Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BERBEROVIĆ, Osman, slikar (Bijeljina, 25. VII 1928). Sin trgovca Abdulaziza. Djetinjstvo je proveo u Bijeljini gdje završava realnu gimnaziju. Slikarstvo je studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1950–1955) i na specijalki M. Tartaglie (1956/1957). Kao profesionalni umjetnik djeluje od 1958. do 1976, a zatim postaje suradnik u Središnjem institutu za tumore u Zagrebu, gdje radi na ilustracijama kirurških i drugih medicinskih publikacija. Ne zapostavlja ni slikanje, nego dosljedno izgrađuje vlastiti stilski izraz oslonom na provjerene tradicionalne vrijednosti (Delacroix — Cézanne — Tartaglia). U umjetnikovu opusu integrirani su poučci postimpresionizma, ekspresionizma i orfizma. — Samostalno je izlagao zajedno sa suprugom Marikom Šafran-Berberović u Zagrebu (1964, 1970, 1978), Čakovcu (1970) i Székesfehérváru (1972). Često je sudjelovao na skupnim izložbama hrvatskih umjetnika: Izložba mladih (Zagreb 1959); izložbe ULUH-a (Split 1959, 1968; Zagreb 1960, 1961, 1962, 1965, 1970, 1971; Ljubljana i Sarajevo 1966); I i IV zagrebački salon (1965, 1969); VI i VIII lički anale u Gospiću (1971, 1973); VI izložba Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije (Beograd 1975); Recentna hrvatska umjetnost (Zagreb 1975, 1976, 1977) i dr. — Berberovićev dosadašnji opus može se sistematizirati u dvije grupe: kompozicije s mitološko-simboličnim, metaforičnim i alegorijskim motivima (Tri gracije, 1973; Leda, 1976; Doručak na travi, 1977; Orfej i Euridika, 1978) te portreti, koncipirani kao likovna sinteza hiperrealistički oblikovane figure unutar žive kolorističke arabeske pozadinskog dijela slike (Ante, 1972; Cintija i Tomi, 1972; Vesna i Alan, 1975; Miki, 1977). Ličnosti portretira u tričetvrt ili cijeloj figuri, vjernu reprodukciju lica prožima studioznom psihološkom karakterizacijom dok su i prirodne poze element fiksiranja identiteta. »Njegova težnja da kroz pojedinačno dopre do pojmovnosti i da preko subjektivnog spozna objektivno — trajno ga upućuje na izuzetnu studioznost motiva i kreativan pristup obradi« (J. Baldani).

LIT.: Elena Cvetkova: Ozbiljan nastup i dilema. Večernji list, 6(1964) 22. IV. — Josip Depolo: Plodovi eksperimentiranja. Vjesnik, 24(1964) 24. IV. — Juraj Baldani: Koloristički doživljaj Osmana Berberovića (katalog izložbe). Zagreb 1978.
 
Vinko Zlamalik (1983)