Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KATALINIĆ JERETOV, Rikard, pjesnik i prozaik (Volosko, 8. I. 1869 — Split, 29. IX. 1954). Trgovačku akademiju završio u Rijeci 1887, potom u Beču učio njemački jezik. U Zadru je 1890–97. i 1900–13. radio kao trgovački činovnik i poslovni partner u tvrtki »Čorak i drug«, a u međuvremenu se u Münchenu, Parizu i Londonu stručno usavršivao te proučavao jezike i književnost. Od 1914. u Opatiji bio blagajnik Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru. Za I. svjetskoga rata 1915–18. u vojsci, do 1928. živio u Zagrebu, potom u Splitu; za talijanske okupacije Splita zatočen u logoru na Liparima 1941–42. Razvio bogat kulturni i društveni život, osobito u novinarstvu; bio je supokretač i urednik književnoga lista Lovor 1897, uređivao Glasnik Matice dalmatinske 1901–02, kalendar Svačić 1904–10, omladinske listove Mladi Istranin 1909–14 (s V. Carem Eminom) i Mladi stražar 1929–32 (s I. Lahmanom i Carem Eminom) te dječje stranice Novoga doba 1928–32. Surađivao u periodicima Naša sloga (Trst 1884, 1887–96, 1898, 1900, 1902, 1906–09), Smilje (1884–89, 1891–93, 1895–97, 1901–02, 1905–07, 1911–12, 1918–20, 1925–26, 1928–30, 1935–38), Hrvatska (1886, 1888, 1890–95, 1902), Narodni list (1887–1913, 1916, 1918, 1923), Vienac (1890, 1892, 1895–97, 1899–1903, 1923–28), Obzor (1893, 1896, 1898, 1914, 1925, 1928), Nada (1895–1903), Agramer Tagblatt (1900, 1902, 1911, 1913, 1919), Na domaćem ognjištu (poslije Domaće ognjište, 1901–10, 1912), Mladi Istran (1906–07), Savremenik (1906–08, 1911–19, 1921), Mladi Istranin (poslije Mladi Hrvat, 1909–14), Srpski književni glasnik (Beograd 1909, 1911, 1914, 1924, 1926, 1932, 1936, 1938), Primorske novine (1916–19), Vjerni drug (1917–19), Dečije novine (Novi Sad 1918–20, 1923–25, 1927), Novo doba (1918, 1920–22, 1924–30, 1934, 1936–41), Omladina (1918–22), Novosti (1919, 1923, 1926–28, 1933–34, 1937), Dom i svijet (1920–23), Naš list (Beograd 1921–24), Pučka prosvjeta (1921, 1925, 1927–28, 1930 –32), Jugoslavenska njiva (1922–26), Mladi Istranin (Trst 1922–23), Jadranska straža (1923, 1926–30, 1932–41), Mladost (1923–30, 1934–37), Jurina i Franina (kalendar, 1925–28), Venac (Beograd 1925–29, 1932–33), Riječ (1927–29, 1931), Vez (Trst—Ljubljana 1927–30), Domovina (1928–30, 1935), Književni sever (Subotica 1928–31), Sokol na Jadranu (1928–29, 1933, 1935, 1940), Hrvatska revija (1929–30), Istra (1929–37, 1939–40), Mladi stražar (1929–32), Mornar (1929–32, 1934–35, 1937–39), Naš mornar (kalendar, 1929–30, 1933, 1935–36, 1939), Mali Istranin (1930–39), Naša radost (Ljubljana 1930, 1934–35), Dom i škola (1932–38) i Zadarska revija (1952–54). U više zbirka pjesama pesimistična i sjetna tona osobito ga zaokupljaju motivi Istre i mora te smrt majke i sestre (Pozdrav istarskog Hrvata, 1891; Mrtvoj majci, 1894; Primorkinje, 1897; Zadnje pjesme, 1901; Sa Jadrana, 1908; Mrtvoj sestri, 1914), no nasljedovanjem tradicionalne preporodne simbolike (domovina, majka, draga), romantičarske retorike i uopćenom poetskom deskripcijom ne uspijeva se izdignuti iz pragmatičnosti kroničara vremena. U dvama izborima pjesama u izdanju MH, 1884–1904 (S moje lire, 1904) i 1888–1950 (Odabrane pjesme, 1953), tematski mu je krug širi, a pjesme, oslobođene konvencionalnih stega i budničarskih poruka, uspjelije. Ipak ga je kritika prihvaćala više kao rodoljubnoga pjesnika te unatoč zamjerkama (nasljedovanje narodne i preporodne poetike, opetovanje motiva, sentimentalizam) često isticala njegove ljudske kvalitete i iskrenost osjećaja. Napisao je devet pjesama na čakavskom, osam ekavskim liburnijskim poddijalektom, a jednu neustavnom hibridnom mješavinom (većina tiskana u Odabranim pjesmama), koje su u korpusu hrvatskoga čakavskoga pjesništva vrijedan, iako »više povijestan« (M. Stojević) prinos njegovu razvoju u XX. st. Neke su mu pjesme i uglazbljene (Jadranu, Gradiću moj lepi, Hrvatski mornar). Uspjeliji je u kratkoj prozi. Prva zbirka Crtice iz Istre (1895) bila je zaplijenjena, crtice u zbirci Inje (1902, njem. prijevod 1910), premda poneke i angažirane, motivski su raznolike te pomalo intimističke i simboličke, a zbirka Našim morem i našim krajem (1910) uglavnom je realistička proza s poučnim završetkom. Poezijom i prozom za djecu, pod pseudonimom Barba Rike, zadobio je velik uspjeh i popularnost. Jednostavne forme i izraza, pjesme su mu poučne i čitljive; neke su tiskane kao slikovnice (Jedan, dva, tri …, veseli smo mi!; Vesela družba) ili u kombinaciji s proznim sastavcima (Vesela mladež, 1897; Moj pozdrav, 1980). Objavio je i priče za djecu Iz podjarmljenih krajeva (1921), a posmrtno mu je tiskana zbirka već objavljenih pjesama, pripovijetka, priča i basna Djeci i omladini (1955). Prevodio je s talijanskoga i francuskoga. Među ostalim uvršten u antologije Naša pjesma, 1 (Donja Tuzla 1903), U pjesmi i priči (Osijek 1906), Antologija hrvatskih pjesama u prozi (Zagreb 1958), Nova čakavska lirika (Zagreb 1961), Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća (Rijeka 1987), Lijet Ikara (Zagreb 1987), Istarska pjesmarica, 1 (Pula 1989), Antologija hrvatske dječje poezije (Zagreb 1994), Zlatna lira čakavska (Žminj 1998), Hrvatska božićna lirika (Zagreb 2000), Hrvatska uskrsna lirika i Antologija hrvatske kratke priče (Zagreb 2001). Potpisivao se i R. K., R., Veljko Jeretov, R. K-ć, R. K. J., Primorac, Rikardo Dalmatin, R. K..ić, R. K..ič, Sokolaš J. K…, Joja Jatagan, Čika Jatagan, Rikard, Kvarnerski Guslar, Fran’z Marseće, Jeretov, Dragan Zoranić, Frane della Marsecchia, Riko ispod Učke, Barba Riko ispod Učke i Slavoje Učkarić. Rukopisna mu se ostavština čuva u Zavičajnoj zbirci Gradske knjižnice i čitaonice »Viktor Car Emin« u Opatiji, a nekoliko pjesama, crtica i pisama u Zbirci rukopisa NSK u Zagrebu. Bio je tajnik i urednik društvenih izdanja zadarskoga društva »Pučka knjiga« 1895, predsjednik Matice dalmatinske 1907–09. i tajnik 1922–27. te predsjednik Jugoslavenske matice 1931–41. — Iako se u književnosti javio u posljednjim godinama realizma, a stvarao za moderne, opus mu nije moderan ni sadržajem ni izričajem. Nastavljajući se na pjesnički program A. Harambašića te odstupajući od poetike »mladih«, kojima je samo dobno pripadao, u pretežno povijesno i politički motiviranom opusu potvrdio se kao jedna od najplodnijih i najpoznatijih književnih i društvenih osoba, a nakon M. Bastiana (kojemu je posvetio prvu zbirku pjesama) kao najznačajniji pjesnik hrvatske književnosti istarskoga kruga do 1914 (Mirjana Strčić).

DJELA: Pozdrav istarskog Hrvata. Zagreb 1891. — Mrtvoj majci. Zagreb 1894, 18952. — Crtice iz Istre. Zadar (1895). — Primorkinje. Zadar 1897. — Vesela mladež. Zagreb (1897). — Zadnje pjesme. Zadar 1901. — Inje. Zadar 1902, 19032, 19033. — S moje lire. Zagreb 1904. — Sa Jadrana. Zadar 1908. — Našim morem i našim krajem. Priče. (Osijek 1910), Osijek (1911). — Rauhreif und andere Skizzen. Leipzig 1910. — Mrtvoj sestri. Zagreb (1914). — Iz podjarmljenih krajeva. Priče za djecu (suautor V. Car Emin). Zagreb 1921. — Odabrane pjesme. Zagreb 1953. — Djeci i omladini. Zagreb 1955. — Jedan, dva, tri …, veseli smo mi! Zagreb (s. a.). — Vesela družba. Zagreb (s. a.). — Moj pozdrav. Split 1980. — Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 63/I. Zagreb 1981, 347–383.
 
LIT.: (Prikazi knj. Pozdrav istarskog Hrvata): Z. Turk (Z. T.), Iskra, 3(1893) 7/8, str. 56. — Ljubljanski zvon, 13(1893) 5, str. 318–319. — F. Mavar Tonjakov, Naša sloga (Trst), 25(1894) 13, str. 1–2; 14, str. 1–2. — (Prikazi knj. Mrtvoj majci): S. Ilijić, Prosvjeta, 2(1894) 24, str. 750–751. — J. Barlè, Dom in svet (Ljubljana), 8(1895) 1, str. 29. — R. Perušek (R. P.), Ljubljanski zvon, 15(1895) 1, str. 64. — (Prikazi knj. Primorkinje): Ljubljanski zvon, 17(1897) 6, str. 388. — Vienac, 29(1897) 11, str. 178. — (Prikazi knj. Zadnje pjesme): J. Hranilović (J. Hr.), Vienac, 33(1901) 37, str. 734–736. — V. Kisić, Nada, 7(1901) 20, str. 319. — A. G. Matoš, Letopis Matice srpske (Novi Sad), 1901, 210/VI, str. 95–97. — Prosvjeta, 9(1901) 20, str. 642–643. — M. Nikolić (-l-), Obzor, 43(1902) 50, str. 1. — (Prikazi knj. Inje): A-ć., Nada, 8(1902) 24, str. 339. — J. Hranilović (J. Hr.), Vienac, 34(1902) 47, str. 750–751. — Hrvatsko pravo, 8(1902) 2093, str. 3. — V. Cvetišić (V. C. Albertinov), Prosvjeta, 11(1903) 1, str. 35–36. — R. Perušek, Ljubljanski zvon, 23(1903) 1, str. 57–58. — (Prikazi knj. S moje lire): A. Anić, Narodni list, 44(1905) 24, str. 1. — M. Budisavljević (M. Bud.), Letopis Matice srpske, 1905, 231/VI, str. 100–102. — F. Ilešič, Ljubljanski zvon, 25(1905) 10, str. 630–632. — A. Petravić, Prosvjeta, 13(1905) 8, str. 239–243. — L. Turšič, Dom in svet, 18(1905) 2, str. 116–118. — S. Perišić: Iz novije dalmatinske knjige. Hrvatska smotra, 2(1907) str. 346, 348. — J. M.+M.: Joja Jatagan. Zvono, 2(1908) 29/30, str. 480–482. — (Prikazi knj. Sa Jadrana): A. Makale, Pobratim, 19(1909) 10, str. 163–166. — F. Novljan, Narodna prosvjeta, 4(1909) 1, str. 8–11. — D. Prohaska, Savremenik, 4(1909) 3, str. 170–171. — F. Rožić, Prosvjeta, 17(1909) 3, str. 94–96. — Z. Vukelić (Urednik), Hrvatska smotra, 5(1909) str. 105–106. — R. F. Magjer: Katalinić kao omladinski pjesnik. Prosvjeta, 18(1910) 24, str. 786–788. — A. Petravić: Nove studije i portreti. Osijek 1910. — (Prikazi knj. Našim morem i našim krajem): V. Čerina, Savremenik, 6(1911) 12, str. 735–736. — R. Dončević, Narodna obrana, 10(1911) 276, str. 1; 277, str. 1. — -lj-, Narodna prosvjeta, 6(1911) 11/12, str. 271–272. — A. Milčinović: Hrvatska pripovijetka i roman. Hrvatsko kolo, 7(1912) str. 483, 485–486. — (Prikazi knj. Mrtvoj sestri): N. Bartulović (Ni. Ba.), Narodni list, 53(1914) 7, str. 1. — F. Galović, Savremenik, 9(1914) 2, str. 114. — M. Marjanović (m), Književne novosti, 1(1914) 2, str. 31. — S. Parmačević (-r-), Hrvatski pokret, 10(1914) 27, str. 2. — N. Bartulović: Po Zadru se govori… Narodni list, 53(1914) 4, str. 1. — Jedna nevjerojatna pojava. Obzor, 63(1922) 136, str. 1. — (Uz obljetnice): N. Bartulović (N. B.), Novo doba, 12(1929) 8, str. 4. — B. Lovrić, Korablja, 1(1929) 2, str. 56–58. — J. Ravlić (J. R.), Jadranska straža, 12(1934) 9, str. 396. — Mali Istranin, 6(1934–35) 2, str. 23–24. — J. Ravlić (J. R.), Jadranska straža, 17(1939) 1, str. 41–42. — Mali Istranin, 10(1939) 5, str. 8–9. — Zadarska revija, 3(1954) 1, str. 66–67. — Na Matoševa pisma. Hrvatska revija, 3(1930) 2, str. 113–114. — V. Car Emin (Barba Šime): Kad će… Mornar, 6(1934) 8, str. 1. — D. Brozović: Odabrane pjesme. Riječka revija, 3(1954) 3/4, str. 187–188. — (Nekrolozi): V. Car Emin (Barba Rike), Mornar, 6(1954) 8, str. 1. — C. Gabriel (C.), Pionir, 13(1954) 3, str. 2. — Lj. Maštrović, Zadarska revija, 3(1954) 3, str. 262–263. — I. Despot, Ibid. — A. Jutronić, Ibid., str. 263–264. — I. Mihovilović, Vjesnik, 15(1954) 2. X, str. 5. — V. Nikolić (Vn.-), Hrvatska revija (Buenos Aires), 4(1954) 3, str. 300. — A. Rojnić (A. R.), Republika, 10(1954) 10, str. 827–828. — M. S., Slobodna Dalmacija, 12(1954) 1. X, str. 3. — J. Ravlić: Rikard Katalinić Jeretov kao književnik. Zadarska revija, 3(1954) 4, str. 281–291. — V. Maštrović: Rikard Katalinić Jeretov i Zadar. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 2(1955) str. 333–357. — J. Ravlić: More u jugoslavenskim književnostima s posebnim obzirom na stariju hrvatsku književnost. Pomorski zbornik, 1. Zagreb 1962, 498. — M. Strčić: Antologijski Jeretov. Dometi, 2(1969) 2, str. 48–54. — V. Car Emin: Careva pisma iz Liburnije. Opatija—Rijeka 1970. — M. Šicel: Književnost moderne. Povijest hrvatske književnosti, 5. Zagreb 1978. — M. Strčić: Istarska beseda i pobuna, 1. Pula 1984, 159–183, 215–219. — (Prilozi M. Strčić, M. Šicela, M. Crnkovića, M. Stojevića, I. Lukežić, N. Petkovića, D. Stolac, V. Bogišića): Dometi, 23(1990) 12, str. 821–870. — S. Ježić: Hrvatska književnost od početka do danas 1100–1941. Zagreb 1993 (pretisak). — Ivan Katalinić Jeretov i Zadar. Novi list, 50(1996) 9. II, str. 20. — V. Brešić: Autobiografije hrvatskih pisaca. Zagreb 1997, 389–390. — A. Senčić: Rukopisna ostavština Rikarda Katalinića Jeretova. Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, 39(1997) str. 475–512. — D. Jelčić: Povijest hrvatske književnosti. Zagreb 2004. — J. Krajač: Rikard Katalinić Jeretov. Književna Rijeka, 9(2004) 3, str. 33–43. — A. G. Matoš: Kristali duha. Misli i pogledi. Zagreb 20042.
 
Ankica Šunjić (2009)