Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KALEB, Vjekoslav, književnik (Tisno, 27. IX. 1905 – Zagreb, 13. IV. 1996). Učiteljsku školu završio u Šibeniku 1924, Višu pedagošku polazio u Zagrebu 1941–43. Učiteljevao u selima splitske i šibenske okolice 1924–36. te u Šibeniku do 1940, kada se na poziv I. G. Kovačića zaposlio kao referent u Prosvjetnom odjelu Banovine Hrvatske u Zagrebu. Od 1943. bio u partizanima, od 1944. u izbjegličkom logoru u El Shattu sudjelovao u organiziranju kulturno-prosvjetnoga života. God. 1945. imenovan je voditeljem Prosvjetnoga odjela ZAVNOH-a u Šibeniku, potom je u Zagrebu tajnik Društva književnika Hrvatske (DKH), urednik i suurednik u periodicima Književnik (1945), Naprijed (1945–47) i Republika (1945–50), tajnik MH (1950–51), urednik u časopisu Kolo (1953), umjetnički direktor Zagreb-filma (1957) te profesionalni književnik. Prvom prozom javio se u periodicima Novi čovjek (1928), Vez (Trst–Ljubljana 1931), Hrvatski list (1932), Narodna tribuna (1934–36) i Jadranski dnevnik (1936–38), potom objavljivao u Savremeniku (1938, 1940), Hrvatskoj reviji (1939–40, 1942), Hrvatskom dnevniku (1940), Omladini (1940–41) i Književnom tjedniku (1941–42). Kao zreo stvaralac predstavio se novelističkim zbirkama ruralne tematike Na kamenju (1940) i Izvan stvari (1942), u kojima zgusnutim, metaforičnim, višeznačnim izrazom, pronicavim opažanjima i humorom progovara o tjeskobnoj egzistencijalnoj drami čovjeka u ogoljelu krajoliku Dalmatinske zagore. U poratnoj prozi, strukturno bliskoj tradicionalnim naracijskim tehnikama, unutar realističkoga literarnoga predloška zaokupljen je dramatičnom sudbinom pojedinca u prijelomnim ratnim zbivanjima. Socrealističkoj poetici okreće se u zbirci novela Brigada (1947) i romanu Ponižene ulice (1950; dijelom objavljen u Republici 1948). U romanima Divota prašine – drži ga se jednim od najuspjelijih proznih djela hrvatske književnosti – i Bijeli kamen (oba 1954), prateći glavne junake u ratom zahvaćenu prostoru, odašilje simbolične poruke o vječnoj ljudskoj težnji i potrazi za smislom. U tematski raznolikijim i slojevitijim novelističkim zbirkama Smrtni zvuci (1957) i Nagao vjetar (1959) traga za modernijom narativnom strukturom i kompozicijom te naglašenom simbolikom. Sadržajno i stilski kompleksan roman Bez mosta (1986), pisan kao dijaloška rasprava s esejističkim umetcima, opora je kritika socijalističke ideologije i prakse (Katica Čorkalo). Bogatim, mozaičnim i višeslojnim novelističkim opusom s obilježjima novih traženja, često i eksperimentiranja, K. je ušao u sam vrh hrvatske suvremene proze. Prema piscima suvremenicima predstavio se kao jedan od najizrazitijih nastavljača prozne tradicije hrvatske književnosti međuratnoga razdoblja, ali s težnjom pronalaženja novih, modernih jezičnih, stilskih te izražajnih rješenja (M. Šicel). Okušao se i u pjesništvu; stihove objavljene u Forumu (1994) tiskao je u zbirci Kolumbovo jaje ili proze u pjesmi (1995). Objavio je nekoliko književnih i likovnih prikaza u Novostima (1940–41), prevodio s ruskoga (L. N. Tolstoj) i talijanskoga (C. Collodi), napisao studiju o pučkoj etimologiji Bijaći (Rad JAZU, 1959) te priredio knjižicu o strjeličarstvu Luk i strijela (Zagreb 1963). Literarnim prinosima surađivao i u časopisima Republika (1945–46, 1948–49, 1951, 1953–54, 1956, 1961, 1969), Mogućnosti (1954), Kulturni radnik (1956) i Forum (1966, 1969, 1983, 1985, 1995), a rasprave o jeziku, objavljene u Telegramu (1961), skupio je u knjizi Sveti govor (1994). Prema njegovim djelima snimljeni su igrani filmovi Kameni horizonti (Š. Šimatović, 1953) i Divota prašine (M. Ljubić, 1975), kratki film Ogledalo (A. Babaja, 1955) i TV drama Trideset konja (M. Juran, 1989). Djela su mu prevedena na albanski, engleski, francuski, njemački, talijanski, češki, poljski, ruski, slovenski i makedonski jezik. Zastupljen je u izborima Antologija savremenih hrvatskih pripovjedača (Beograd 1940), Jugoslovenska proza (Beograd 1949), Anthologie de la prose yougoslave contemporaine (Pariz 1959), Iz novije hrvatske proze (Zagreb 1965), Obasjani svjetionik (Zagreb 1990), Hrvatski pripovjedači (Zagreb 1994), Antologija hrvatske novele (Zagreb 1997), Suvremena hrvatska novela (Zagreb 1997), Antologija hrvatskog humora (Zagreb 1999), Antologija hrvatske kratke priče (Zagreb 2001) te V objeti reky. Antologie charvatske povidky 20. stoleti (Brno 2002). Bio je predsjednik DKH 1956. i redoviti član JAZU (HAZU) od 1961. Dobio Nagradu »Vladimir Nazor« 1986.

DJELA: Na kamenju. Zagreb 1940. – Izvan stvari. Zagreb 1942. – Novele. Zagreb 1946. – Brigada. Zagreb 1947. – Novele. Beograd 1947. – Trideset konja. Zagreb 1947. – Kronika dana. Zagreb 1949. – Ponižene ulice. Zagreb 1950, 1969 (Poniženi grad). – Pripovijetke. Zagreb 1951. – Bijeli kamen. Zagreb 1954, Beograd 1957. – Divota prašine. Zagreb 1954 (12. izd. do 2002), Beograd 1968, 1969. – Smrtni zvuci. Sarajevo 1957. – Nagao vjetar. Zagreb 1959. – Ogledalo. Beograd 1962. – Pripovijetke. Zagreb 1963. – Odabrana djela, 1–6. Zagreb 1969. – Izabrana djela. Zagreb 1971. – Vjekoslav Kaleb, 1–2. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 118–119. Zagreb 1973. – Bez mosta. Zagreb 1986. – Sveti govor. Zagreb 1994. – Kolumbovo jaje ili proze u pjesmi. Zagreb 1995. – Gost i druge pripovijesti. Zagreb 1996, 20022. – Izabrane pripovijesti. Vinkovci 1999. – Bijeli kamen. Divota prašine. Stoljeća hrvatske književnosti. Zagreb 2002. – Izabrane novele. Stoljeća hrvatske književnosti. Zagreb 2002.
 
LIT.: (O knj. Na kamenju): K. Bakarčić, Plava revija, 1(1940) 2, str. 74–75. – S. Diana, 7 dana, 4(1940) 21, str. 6. – O. A. Đikić, Pravda (Beograd), 36(1940) 12 894, str. 17. – S. Gašparović (St. G-ić), Omladina, 23(1940) 5, str. 119–120. – I. G. Kovačić, Novosti, 34(1940) 269, str. 16–17. – I. Lendić (Vig.), Hrvatska straža, 12(1940) 152, str. 4. – T. Prpić, Obzor, 80(1940) 89, str. 2. – J. Ravlić, Jadranska straža, 18(1940) 8, str. 351. – E. Štampar, Hrvatska revija, 13(1940) 7, str. 381–383. – V. Zaninović, Savremenik, 28(1940) 9, str. 284. – J. Gregorič, Slovenec (Ljubljana), 69(1941) 44, str. 8. – (O knj. Izvan stvari): S. Gašparović, Hrvatska revija, 15(1942) 6, str. 331–334; Prosvjetni život, 1(1942) 1/2, str. 79–80. – I. G. Kovačić (-n), Književni tjednik, 2(1942) 9, str. 2–3. – Z. Milković, Hrvatski ženski list, 4(1942) 3, str. 11–12. – I. Raos, Hrvatski narod, 4(1942) 462, str. 2. – V. Kovačić (vk): Nagrada Državnoga zavoda za narodnu prosvjetu. Hrvatski književnici nagrađeni na hrvatsko Antunovo. Nova Hrvatska, 2(1942) 139, str. 9. – M. Selaković: »Divota prašine«. Nova knjiga proze Vjekoslava Kaleba. Republika, 9(1955) 1, str. 68–70. – V. Pavletić: Analiza i konstrukcija. Pristup Kalebovim novelama. Ibid., 18(1962) 2/3, str. 49–60. – Đ. Šnajder: Godine rata u hrvatskoj prozi (informativno-kritička kronika). Dometi, 2(1969) 3, str. 63–68; 6, str. 123–127. – B. Donat: Zrcalo čudesnog. Hrvatska fantastična proza. Forum, 15(1976) 1/3, str. 259–305. – A. Kadić: Novele Vjekoslava Kaleba. Hrvatska revija (München), 26(1976) 2/3, str. 230–245. – J. Kekez: Folklorizacija i folklorna humorizacija – dva procesa u Kalebovoj prozi. Republika, 35(1979) 3, str. 285. – T. Žalac: Prosvjetna i kulturna djelatnost zbjega u El Šatu u povijesnoj literaturi. Časopis za suvremenu povijest, 12(1980) 1, str. 141–150. – Z. Marić: U borbi protiv hladnoće svijeta. Mogućnosti, 31(1984) 10/11, str. 900–918. – D. Šošić: Velik majstor proze. Vjesnik, 45(1985) 8. X, str. 11. – K. Čorkalo: Romansijerska anabaza Vjekoslava Kaleba. Forum, 25(1986) 11/12, str. 790–803. – Ista: Vjekoslav Kaleb. Književnopovijesna monografija (s bibliografijom). Vinkovci 1995. – M. Šicel: Uz književno djelo Vjekoslava Kaleba. Forum, 47(1995) 7/8, str. 523–529. – (Nekrolozi): Ljetopis HAZU, 1996, 100, str. 307–331. – I. J. Bošković, Slobodna Dalmacija, 54(1996) 16. IV, str. 1. – D. Horvatić, Hrvatsko slovo, 2(1996) 19. IV, str. 15. – M. Jurišić, Večernji list, 40(1996) 11709, str. 29. – N. Rizvanović, Književna revija, 36(1996) 1/2, str. 210–214. – Ž. Kliment: Rečenice zgusnutih značenja. Vjesnik, 57(1996) 15. IV, str. 13. – M. Šicel: Vjekoslav Kaleb (1905–1996): pjesnik dalmatinskog kamenjara i ljudske egzistencije. Hrvatska revija, 46(1996) 2, str. 281–287. – A. Batinica: Novelistika Vjekoslava Kaleba (s bibliografijom). Šibenik 1998. – I. Škrabalo: 101 godina filma u Hrvatskoj 1896.–1997. Zagreb 1998. – K. Čorkalo: (Predgovor s bibliografijom). U: Izabrane novele. Stoljeća hrvatske književnosti. Zagreb 2002, 9–62. – J. Grbelja: Vjekoslav Kaleb – i mrtav u izolaciji. Vjesnik, 64(2003) 7. I, str. 14. – K. Nemec: Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine. Zagreb 2003. – M. Čale-Knežević: Sam svoj dvojnik. Eseji o hrvatskom književnom modernizmu. Zagreb 2004.
 
Nevenka Videk (2005)