KERNIC, Blaženka

KERNIC, Blaženka (Krnic; Beatrice, Beatrix, Božena), udana Göhring, pjevačica, sopran (Glina, 2. IX. 1870 — Hannover, 15. V. 1947). U Zagrebu do 1888. polazila školu HGZ, gdje je učila glasovir u M. Fabkovića i pjevanje u Emanuela Simma, Mare Kiseljak i I. Zajca, potom studirala na bečkom Konzervatoriju u J. Ressa i diplomirala 1892. kao najbolja polaznica. U Zagrebu debitirala 1888. kao Germaine u komičnoj operi Korneviljska zvona (J. R. Planquette), 1891. sudjelovala u prvoj opernoj sezoni I. Hreljanovića,a 1892. pjevala jednu od svojih najpoznatijih uloga, Rose Friquet u komičnoj operi Pustinjakovo zvono (L. A. Maillart). Te je godine gostovala u Breslauu (Wrocław) kao Siebel (C. Gounod, Faust), potom bila angažirana u Leipzigu, gdje je debitirala kao Ännchen (C. M. von Weber, Strijelac vilenjak). Ondje je do 1898. ostvarila 53 uloge i postala najistaknutijom članicom opernoga ansambla. Angažirana 1898–1902. u Dvorskoj operi u Münchenu, 1900. stekla naslov kraljevske bavarske komorne pjevačice. Vrhunac karijere dosegnula je na Svečanim igrama u Bayreuthu 1899. ulogom Eve u Wagnerovoj operi Majstori pjevači. Njezina se interpretacija te uloge, koju je pripremila s Cosimom Wagner, tada smatrala najboljom u Njemačkoj.Od 1902. angažirana je u Operi u Frankfurtu na Majni, a od 1912. u Dvorskom kazalištu u Hannoveru, gdje se 1923. ulogom Gospođe Fluth (O. Nicolai, Vesele žene windsorske) oprostila od pozornice i postala profesoricom pjevanja na tamošnjem Konzervatoriju. Usporedno sa stalnim angažmanima gostovala je u operama u Kölnu, Berlinu, Hamburgu i Dresdenu, od 1895. redovito u Zagrebu, gdje je sve uloge pjevala na hrvatskom jeziku. Ondje je 1924. režirala Mozartov Figarov pir i priredila koncert solo-popijevka. Iako je započela kao mezzosopran, njezin se repertoar postupno proširio na uloge dramskoga i lirskoga soprana. Na inozemnim se pozornicama istaknula kao Marzellina (L. van Beethoven, Fidelio), Undine (G. A. Lortzing), Adela (J. Strauss ml., Šišmiš), Zerlina (D. F. E. Auber, Fra Diavolo), Marie (Lortzing, Car i tesar), Selika (G. Meyerbeer, Afrikanka), Saloma (R. Strauss), Mignon(A. Thomas), Venera (R. Wagner, Tannhäuser), Anita (J. Massenet, Djevojka iz Navarre), Santuzza (P. Mascagni, Cavalleria rusticana), Tatjana (P. I. Čajkovski, Evgenij Onjegin), a sa savršenom stilskom profinjenošću tumačila je i niz likova u Mozartovim operama. U Zagrebu su osobito bili hvaljeni njezini nastupi u ulogama Marice (B. Smetana, Prodana nevjesta), Gretel (E. Humperdinck, Hänsel und Gretel), Margarete (Gounod, Faust), Lole (Mascagni, Cavalleria rusticana), Nedde (R. Leoncavallo, Pagliacci), Dot (K. Goldmark, Cvrčak za ognjištem), Marije (G. Donizetti, Kći pukovnije, hrvatska praizvedba 1901), Eve i Glad (Zajc, Prvi grijeh, koncertna praizvedba 1907), Manon (Massenet), Carmen (G. Bizet), Olympije, Giuliette i Antonije (J. Offenbach, Hoffmannove priče). Ne samo kao pjevačica nego i kao glumica držana je kompletnom umjetnicom, osebujna i elegantna stila (Agramer Tagblatt, 1900, 32). Odlikovala se muzikalnošću i sposobnošću karakterizacije likova, snažnim, zvonkim i mekanim glasom velika opsega te besprijekornom ujednačenošću registara. Jedna je od naših najvećih pjevačica koje su se potvrdile i na inozemnim pozornicama. Njezina interpretacija Solveig’s Song snimljena je na CD Edward Grieg. The Vocal Music in Historic Interpretations (Simax Classics, 1993), a Die Mutter an der Wiege na CD The Songs of Carl Loewe (Pearl, 1996).