KARAMAN, Igor

KARAMAN, Igor, povjesničar i arhivist (Split, 20. VII. 1927 — Rijeka, 13. X. 1995). Trgovačku akademiju završio 1945. u Zagrebu, gdje je 1952. na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest te doktorirao 1960. tezom Razvitak uprave gospodarstva na vlastelinstvu Valpovo 1721.–1945. U Zagrebu od 1946. radio u Muzeju narodnog oslobođenja Hrvatske i Povijesnom muzeju Hrvatske, od 1949. kao arhivist u Državnom arhivu Hrvatske te od 1959. do umirovljenja 1987. na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta; 1959. asistent, 1962. docent, 1968. izvanredni i od 1973. redoviti profesor. Predavao ekonomsku povijest novoga vijeka. Njegovo zanimanje za gospodarsku i društvenu povijest hrvatskih zemalja od XVIII. st. do I. svjetskoga rata potaknuo je arhivistički rad; sređivao je matične knjige, pretežno iz sjeverne Hrvatske, a napose fond valpovačkoga vlastelinstva, istraživao povijest županijskih arhiva u XVIII. st., životopise istaknutih arhivista I. Kukuljevića Sakcinskoga, A. Štrige, F. Pogledića i J. Miškatovića te pisao o austrijskim i talijanskim postignućima u arhivistici (Arhivist, Beograd 1951, 1955–56, 1958–59; Arhivski vjesnik, 1958–59; Archivum, Pariz 1971; Glasnik arhiva Slavonije i Baranje, 1991), skupivši većinu tih radova u zbirci Studije i prilozi iz arhivistike (1993). S opširnim je komentarima objavljivao gradivo iz XVIII. i XIX. st. (Zadružni arhiv, Novi Sad 1959; Zbornik Matice srpske za društvene nauke, Novi Sad 1959; Starine, 1960; Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, 1968; Arhivski vjesnik, 1973, 1993). Proučavao je gospodarske, agrarne i urbarijalne odnose, seljačke pokrete, razvoj prometa, industrijskoga i trgovačkoga poduzetništva, novčarstva, gospodarski razvoj gradova u doba oblikovanja građanskoga kapitala, tranziciju stanovništva, genezu i razvoj građanskoga društva te procese modernizacije, a istraživao je i djelatnost trgovačkih komora i istaknutih poduzetnika, njihovu ulogu u modernizaciji i pokretanju različitih područja gospodarstva. O tim je temama objavio više od 150 rasprava, među kojima se izdvaja suradnja u izdanjima Historijski zbornik (1958–59, 1961–63, 1966–67, 1972–73, 1976–77, 1986), Zbornik Matice srpske za društvene nauke (1958, 1961), Radovi Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek za povijest (1960, 1962, 1968), Starine (1960, 1962, 1966), Mogućnosti (1965–66), Österreichische Osthefte (Beč 1965, 1969), Zbornik Historijskog instituta Slavonije (1966), Prilozi za ekonomsku povijest Hrvatske (1967), Jadranski zbornik (1969), Jugoslovenski istorijski časopis (Beograd 1969), Selo Trg kod Ozlja (Beograd 1969), Hrvatsko sveučilište (1971), Dalmacija 1870 (Zadar 1972), Republika (1972), Simpozij o Petrovoj gori (Zagreb 1972), Dometi (1973), Kulturhistorisches Symposion Mogersdorf (Maribor 1973, 1993, Szombathely 1978, Željezno 1987, Zagreb 1995), Radovi Centra za znanstveni rad JAZU u Vinkovcima (1973), Radovi Instituta za hrvatsku povijest (1973–74, 1978; Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1988, 1994), Slezský sborník (Opava 1973), Acta historico-oeconomica Iugoslaviae (1974–75, 1986), Nastava povijesti (1974–75, 1991), Wirtschaftliche und soziale Strukturen im säkularen Wandel. Festschrift für Wilhelm Abel zum 70. Geburtstag, 3 (Hannover 1974), Zbornik Matice srpske za istoriju (Novi Sad 1974), Der Bauer im Klassenkampf (Berlin 1975), Požega 1227–1977 (Slavonska Požega 1977), Beiträge zur Handels- und Verkehrsgeschichte (Graz 1978), Karlovac 1579–1979 (Karlovac 1979), Wirtschafts- und sozialhistorische Beiträge. Festschrift für Alfred Hoffmann zum 75. Geburtstag (Beč 1979), Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (1980), Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća (Zagreb 1981), Gorski kotar (Delnice 1981), Ludbreg (Ludbreg 1983), Naše teme (1984, 1986, 1989), Tri stoljeća Belja (Osijek 1986), Festschrift Othmar Pickl zum 60. Geburtstag (Graz—Beč 1987), Povijest Rijeke (Rijeka 1988), Povijesni prilozi (1990), Dvor na Uni (Dvor na Uni 1991), Nuštar. Mala povijesnica mjesta (Vinkovci 1993), Hrvatska. Povijest sjeveroistočnog područja (Osijek 1994), Rijeka (1994), Vukovar (Koprivnica 1994), Diacovensia (1995), Riječi (2001). U raspravama Privreda i društvo Hrvatske u 19. stoljeću (1972) osvijetlio je postanak modernoga građanskoga društva, u knjizi Privredni život Banske Hrvatske (1989) analizirao unapređenje trgovinskoga prometa, ekonomiku komorskoga zemljišnoga posjeda i vlastelinstava te oblike renta. Sintetizirao je potom smjernice razvoja modernoga domaćega poduzetništva (Industrijalizacija građanske Hrvatske, 1991), istražio gospodarsku osnovu i trgovinski odnos primorskih i dalmatinskih luka sa zaleđem (Jadranske studije, 1992), a posmrtno su mu 1997. objavljene zbirke izabranih rasprava o posebnostima društvenoga i gospodarskoga razvoja istočnih hrvatskih krajeva (Iz prošlosti Slavonije, Srijema i Baranje; Požega u srcu Slavonije) te manje poznatih, dijelom neobjavljenih, interdisciplinarnih radova o modernizaciji (Hrvatska na pragu modernizacije, 2000). Suautor je sinteze Povijest hrvatskog naroda 1860–1914 (1968, Nagrada »Božidar Adžija«) i kulturno-povijesne monografije Tisućljetni Zagreb (1975, Nagrada grada Zagreba 1976) te suradnik u izdanjima Ilustrirana povijest Hrvata (Zagreb 1971) i Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret (Zagreb 1988). Sastavio gimnazijsku čitanku (Historijska čitanka. Zagreb 1964, 1966²), priručnike za zavičajnu nastavu Zagreb i okolni krajevi (s I. Kampušem i I. Flanjkom, Zagreb 1977; 12 izd. do 1990) i Grad Zagreb i Zagrebačka županija (s I. Bertićem i Kampušem, Zagreb 1995, 1996², 1997³) te vodiče Zagreb i okolica (Zagreb 1975, 1986², 1987³) i Kumrovec i Trebče u dolini Sutle (Zagreb 1977). Mnogobrojne je monografije popratio uvodima, predgovorima ili pogovorima, bio urednik Spomenice Josipa Matasovića (Zagreb 1972), zbornikâ Kroz povijest gradišćanskih Hrvata (Zagreb 1977) i Vukovar (1994), nakladničkih cjelina Rasprave i prilozi (Institut za hrvatsku povijest) i Povijest & historija (Naprijed) te suradnik i glavni urednik Enciklopedije hrvatske povijesti i kulture (Zagreb 1980). Surađivao je i u izdanjima Enciklopedije Jugoslavije LZ, pripremio mnogobrojne radijske i TV popularne povijesne emisije. Bio je višegodišnji član stručnih skupina za restituciju arhivskoga gradiva iz Austrije, 1971. jedan od osnivača simpozija Mogersdorf za usporedna istraživanja povijesnih i kulturnih fenomena u panonskom prostoru, suosnivač i 1974–78. predstojnik Instituta za hrvatsku povijest te 1978–82. voditelj Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Zagrebu, 1990–92. član i meštar povijesti Družbe »Braća hrvatskoga zmaja«, 1991–93. predsjednik Arhivskoga savjeta Hrvatske. — Cjelokupnim svojim radom znatno je pridonio razvoju hrvatske historiografije. Početno je razmišljao problemski, no postupno se usmjerio teorijskomu oblikovanju shvaćanja modernizacije i nacionalne integracije. Njegov se prinos napose ogleda u periodizaciji, kojom je utvrdio strukturu i razjasnio posebnosti društvenih silnica, te u metodološkom pristupu u istraživanju društveno-gospodarske povijesti. Dobio Nagradu »Božidar Adžija« 1977. Opsežna mu se ostavština čuva u HDA. — Njegova supruga, konzervatorica Draginja Jurman-Karaman (1920–2001), pretežno se bavila klasicističkom arhitekturom, posebno B. Felbingerom i objektima u Maksimiru, te pisala o Kukuljeviću Sakcinskom, građevinskom cehu u Zagrebu i zgradi Muzeja grada Zagreba (Čovjek i prostor, 1954; Zbornik zaštite spomenika kulture, Beograd 1955; Iz starog i novog Zagreba, 1957, 1960; Bulletin JAZU, 1958, 1984–85).