BINIČKI, Josip, pedagog i pisac (Lađevac kod Slunja, 31. VIII 1861 — Zagreb, 25. III 1952). Osnovnu i građansku školu završio je u Slunju, učiteljsku 1884. u Petrinji. Prvo učiteljsko mjesto dobio je u Prnjavoru, kraće vrijeme službovao je u Beravcima. U Nikincima je proveo 38 godina (1886–1924) kao učitelj i upravitelj u osnovnoj školi. God. 1929. nastanio se u Zagrebu. Bio je počasni član i potpredsjednik Saveza hrvatskih učiteljskih društava, član Društva hrvatskih književnika te pravi član Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora. — B. je bio vrlo aktivan društveni radnik. Već se u Beravcima zalagao za osnivanje kulturnih društava. Tada se družio i s prvakom hrvatskoga školstva Ivanom Filipovićem, kojem je spjevao pjesmu Slava Ivanu Filipoviću. Za službovanja u Nikincima bio je osnivač i predsjednik Hrvatske čitaonice, Hrvatske pučke knjižnice i Hrvatske seljačke zadruge te osnivač Učiteljskoga društva kotara rumskog. Kao borac za učiteljska prava zalagao se za akademsko obrazovanje učitelja, zakonsko reguliranje učiteljske plaće, borio se protiv zapostavljenosti hrvatskih učitelja uopće, posebice učiteljica. U svojim radovima B. je razlagao ponajviše probleme pismenosti, staleška pitanja te primjenu pomagala u nastavi pojedinih predmeta. Izumio je svjetozor, napravu za povećanje slika u nastavi zemljopisa. Objavio je niz članaka iz pedagoške problematike u periodicima: Narodne novine (1892), Napredak (1895, 1902–1904), Škola (1898, 1903, 1910), Učiteljski glasnik (1899, 1900), Hrvatski branik (1900, 1903, 1907, 1910, 1914), Učiteljski glas (1903), Glas naroda (1906), Pokret (1906), Hrvatska sloboda (1910, 1911), Hrvatsko pravo (1910), Narodna obrana (1910, 1914), Kršćanska škola (1910/1911), Preporod (1911, 1913), Novi vaspitač (1912), Hrvatski učiteljski dom (1914, 1916, 1919, 1927, 1928, 1938), Virovitički glasnik (1914), Hrvatski zadrugar (1919), Hrvat (1921, 1922), Hrvatski učitelj (1921–1923), Žumberačke novine (1940). Bavio se i beletristikom; pjesme, pripovijesti, uspjele humoreske i novele objavljivao je u Srijemskim novinama (1893–1898, 1901–1904) i Bršljanu (1894).
DJELA: Požar Dubice. Petrinja 1883. — Sprava za povećanje slika ili svjetozor, učilo za školu i dom. Mitrovica 1898. — Naše selo. Nikinci 1906. — Bozima na Olimpu i dobrim dusima oko Olimpa iskrena riječ i srdačno pozdravlje od strane hrvatskoga učiteljstva. Zagreb 1910. — Učiteljsko pitanje u Hrvatskoj. Zagreb 1910. — Prijatelji puka. Nikinci 1911, Zagreb 1911². — Poljanama slave i junaštva. Osijek 1925.
LIT.: -e-: »Svjetozor«. Kršćanska škola, 2(1898) 13, str. 205–209. — Vjekoslav Klemen: Josip Binički o shodnijoj obuci. Učiteljski glasnik, 2(1900) 14, str. 209–211. — Mile: Da se iskreno porazgovorimo. (Malo osvrta na govor J. Biničkoga o analfabetizmu.) Kršćanska škola, 6(1902) 16, str. 249–252; 17, str. 265–268. — -nac-: Naše selo od J. Biničkoga. Škola, 17(1906) 12, str. 188–190. — Jagoda Truhelka: Književno pismo. Školski vjesnik, 13(1906) 12, str. 968–972. — Fran Ilešič: Binički Josip, Naše selo u dvadeset slika. Slovan, 5(1906–07) str. 126–127. — Jelica Belović Bernadzikowska: (Naše selo od J. Biničkog.) Srđ, 6(1907) 6, str. 280–281. — Rudolf Devide (R. D. Marjan): Dobra hrvatska pučka knjiga. Mali žurnal, 1(1907) 23, str. 1–2. — Fran Hrčić (F. H.): Naše selo u dvadeset slika Josipa Biničkog. Savremenik, 2(1907) 6, str. 369. — Josip Kunst (Kušt): Josip Binički u spomen dvadesetpet godišnjice pedagoškog i književnog rada. Škola, 20(1909) 7/8, str. 120–121. — Jelica Belović Bernadzikowska (B. B.): Bozima na Olimpu. Die Drau, 43(1910) 227, str. 5. — Juraj Cenkić: Učiteljsko pitanje u Hrvatskoj. Hrvatstvo, 7(1910) br. 76, 77. — Jelica Belović Bernadzikowska (B.): Prijatelji puka. Die Drau, 44(1911) 147, str. 7. — Ista: Progres plaća od Josipa Biničkog. Ibid., 134, str. 2–4. — Mihovio Jug: Učiteljsko pitanje u Hrvatskoj. Hrvatska sloboda, 4(1911) br. 51, 59. — Kordunaš: Prijatelji puka. Banovac, 24(1911) 29, str. 2. — Antun Cuvaj: Građa za povijest školstva. Zagreb 1913, IX, 227, 255, 293, 511, 679; X, 1, 527; XI, 84, 87. — M. V : Tužna 30-godišnjica. Hrvat, 2(1914) 411, str. 1–2. — Spomenica o pedesetgodišnjici Hrvatskog pedagoško-književnog zbora. Zagreb 1923, 212. — Josipa Glembay: Uzorna školska spomenica u Prnjavoru. Vjesnik županije virovitičke, 32(1923) br. 7–23; 1(33)(1924) br. 6(13). — Milutin Stanković (M. S.): Jedan odgovor. Narodna prosveta, 5(1923) 8, str. 1. — Ivan Esih (ie): Josip Binički. Jutarnji list, 25(1936) 8841, str. 9. — Josip Demarin: Građa za povijest pedagogije Hrvata, Srba i Slovenaca. Zagreb 1940, 14. — M. Božičević: Hrvatsko učiteljstvo u narodu. Zagreb 1944, 72, 95, 110. — Ljudevit Krajačić (Lj. K.): Umro Josip Binički. Pedagoški rad, 7(1952) 5/6, str. 248. — Dragutin Franković: Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb 1958, 259, 265. — Potpuniju lit. vidi u Leksikonu pisaca Jugoslavije, 1. Novi Sad 1972.
Branko Pleše (1983)
