Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BERGER, Salomon, sakupljač narodnih rukotvorina (Mňešice, Slovačka, 25. II 1858 — Zagreb, 11. I 1934). Sin zemljoposjednika i trgovca Hinka. U djetinjstvu je naučio seoske poslove i zanate. Zbog rane očeve smrti prekinuo je školovanje u realci u Žilini te učio trgovački zanat u trgovini manufakturnom robom u Novom Mestu na Vahu. God. 1876. dolazi u Zagreb, zapošljuje se u trgovini te po ugledu na zagrebačkog trgovca Danu Hermana, a uz podršku Srećka Laya i Ise Kršnjavoga pokušava razviti industrijsku proizvodnju seljačkih rukotvorina koristeći hrvatsku narodnu ornamentiku. Otvorio je prvu tkalačku školu, koju je vodio samostalno 7 godina uloživši vlastiti kapital. God. 1903/1904. u njegovim radionicama bilo je zaposleno više od 600 seljačkih tkalja (poslije 2000 tkalja). Kao ugledan proizvođač tkanina bio je carski i kraljevski dobavljač, što svjedoči o kvaliteti njegovih proizvoda. Robu je prodavao uglavnom u inozemstvu, gdje je priredio stotinjak uspješnih izložbi hrvatskih narodnih rukotvorina i tekstila: svjetska izložba u Parizu (1900), međunarodne izložbe u Saint Louisu (1904) i Berlinu (1909), u Corku, Firenci, Rimu, Londonu, Bruxellesu, New Yorku, Punta Arenasu, Melbourneu i dr. Na izložbi u Budimpešti Mađari su mu nudili subvencije da nastavi tekstilnom proizvodnjom, ali u Hrvatskoj nije bilo razumijevanja. Posljednji put pokušao je steći naklonost vlasti izložbom 1907. u Zagrebu, ali su njegova nastojanja propala. Svoje pokušaje unapređivanja proizvodnje tkanina u Hrvatskoj opisao je u dvjema knjižicama: Tragedija naše kućne tekstilne industrije (Zagreb 1907) i Tragedija hrvatske tekstilne kućne industrije (Zagreb 1914). Od 1907. spominje se kao vijećnik Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu. Napustivši trgovinu 1908, B. se posvetio svojoj zbirci u kojoj je, uz etnografski materijal – muške i ženske nošnje, ćilime, čipke, predmete kućnog obrta – bilo vrijednih slika, nakita od zlata, srebra, bakra, mjedi, stakla i drugih umjetničkih predmeta. Njegovom zaslugom utemeljen je 1919. Etnografski muzej u Zagrebu (spajanjem već postojećih etnografskih zbirki iz zagrebačkih muzeja: Hrvatskoga narodnog muzeja, Muzeja za umjetnost i obrt, Hrvatskoga školskog muzeja, Trgovačko-obrtničkog muzeja i bogate Bergerove zbirke), a on je bio i njegov prvi upravitelj. Iz područja kojim se bavio pisao je u periodicima Obzor (1907), Glasnik Zavoda za unapređivanje spoljne trgovine (1930), Privrednička riječ (1930), Bulletin de la Société d’Etnographie de Paris (1932), Jugoslavenski tekstilni vjesnik (1932), Jutarnji list (1934). — Iako stranac u Hrvatskoj, B. je mnogo pridonio afirmaciji hrvatske narodne tradicije i kulture u svijetu.

DJELA: Za unapređenje naše kućne industrije. Beograd 1930. — Ausstellung S. Berger’s Museal-Sammlung etnographischer Handarbeiten. Budapest s. a.
 
LIT.: Bergerova izložba hrvatske domaće tekstilne industrije. Obzor, 45(1904) br. 45. — P.-m-ć: Naša hrvatska kućna industrija u Berlinu. Ustavnost, 2(1909) 266, str. 1. — Đuro Szabo: O hrvatskim zbirkama i sabiračima. Narodna starina, 1(1922) str. 191–193. — Direktor hrv. etnografskog muzeja S. Berger. Hrvatski radiša, 9(1928) 6, str. 83–85. — Mirko Kus-Nikolajev: S. Berger. Riječ, 24(1928) 37, str. 3–4. — Vladimir Tkalčić: S. Berger osnivač Hrv. etnografskog muzeja. Svijet, 3(1928) V/9, str. 186–187, 198. — Ivo Hergešić (H.): Simbolizam u našoj pučkoj umjetnosti. Obzor, 73(1932) 260, str. 3. — (Nekrolozi): Jutarnji list, 23(1934) 7888, str. 3; Narodna starina, 13(1934) 34, str. 173; Šestar, 13(1934) 3/5, str. 51–53.
 
Anđelka Stipčević-Despotović (1983)