Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BENKO GRADO, Artur, publicist (Ogulin, 6. VI 1875 — Zagreb, 10. VII 1946). Podrijetlom je iz plemićke obitelji B. Bojnički. Sin Alfreda, inženjera, i Jelene, iz plemićke obitelji Draženović Požertvanski. Osnovnu školu završio je u Ogulinu 1885, gimnaziju u Zagrebu 1893. Iste godine upisao je pravo u Parizu, a studij završio u Beču 1898. Od 15. XI 1898. bio je perovodni vježbenik pri Kotarskoj oblasti u Brčkom. Službovao je potom u bosanskohercegovačkim mjestima, najdulje u Bijeljini i Sarajevu (kotarski predstojnik). Osumnjičen zbog proaustrijskog djelovanja, na granici prema Srbiji, zatočen je u Bihaću, a zatim interniran u Sarajevo gdje je bio do sredine siječnja 1919. Kako nova vlast iz Bijeljine nije podnijela obrazloženi zahtjev za pokretanje sudskog postupka protiv njega, umirovljen je 24. II 1919. Od te godine boravi u Zagrebu; 1920–1922. bio je predstojnik državne iseljeničke službe u Pokrajinskoj vladi, 1922–1924. djeluje u iseljeničkoj službi Hrvatskog radiše te 1923–1932. u Ministarstvu socijalne politike i Iseljeničkom komesarijatu kao stručnjak za iseljenička pitanja. God. 1924–1927. pisao je za Hrvatsku eskomptnu banku mjesečne izvještaje na engleskom i njemačkom jeziku donoseći u svakom broju pregled političke situacije. Izdavao je i uređivao tromjesečnik Saopćenja o pitanjima migracije (1927–1931; izlazio na hrvatskom, francuskom i engleskom) te socijalno-statističku reviju Indeks (1927–1941; na francuskom, engleskom i njemačkom). God. 1921–1923. uređivao je u Jutarnjem listu tjednu rubriku Naši iseljenici. Pokrenuo je višesveščanu Migracionu enciklopediju, ali je objavio samo prvi svezak. Književnim radom pripada krugu modernista. Piše eseje, pripovijesti, novele, putopise, feljtone, humoreske, crtice i aforizme. Javio se prvi put 1895. dopisom iz književnog života Pariza te 1898. studijom Mlada Hrvatska. Iste godine u Društvu hrvatskih umjetnika inicirao je osnutak samostalnoga društva književnika. Objavljivao je priloge o socijalnim i radničkim pitanjima: Nada (1895), Obzor (1896, 1898, 1923–1926, 1928, 1932, 1934, 1936), Vienac (1897), Hrvatski salon (1898), Mladost (Beč 1898), Kritika (1920), Jutarnji list (1921–1923, 1926, 1930, 1934–1939), Hrvatski Radiša (1922–1925, 1930, 1936–1937), Židov (1922, 1938), Der Morgen (Zagreb 1923), Novosti (1923), Radišin kalendar (1923), Savremenik (1923), Morgenblatt (1924, 1929, 1930, 1932–1933), Bankarstvo (1925, 1927, 1930), Policija (1925), Socijalni preporođaj (1925), Pobeda (1926), Saopćenja o pitanjima migracije (1927–1931), Hrvatska revija (1928), Indeks (1929–1941), Finansije (1930), Jugoslavenski socijalni almanah (1930), Nova Evropa (1930), Hrvatska obrana (1931), Jugoslavenski dnevnik (1931), Novi iseljenik (1931, 1933–1937, 1939), Socijalna revija (1931), Jugoslavenski Lloyd (1934, 1936), Privatni namještenik (1934), Radnička zaštita (1934, 1935), Obzor (Spomen-knjiga 1860–1935, 1935), Glasnik heraldike (1937), Hrvatski radio-vjesnik (1937), Socijalni arhiv (1938), Grafički almanah (1939), Hrvatski iseljenik (1940), Neue Ordnung (1941, 1943, 1944), Za dom (1941), Zadrugar (1941), Zadrugar (Kalendar hrvatskih seljačkih zadruga, 1941), Hrvatski narod (1944). O iseljeničkim problemima pisao je i u njemačkim, francuskim i engleskim časopisima. Za rad u upravi BiH dobio je Viteški red Franje Josipa, a 1915. Red željezne krune III reda te Počasni znak Crvenog križa s ratnom dekoracijom, a za prinos poznavanju problema iseljeništva odlikovan je 1926. ordenom Sv. Save IV reda. Njegova rukopisna ostavština, jedan od najbogatijih arhivskih fondova za proučavanje problema međuratnog iseljeništva, pohranjena je u Arhivu Hrvatske u Zagrebu (više od 180 arhivskih kutija te mnogo knjiga).

DJELA: Političke konfesije. Zagreb 1922. — Migraciona enciklopedija, 1. Zagreb 1930. — Prinos k pitanju uzakonjenja minimalnih nadnica. Zagreb 1935. — Radničke nadnice i zarade u industriji. Zagreb 1935.
 
LIT.: Aleš Ušeničnik (A. U.): Glasovi o moderni umetnosti. Katoliški obzornik, 2(1898) 3, str. 257–261. — Vladimir Lunaček: Naša politička literatura. Artur Grado, Političke konfesije. Obzor, 63(1922) 348, str. 1–2. — Ivo Politeo (Dip): Artur Benko Grado. Političke konfesije. Savremenik, 18(1923) 3, str. 61. — S. I. Sinovčić: Kanada i Jugosloveni. (Povodom knjige A. Benka Grada.) Nova Evropa, 1930, XXI/6, str. 386–388. — Ivan Esih: Artur Benko Grado. Uz šezdesetu obljetnicu njegova života. Jutarnji list, 24(1935) 8398, str. 7. — Hugo Holzmann: Mindestlöhne in der Industrie. Morgenblatt, 50(1935) 260, str. 9. — Hinko Sirovatka: Potcjenjivanje i zapostavljanje naučnog rada i proučavanje ekonomskih i socijalnih problema. Primjer sa neshvaćanjem važnosti i potrebe »Indeksa« socijalno statističke revije Artura Benka Grada. Jugoslavenski Lloyd, 31(1939) 172, str. 5. — Milan Marjanović: Hrvatska moderna. Izbor književne kritike (1897–1900), 1. Zagreb 1951.
 
Danica Pinterović (1983)