BENUSSI, Bernardo
traži dalje ...BENUSSI, Bernardo, povjesničar (Rovinj, 10. I 1846 — Trst, 18. III 1928). Nakon školovanja u videmskomu nadbiskupskom sjemeništu i koparskoj višoj državnoj gimnaziji nastavlja studij zemljopisa i povijesti na sveučilištu u Beču i Grazu, a zatim je, kao srednjoškolski profesor, službovao u Kopru (1869–1874) i Trstu (1874–1894) i bio ravnateljem tršćanskoga ženskog liceja (1894–1908). Jedan je od osnivača Istarskoga društva za domovinsku povijest i arheologiju (Società istriana di archeologia e storia patria, 1884) i njegov dugogodišnji predsjednik (1899–1925). Od 1870. Benussi se posvetio istraživanjn povijesti Istre i Trsta od rimskog doba do svojega vremena, iako su u središtu njegova zanimanja ostale srednjovjekovne teme. Surađivao je u časopisima Archeografo triestino (1881/1882–1884/1885, 1903/1905, 1927/1928), Atti e memorie della Società istriana di archeologia e storia patria (1886, 1887, 1890–1893, 1907, 1909–1911, 1919, 1921–1923, 1925, 1927, 1928), Atti del Reale Istituto veneto di scienze, lettere ed arti (1922/1923, 1923/1924, 1925/1926, 1928) i drugim publikacijama. Bio je tipičan prikupljač podataka i raznovrsne građe (napisao je i zemljopisno-povijesni statistički priručnik), ali je imao i izraziti smisao za sistematiziranje i sintetiziranje povijesne građe (npr. prikaz povijesnog razvitka Rovinja, pregled povijesti Istre). Stroga filološka i kritična metoda tadašnje austrijske historiografske škole, s kojom se B. susreo na studiju u Grazu, nazire se u nekim njegovim radovima, osobito u opsežnoj i minucioznoj analizi istarske srednjovjekovne problematike. Unatoč tome Benussijevi su radovi prožeti građansko-liberalnim, nacionalnim i iredentističkim pogledima i odišu polemičnim tonovima i neobjektivnošću u tumačenju prošlosti i kulture istarskih Slavena, Hrvata i Slovenaca, što znatno smanjuje njihovu vrijednost i znanstvenu razinu.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
BENUSSI, Bernardo. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/1750>.