BILINSKI, Stanko

BILINSKI, Stanko, matematičar (Našice, 22. IV 1909). Klasičnu gimnaziju polazio je u Vinkovcima i Zagrebu. Teoretsku matematiku studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1932. diplomirao, a 1944. postigao doktorat filozofije iz područja matematičkih znanosti. God. 1934–1940. bio je srednjoškolski profesor na gimnazijama u Varaždinu, Skoplju i Sušaku, a 1940–1946. asistent Geofizičkog zavoda u Zagrebu. God. 1946. izabran je za asistenta u Geometrijskom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1948. za docenta, 1952. za izvanrednog, a 1956. za redovitog profesora. Šk. god. 1962/1963. bio je dekan Fakulteta, a od 1963. do 1970. direktor Instituta za matematiku Sveučilišta u Zagrebu. Od 1963. je dopisni, odn. izvanredni član JAZU. Bio je glavni urednik časopisa Glasnik matematički-fizički i astronomski (1949–1966). Umirovljen je 1978. Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vijencem (1965), 1967. dodijeljena mu je nagrada »Ruđer Bošković« za znanstveni rad iz područja prirodnih znanosti, a 1982. Nagrada za životno djelo. — Geometrijskim istraživanjima započeo je još kao srednjoškolski profesor te obuhvatio različna područja: teorija poliedara, mreža ravnina i mreža zatvorenih orijentabilnih ploha, primjena kinematičko-geometrijskih razmatranja na fizičke i geofizičke pojave, elementarna geometrija i primjena ptolomejskih matrica u elementarnoj geometriji, neeuklidska geometrija, diferencijalna geometrija, linijska geometrija, značenje i razvoj matematike, primjena funkcionalnih jednadžbi i teorije invarijanata na geometrijske probleme, teorija mjera simetrije i mjere regularnosti. Bavio se također geofizičkim problemima. Znanstvene radove objavljivao je u edicijama: Nastavni vjesnik (1941, 1943), Glasnik matematičko-fizički i astronomski (1948–1952, 1954–1956, 1958, 1960–1961, 1963–1968), Rad Geofizičkog zavoda u Zagrebu (1948), Rad JAZU (1948, 1950, 1951, 1975, 1978), Bulletin international JAZU (1949, 1952), Zbornik Matematičkog instituta SAN (1952), Proceedings of the International Mathematical Congress in Amsterdam (1954), Simon Stevin (Groningen 1954), Commentarii Mathematici Helvetici (Zürich 1957, 1979), Archiv der Mathematik (Basel 1959), Monatshefte für Mathematik (Beč 1963, 1970, 1973), Mathematische Annalen (Berlin 1969), Demonstratio Mathematica (Varšava 1973), Aequationes mathematicae (Basel 1976), Sitzungsberichte der Österreichischen Akademie der Wissenschaften, Mathematisch-Naturwissenschaftliche Klasse (Beč 1980). — Radovi S. Bilinskoga potaknuli su inozemne i naše matematičare na dalja istraživanja. J. Hoschek proširuje njegove zaključke u diferencijalnoj geometriji na neka njezina nova područja. G. M. M. Kallenberg nastavlja njegova istraživanja krivulja »ekvidistantoida i bazoida«, B. A. Rozenfeljd i W. Wunderlich istražuju njegov model hiperbolne ravnine (Bilinskische Modell der hyperbolischen Ebene), a H. Sachsa je potaknuo na vlastita istraživanja. B. je znatno utjecao na znanstvenu orijentaciju nekih naših matematičara, posebno R. Draščića, B. Pavkovića, Z. Kurnika, V. Volenca i B. Kučinića.