiničkom prijepisu senjskog Transita (1670) navodi kao prevodioca Bedričića (Xiuot Suetoga Yerolima Nauçitegla Suete Çarque istumaçen po Posctouanomu Gñu Siluestru Bridicichiu (!) Arhixaknu Segnskomu…). Sva senjska glagoljska izdanja, pa tako i ona u kojima se spominje B., danas su bibliografske rijetkosti: Misal (1494) sačuvan je u tri primjerka (1 potpun u Budimpešti, 1 nepotpun u Lenjingradu i 1 nepotpun u Cresu); Naručnik plebanušev (1507) u sedam primjeraka (4 u Zagrebu, 2 potpuna u Beču i 1 nepotpun u Lenjingradu); Transit sv. Jerolima (1508) u osam nepotpunih primjeraka (4 u Zagrebu, 1 u Vrbniku, 1 na Košljunu, 2 u Lenjingradu), a latinički prijepis potpunog primjerka čuva se u Zagrebu (Arhiv JAZU); Marijini mirakuli (1508) u pet primjeraka (3 nepotpuna u Zagrebu, 1 potpun u Londonu i 1 nepotpun u Lenjingradu); Korizmenjak (1508) u devet primjeraka (6 u Zagrebu, 1 u Ljubljani i 2 u Lenjingradu; pretisak objavilo Senjsko muzejsko društvo 1981. u redakciji A. Nazor i B. Fučića).

LIT.: Ivan Kukuljević-Sakcinski: Tiskari jugoslavenski XV i XVI veka. Arhiv za pověstnicu jugoslavensku, 1815, 1, str. 121–154. — Rudolf Strohal: Hrvatska glagolska knjiga. Zagreb 1915. — Franjo Fancev: Prvi izgrađivači hrvatskog štamparstva. Grafička revija, 4(1926) 11/12, str. 226–229. — Petar Kolendić: Karađolov »Quadragesimale« u srpskohrvatskom prevodu. Godišnjak Skopskog filozofskog fakulteta, 1(1930) str. 169–174. — Isti: »Ars bene moriendi« u jednom glagoljskom izdanju. Južni pregled, 8(7!)(1933) 8/9 str. 325–330. — Vjekoslav Štefanić: Jedna hrvatskoglagoljska inkunabula iz godine 1491. Rad JAZU, 1951, 285, str. 53–59. — Josip Badalić: Le prime stamperie in terra Jugoslava e Venezia. Ricerche slavistiche (Roma), 3(1954) str. 133–138. — Vjekoslav Štefanić: Glagolski Transit svetog Jeronima u starijem prijevodu. Radovi Staroslavenskog instituta, 1964, 5, str. 99–106. — Anica Nazor: Dvanaesteračka legenda o svetom Jeronimu. Slovo, 1965, 15/16, str. 214–224. — Ista: Osvrt na povijest naših najstarijih štamparija. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 13(1967) 1/2, str. 1–22. — Ista: Senjski Transit svetoga Jerolima i njegov predložak. Slovo, 1969, 18/19, str. 171–188. — Hrvatska književnost srednjega vijeka. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 1. Zagreb 1969, 15, 235–241, 286–289. — Mladen Bošnjak: Slavenska inkunabulistika. Zagreb 1970, 70–73. — Anica Nazor: Kulturnopovijesno značenje izdanja glagoljske tiskare u Senju g. 1494–1508. Slovo, 1971, 21, str. 415–444. — Ivanka Petrović: Bogorodičina čudesa u Ivančićevu zborniku, hrvatskoglagoljskom spomeniku 14/15. st. Radovi Staroslavenskog instituta, 1972, 7, str. 132–133, 136–137. — Anica Nazor: O potrebi kritičkih ili faksimiliranih izdanja senjske glagoljske tiskare. Senjski zbornik, 1975, 6, str. 15–22. — Marija Pantelić: Kulturni ambijent djelovanja Blaža Baromića, pisca i štampara glagoljskih knjiga. Ibid., str. 31–43. — Ivanka Petrović: Literatura u kojoj je svatko primao i davao. Uz zbirku Mirakuli slavne deve Marije, Senj 1507/1508. god. Ibid., str. 23–30. — Alojz Jembrih: Neregistrirane hrvatskoglagoljske tiskane knjige u biblioteci Instituta za Slavensku filologiju Bečkog sveučilišta. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 22(1976), str. 39–43. — A. A. Kruming: Slavjanskie staropečatnye knigi glagoličeskogo šrifta v bibliotekah SSSR. Problemy rukopisnoj i pečatnoj knigi. Moskva 1976, 107–111, 123. — Ivanka Petrović: Marijini mirakuli u hrvatskim glagoljskim zbirkama i njihovi evropski izvori. Radovi Staroslavenskog instituta, 1977, 8, str. 47–149. — Anica Nazor: Zagreb – riznica glagoljice. Katalog izložbe. Uvod. Zagreb 1978, 62–67. — Ista: U Londonu potpun primjerak senjskih Mirakula. Vjesnik, 40(1979) 20. II, str. 12. — Nenad Ivanković: Dragocjena inkunabula iz 1494. Vjesnik, 43(1982) 11. V. — Anica Nazor: Rijetka glagoljska inkunabula u samostanu franjevaca konventualaca u Cresu. Otočki vjesnik Cres—Lošinj, 1982, svibanj, str. 33.
 
Anica Nazor (1983)