Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BIANKINI, Petar Luka, agronom (Stari Grad na Hvaru, 14. X 1856 — Stari Grad, 2. IX 1928). Sin Jurja, pomorca, i Cvite, domaćice te brat političara Jurja i liječnika Ante. Poslije osnovne škole u Starom Gradu, završio je šest razreda klasične gimnazije u Splitu i zatim Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima. Usavršavao se i na Poljodjelskoj akademiji u Magyaróváru (danas Mosonmagyaróvár), odakle prelazi u Beč, gdje je diplomirao na Visokoj školi za kulturu tla. Karijeru je započeo u Građanskoj školi u Šibeniku, gdje osniva praktičnu poljoprivrednu školu pod nazivom Ratarski tečaj i organizira »Pokušalište«, pokusno poljoprivredno polje. Uz nastavni i praktični rad pokreće, uz pomoć narodnjaka, list Gospodarski poučnik (Šibenik–Zadar, 1881–1899) te izdavanje stručnih brošura i knjiga na hrvatskom jeziku. U najpoznatijem kapitalnom djelu O uzgoju i njegovanju cvieća, uresnog grmlja i drveća, pokazao je visoko poznavanje biljnog svijeta te stručno i praktično znanje. Osim u Gospodarskom poučniku, surađivao je u Bullettino agrario della Dalmazia – Gospodarski list dalmatinski (1875); u Narodnom listu (1880, 1881, 1886, 1888, 1895), Narodnom kalendaru (1882, 1883, 1885), Pučkom listu (1901) i Jadranskoj vili (1928). B. je bio pozvan u Italiju da meliorira i stručno uredi veliko poljoprivredno dobro »Albarese« u Toskani blizu Siene, vlasništvo nekadašnjeg austrijskog velikog vojvode Ferdinanda IV. Tim radom stekao je priznanje mnogih tada poznatih poljoprivrednih stručnjaka u Evropi. Od 1892. boravi u Zadru, gdje se uključuje u narodnjačka strujanja pomažući bratu Jurju uređivati Narodni list. God. 1919. povlači se iz javnog života i vraća u rodni Stari Grad, gdje – baveći se i dalje vrtlarstvom – povučeno živi sve do smrti.

DJELA: Buhač. Zadar 1881, 18892. — Predivno bilje. Zadar 1882. — O uporabi dropa i drugih vinskih zaostataka. Zadar 1883. — Duhan (Nicotiana) ili naputak kako se goji i priređuje. Zadar 1884. — Mane i bolesti vina i kako se liječe. Zadar 1884. — O uzgoju i njegovanju cvieća, uresnog grmlja i drveća. Dubrovnik 1886.
 
LIT.: Buhač (Pyretrum Cinerariaefolium). Srpski list, 2(1881) 29, str. 1; Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, 1890, 1, str. 73. — Gustav Pexider (Pex): O uporabi dropa i drugih vinskih zaostataka. Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo, 1887, 2, str. 172–173. — Davorin Trstenjak: O uzgoju i njegovanju cvieća, uresnog grmlja i drveća. Književna smotra, 5(1887) 2, str. 11–12; 6(1888) 8, str. 61–62. — Ostali urednici i suradnici »Narodnog lista«. Jubilarni broj Narodnog lista (Il Nazionale) 1862–1912, 1912, 1. III, str. 11–12. — (Nekrolozi): Novo doba (Split) 11(1928) br. 216; Poljodjelski vjesnik, 33(1928) 10, str. 76–77; Pučka prosvjeta, 8(1928) 10, str. 172; Uzorni vrtlar, 6(1928) 10, str. 71–72; Poljoprivredni glasnik, 9(1929) 1, str. 13–14. — Petar Matković: Petar Biankini Mastilčević – pionir našeg vrtlarstva. Hvar u prirodnim znanostima – Simpozij. Zagreb 1977, 249–261. — Ante Tadić: Uz 50-godišnjicu smrti Petra Luke Biankinija – Pionir našeg vrtlarstva. Slobodna Dalmacija, 36(1978) br. 10 373. — Isti: Petar Biankini. Priroda, 67(1978–79) 4, str. 110.
 
Ante Tadić (1983)