Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BIJELIĆI (Bilići), pomorsko-trgovačke obitelji na poluotoku Pelješcu. Bijelići (Bijelići-Peričevići) nepoznatog podrijetla, nastanjeni potkraj XVIII st. u Basiljini, naselili su se u XIX st. u Vignju i Orebiću. U ovoj obitelji istaknuo se kao brodovlasnik Antun Petrov (1828–1915). Bio je suvlasnik barkova »Ida S.«, »Anfitrite« i »Madagaskar« te kliperbarka »Sabioncello«, potom više godina upravitelj i opremni kapetan u Strudthoffovu brodogradilištu u Trstu. God. 1865. bio je član inicijativnog odbora, a poslije uprave (1881) Pelješkoga pomorskog društva (Associazione Marittima di Sabioncello) u Orebiću u čijem su radu sudjelovali i Bijelići iz druge obitelji u Kučištu. Svi su bili pristaše Narodne stranke u Dalmaciji. Među istaknutim predstavnicima stranke u Orebiću bio je i svećenik Petar (1847–1916), kapelan, potom župnik (od 1887) i član Općinskog vijeća (1901) u rodnom mjestu, a od 1901. kanonik stolne crkve u Dubrovniku. God. 1880. bio je jedan od osnivača, a 1881. predsjednik Narodne slavjanske čitaonice u Orebiću, dok je Antun Petrov sudjelovao u osnivanju prvoga čitaoničkog društva u istom mjestu — Casina (1866), koje je okupljalo i narodnjake. Druga obitelj Bijelić na Pelješcu, podrijetlom s Korčule gdje se zvala Vlašić, nastanila se u XVIII st. u Žukovcu iznad Kučišta, a poslije u Kučištu. Kao pomorci i vlasnici brodova spominju se od prvih desetljeća XIX st. Tako je oko 1830. Miho prevozio svojim bracerama »Providnost« i »Zvijezda« putnike i teret na linijama prema Korčuli i Dubrovniku. Njegovi sinovi Ivan (1809–1885), Josip (1812–1898) i Stjepan (1814–1867) osnovali su u Kučištu potkraj prve pol. XIX st. brodarsko društvo »Braća Bijelići« koje je od 1852. do potkraj XIX st. uz prvi veći brod brikškunu »Ciasni«, nabavilo desetak jedrenjaka, kojima su B. bili isključivi vlasnici ili samo karatisti (brigantini »Giuseppe Nicolò«, »Mrav« i »Giovanni B.«; barkovi »Michele«, »Madre Maria«, »Josip« i dr.). Pri rasprodaji brodova Pelješkoga pomorskog društva (likvidirano između 1882. i 1889) kupili su B. s drugim karatistima brod »Jafet II« (1886; izgorio 1892. u brazilskoj luci Santos) i »Esau« (1888; nadjenuli mu ime »Ivan«), a imali su udjela i u čeličnom barku »Stipan« (1891. kupila ga je skupina peljeških brodovlasnika). Braća, kapetani Miho (umro 1912) i Ivo, bili su na čelu karatista prvih peljeških parobroda »Kimon« (kupljen 1896), »Kate« (1897) i »Mrav« (1911). Pravodobna odluka Bijelića da nabave parne brodove u doba krize jedrenjaka potkraj XIX st., kad je propala većina peljeških brodarskih društava, spasila je njihovo društvo od financijskog sloma i omogućila pomorcima Pelješca zaposlenje na njihovim brodovima. Bijelići iz Kučišta bili su i zapovjednici brodova. Josip je 1881. bio predstavnik brodovlasnikâ Pelješca na kongresu brodovlasnikâ istočne obale Jadrana u Rijeci. I ovi su Bijelići bili među osnivačima i članovima čitaoničkih društava na Pelješcu. Tako se Ivan spominje 1866. među osnivačima društva Casino u Orebiću, a kapetan Josip 1875. među kapetanima koji su osnovali Casino u Kučištu. Zavjetne slike brodova kojima su B. zapovijedali ili ih posjedovali, čuvaju se u gradskom muzeju u Korčuli, Pomorskom muzeju u Orebiću, u više crkava u Dubrovniku i na Pelješcu te u privatnom vlasništvu. Podatke o njima sadrže i matične knjige župe Orebić i Viganj.

LIT.: Vicko Jakulić: Pomorstvo na poluotoku Pelješcu. Jedro, 1(1916) 9, str. 183–184; 10 str. 200; 11, str. 216; 12, str. 234 (230!)–235 (231!). — Marcel Kolin: Jedrenjaci. Zagreb (1934) 35, 55–57, 107, 157–160. — Jelka Perić: Pelješko pomorsko društvo u Orebićima za vrijeme narodne borbe u Dalmaciji. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 6–7(1957–59) str. 379–380, 382, 391, 394–397, 400–402. — Stjepan Vekarić: Pelješki jedrenjaci. Split 1960. — Radojica F. Barbalić: Kongres brodovlasnika na Rijeci 1881 godine i njegov prilog regulaciji prilika u trgovačkoj mornarici. Pomorski zbornik, 1964, 2, str. 819–820. — Stjepan Vekarić: Postanak i razvitak Pelješkog pomorskog društva. Ibid., 1966, 4, str. 461, 463, 467, 471. — Anica Kisić: Zavjetne slike XIX i XX stoljeća u crkvi Gospe od Milosrđa u Dubrovniku (katalog zbirke). Ibid., 1974, 12, str. 529. — Cvito Fisković: Čitaonice i kulturna društva na Pelješcu u XIX i početkom XX stoljeća. Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, 1977, 9, str. 6–8, 11, 15–16, 19, 27–29, 31, 35, 37, 39–43, 50–52. — Vinko Ivančević: Nekoliko slika korčulanskih jedrenjaka. Pomorski zbornik, 1979, 17, str. 373–374, 377, 379, 385.
 
Stjepan Vekarić (1983)