Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KERNIC, Blaženka (Krnic; Beatrice, Beatrix, Božena), udana Göhring, pjevačica, sopran (Glina, 2. IX. 1870 — Hannover, 15. V. 1947). U Zagrebu do 1888. polazila školu HGZ, gdje je učila glasovir u M. Fabkovića i pjevanje u Emanuela Simma, Mare Kiseljak i I. Zajca, potom studirala na bečkom Konzervatoriju u J. Ressa i diplomirala 1892. kao najbolja polaznica. U Zagrebu debitirala 1888. kao Germaine u komičnoj operi Korneviljska zvona (J. R. Planquette), 1891. sudjelovala u prvoj opernoj sezoni I. Hreljanovića,a 1892. pjevala jednu od svojih najpoznatijih uloga, Rose Friquet u komičnoj operi Pustinjakovo zvono (L. A. Maillart). Te je godine gostovala u Breslauu (Wrocław) kao Siebel (C. Gounod, Faust), potom bila angažirana u Leipzigu, gdje je debitirala kao Ännchen (C. M. von Weber, Strijelac vilenjak). Ondje je do 1898. ostvarila 53 uloge i postala najistaknutijom članicom opernoga ansambla. Angažirana 1898–1902. u Dvorskoj operi u Münchenu, 1900. stekla naslov kraljevske bavarske komorne pjevačice. Vrhunac karijere dosegnula je na Svečanim igrama u Bayreuthu 1899. ulogom Eve u Wagnerovoj operi Majstori pjevači. Njezina se interpretacija te uloge, koju je pripremila s Cosimom Wagner, tada smatrala najboljom u Njemačkoj.Od 1902. angažirana je u Operi u Frankfurtu na Majni, a od 1912. u Dvorskom kazalištu u Hannoveru, gdje se 1923. ulogom Gospođe Fluth (O. Nicolai, Vesele žene windsorske) oprostila od pozornice i postala profesoricom pjevanja na tamošnjem Konzervatoriju. Usporedno sa stalnim angažmanima gostovala je u operama u Kölnu, Berlinu, Hamburgu i Dresdenu, od 1895. redovito u Zagrebu, gdje je sve uloge pjevala na hrvatskom jeziku. Ondje je 1924. režirala Mozartov Figarov pir i priredila koncert solo-popijevka. Iako je započela kao mezzosopran, njezin se repertoar postupno proširio na uloge dramskoga i lirskoga soprana. Na inozemnim se pozornicama istaknula kao Marzellina (L. van Beethoven, Fidelio), Undine (G. A. Lortzing), Adela (J. Strauss ml., Šišmiš), Zerlina (D. F. E. Auber, Fra Diavolo), Marie (Lortzing, Car i tesar), Selika (G. Meyerbeer, Afrikanka), Saloma (R. Strauss), Mignon(A. Thomas), Venera (R. Wagner, Tannhäuser), Anita (J. Massenet, Djevojka iz Navarre), Santuzza (P. Mascagni, Cavalleria rusticana), Tatjana (P. I. Čajkovski, Evgenij Onjegin), a sa savršenom stilskom profinjenošću tumačila je i niz likova u Mozartovim operama. U Zagrebu su osobito bili hvaljeni njezini nastupi u ulogama Marice (B. Smetana, Prodana nevjesta), Gretel (E. Humperdinck, Hänsel und Gretel), Margarete (Gounod, Faust), Lole (Mascagni, Cavalleria rusticana), Nedde (R. Leoncavallo, Pagliacci), Dot (K. Goldmark, Cvrčak za ognjištem), Marije (G. Donizetti, Kći pukovnije, hrvatska praizvedba1901), Eve i Glad (Zajc, Prvi grijeh, koncertna praizvedba1907), Manon (Massenet), Carmen (G. Bizet), Olympije, Giuliette i Antonije (J. Offenbach, Hoffmannove priče). Ne samo kao pjevačica nego i kao glumica držana je kompletnom umjetnicom, osebujna i elegantna stila (Agramer Tagblatt, 1900, 32). Odlikovala se muzikalnošću i sposobnošću karakterizacije likova, snažnim, zvonkim i mekanim glasom velika opsega te besprijekornom ujednačenošću registara. Jedna je od naših najvećih pjevačica koje su se potvrdile i na inozemnim pozornicama. Njezina interpretacija Solveig’s Song snimljena je na CD Edward Grieg. The Vocal Music in Historic Interpretations (Simax Classics, 1993), a Die Mutter an der Wiege na CD The Songs of Carl Loewe (Pearl, 1996).

LIT.: (-an.): (B. Kernic oprostila se od zagrebačke publike koncertom opernih arija). Agramer Tagblatt,7(1892) 200, str. 6. — Über das Debut des Frl. Blažena Kernic. Ibid., 244, str. 6. — Uspjeh hrvatske pjevačice. Prosvjeta, 1(1893) 15, str. 311–312. — (Kroatische Künstlerinnen in der Fremde). Agramer Tagblatt,9(1894) 200, str. 6. — I. Souvan (S-n.): (Gostovanje Blaženke Kernic u operi Prodana nevjesta B. Smetane u Zagrebu). Agramer Zeitung, 70(1895) 72, str. 5. — Blaženka Kernic. Prosvjeta, 4(1896) 8, str. 253. — (Über Frau Kernic). Agramer Tagblatt, 13(1898) 263, str. 5. — Frau Kernic in Bayreuth. Ibid., 14(1899) 182, str. 6. — M. Jurić (Z.): Blaženka Krnic. Obzor, 41(1900) 28, str. 1–2. — Ista (-KA.): Blaženka Krnic. Vienac, 32(1900) 6, str. 93–94; 7, str. 107–110. — (K.): (O gostovanju Blaženke Kernic u operi Faust C. Gounoda u Zagrebu). Agramer Tagblatt, 15(1900) 27, str. 6; 32, str. 5–6. — H. Bresnitz (B.): (Gostovanje Blaženke Kernic u operi Cvrčak na ognjištu K. Goldmarka u Zagrebu). Ibid., 16(1901) 284, str. 6. — E. Schulz (E. Sch.): (Gostovanje B. Kernic u operi Kći pukovnije G. Donizettija u Zagrebu). Agramer Zeitung, 76(1901) 286, str. 6–7. — L. Eisenberg: Großes biographisches Lexikon der deutschen Bühne im XIX. Jahrhundert. Leipzig 1903, 504. — S. Miletić: Hrvatsko glumište (1894–1899), 1. Zagreb 1904, str. 194–195; 2. str. 137. — (Blaženka Kernic nastupila u operi Manon J. Masseneta u Frankfurtu). Agramer Tagblatt, 25(1910) 109, str. 23. — N. Faller (Fl.): Blaženka Kernic. Hrvatski pokret,9(1913) 227, str. 5. — Abschiedsabend der Frau Blažena Kernic. Die Drau, 56(1923) 152, str. 3. — M. Graf (M. G.): Liederabend Fr. B. Kernic. Zagreber Tagblatt,39(1924) 140, str. 3. — (Povodom 70. obljetnice života): N. Andrić, Novosti,34(1940) 241, str. 15. — S. Batušić, Hrvatska pozornica, 1940–41, 9, str. 1–2. — I. Dominis, Zagrebački list, 2(1940) 581, str. 6. — M. Jurić (z.), Hrvatica, 2(1940) 10, str. 4–5. — A. Kernic, Jutarnji list,29(1940) 10 338, str. 26. — Ibid., 10 276, str. 5–6. — M. Barbieri: Hrvatski operni pjevači. Zagreb 1996. — (Fotografije na: www.hebis.de/beatrice kernic, pristupljeno 15. XI. 2006).
 
Marija Barbieri (2009)