Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BENGER, Nikola, povjesničar (Križevci, 1695 — Lepoglava, 1766). Osnovnu školu i gimnaziju učio je u rodnom mjestu. God. 1713. stupio je u Pavlinski red u Lepoglavi, gdje je učio filozofiju i teologiju te 1721. postao doktor teologije i profesor; 1739. bio je izabran za definitora, a 1743–1746, 1752–1755. i 1758–1764. bio je provincijal pavlinske redodržave u Hrvatskoj. B. je napisao petnaestak pretežno povijesnih djela, od kojih su tri tiskana. Među njima je i glavno njegovo djelo, ljetopis Pavlinskoga reda od 1663. do 1743. koji je kao drugi svezak pavlinskih anala tiskan u Bratislavi 1743. Tu je B. također ispravio i dopunio ljetopis svoga prethodnika Andrije Eggerera. Poslije je napisao i treći svezak ljetopisa od 1727. do 1739, koji je ostao u rukopisu. Radeći na tom djelu, B. je proučio golemu građu koja mu je poslužila za monografije o pavlinskim samostanima (Chronotaxis monasterium ordinis fratrum eremitarum s. Pauli primi eremitae in provinciis Istriae et Chroatiae; Arhiv JAZU, III d. 212) i napose o lepoglavskomu (Synopsis historico-chronologica monasterii Lepoglavensis ordinis s. Pauli eremitae provinciae Croato-Slavoniae; Arhiv JAZU, II a 22). Sastavio je i popis pisaca Pavlinskoga reda i njihovih djelâ (Cathalogus authorum ex religiosis ordinis s. Pauli eremitae; Arhiv JAZU). U Arhivu JAZU u Zagrebu čuva se njegov nedovršeni rukopis (18 str.) Historica epitomes de regno et natione Illyrica, speciatiam de slavonico-croatica (1734). U prvoj glavi obrađuje postanak imena i naroda ilirsko-slavonsko-hrvatskoga, a u drugoj piše o vojvodama i kraljevima Hrvatske i Slavonije. Iz spisa se vidi da je poznavao djela Konstantina Porfirogeneta, Popa Dukljanina, Tome Arhiđakona, J. Rattkaya, I. Lučića (Luciusa), P. Rittera-Vitezovića i nekih mađarskih povjesničara. Prema ocjeni V. Klaića, taj rad nema nikakvu vrijednost za hrvatsku historiografiju.

DJELA: Regina martyrum innumeris gratiis corusca, Dei mater dolorosa, Maria, Crisiensis urbis urbs refugii … sive Historica expositio ortus progressus et miraculorum thaumaturgae statuae B. M. Dolorosae Crisii … erecta. (S. 1.) 1730. — Annalium eremi-coenobiticorum ordinis Fratrum eremitarum s. Pauli Primi, eremitae. Posonii, Typis Haeredum Royerianum, 1743. — Promptuarium privilegiorum confessarios regulares attientium quoad facultates ad absolvendum ac dispensandum etc. a sacra Sede Apostolica eisdem concessas. Tyrnaviae, Typis academicis Societ. Iesu, 1750.
 
LIT.: Vjekoslav Klaić: Nikola Benger, hrvatski povjesničar XVIII stoljeća (1695–1766). Hrvatska, 1906, 107, str. 1; 108, str. 2–3. — Antun Cuvaj: Građa za povijest školstva, 1. Zagreb 1910.
 
Stjepan Antoljak (1983)