BIRLING, Ivan Krstitelj

traži dalje ...

BIRLING, Ivan Krstitelj, prevodilac (Zagreb, 31. V 1775 — Zagreb, 24. III 1852). U matičnim knjigama zabilježeno je prezime njegova oca Đure u oblicima Pirlin, Pirling i Pirlingh, a prezime njegove majke Agneze kao Poliak i Polak. Bio je pitomac zagrebačkoga Sjemeništa i zaređen je za svećenika 1798. Kratko vrijeme bio je kapelan u Brdovcu kod Zagreba, od svibnja 1799. pomagao je župniku Sv. Marka u Zagrebu i uz to bio kateheta u narodnim učionicama. God. 1826. postao je začasni čazmanski kanonik, 1827. zagrebački kanonik, 1835. kalnički arhiđakon, 1839. arhiđakon zagrebačke katedrale, 1842. čazmanski prepozit, a 1848. skopljanski naslovni biskup. Bio je prisjednik zagrebačkoga i križevačkoga županijskog suda i upravitelj ubožnice u Zagrebu (1830–1832). — Prema P. J. Šafařiku, B. je ostavio u rukopisu nekoliko prijevoda nabožna sadržaja: Pavlovu postanicu Filipljanima; misu prema latinskom i prema grčkom obredu; molitve i obrede za bolesne i umiruće; pouku o krštenju i o drugim sakramentima, zatim više godišta propovijedi, pa Molitvenu knižicu iz 1832. Tiskan je njegov prijevod Nova skup složena zagrebačka sokačka kniga vu šestih razdelenjih zadržavajuča 554 naredbe vsakojačke jestvine pripravljati. Iz Nemškoga za Horvatsko prenešena od jednoga Domovine Prijatelja za hižnu potreboču (Zagreb 1813). Iako se u knjizi ne spominje Birlingovo ime, bibliografije i povijesti književnosti pripisuju mu je bez kolebanja. U predgovoru knjige navodi se da je sadržaj crpljen »nekuliko iz stanovitoga rukopisma, zvekšinom pak, i osebujno iz bečke sukačke knige, koja vre 30 put na novo je van dana«, pa bi se iz toga moglo zaključiti da se ne radi samo o prijevodu, nego o preradbi. U povodu Birlingove smrti ispjevao je jednu latinsku pjesmu Pavao Štoos, a jednu Franjo Milašinović (objavljene su u Zagrebačkomu katoličkom listu, 1852). — B. je bio vičan peru, a njegov kulinarski priručnik jezični je spomenik s obiljem kajkavskih izraza, već ustaljenih u kuharskoj praksi Zagrepčanki.

LIT.: Pavel Josef Šafařík: Pregled’ najnovieg’ kn’ižestva illirski Slavjana. Serbskij lětopis’, 10(1834) XXXVI/1 str. 6. — Crkvene vijesti. Zagrebački katolički list, 3(1852) 16, str. 125–126. — Pavel Josef Šafařík: Geschichte der südslavischen Literatur, 2. Praha 1865, 298, 345, 354, 355, 358, 365, 375. — Rudolf Strohal: Svećenici hrvatski književnici u 18. i početkom 19. vijeka ovkraj Velebita. Katolički list, 61(1910) 48, str. 379–380. — Knjiga iz staroga Zagreba. Virovitičan, 29(1927) 31, str. 1. — Slavko Vörös (S. V-š): Kruh naš svagdanji. Kulinarski ukus starih Zagrebčana. »Szokachka kniga« zagrebačkog kanonika Birlinga iz godine 1813. Novosti, 33(1939) 57, str. 8. — Olga Šojat: Zagrebečka sokačka kniga (s izborom tekstova i s kajkavsko-štokavskim rječnikom). Kaj, 1(1968) 12, str. 81–98.
 
Olga Šojat (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BIRLING, Ivan Krstitelj. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/1993>.