Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BJELANOVIĆ, Sava (Savo), političar i publicist (Đevrske, 15. X 1850 — Zadar, 2. III 1897). Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio u Zadru. Pravne znanosti studirao u Beču, gdje je bio predsjednik đačkog društva »Jedinstvo« u kojemu se, njegovom zaslugom, njegovao srpski patriotizam. Nakon razlaza hrvatskih i srpskih političara u Narodnoj stranci u Dalmaciji, osniva Srpsku stranku na Primorju te pokreće i uređuje Srpski list (1880–88), a nakon njegove zabrane Srpski glas (1888–97), koji je učinio glasilom Srpske stranke. Od 1883. do 1889. zastupao je u Dalmatinskom saboru izborni kotar Benkovac, Obrovac i Kistanje u kuriji vanjskih općina, a od 1889. do 1895. izborni kotar Drniš, Knin i Vrliku u kuriji trgovačko-obrtničkih komora. U mandatu od 1895. do 1897. zastupao je isti izborni kotar u kuriji vanjskih općina. — Bjelanovićevo idejno sazrijevanje složeno je i kontroverzno. U svomu političkom razvitku prošao je kroz dvije faze. U prvoj je zagovarao srpski nacionalizam, surađivao s autonomašima, napose za izbora. Protivio se hrvatskomu državnom pravu i sjedinjenju Dalmacije s ostalom Hrvatskom. Od 1866. postupno se približava hrvatskim političarima u Dalmaciji, što će dovesti do tzv. zadarskog kompromisa između hrvatskih i srpskih političara (1888). U drugoj je fazi evoluirao k jugoslavenstvu. U Srpskoj stranci pripadao je lijevoj demokratskoj skupini i sukobljivao se sa srpskim i hrvatskim klerikalcima. U cjelini uzevši, veoma je zaslužan za buđenje srpske nacionalne svijesti i širenje srpske nacionalne misli u Dalmaciji. — Još kao đak sudjelovao je u pokretu Ujedinjene omladine srpske i u literarnoj družini »Prvenac« u Zadru. Za studentskih dana u Beču počeo se javljati u novosadskoj Zastavi i tršćanskom listu Cittadino. I poslije je surađivao u Zastavi kao »Dopisnik iz Bukovice«. Kao urednik, uvodničar i suradnik piše u svim godištima Srpskoga lista i Srpskoga glasa pod pseudonimom Srbin katolik ili pak inicijalima, odnosno punim imenom. Osim političkih članaka, pisao je putopise, feljtone, književne recenzije i kraće osvrte u Srpskom listu (1881–84, 1886–87) i Srpskom glasu (1890–96).

DJELA: Don Miho na braniku. Zadar 1882 (1883!). — O hrvatskom državnom pravu. Zadar 1893. — Kroz slavenske zemlje. Zadar 1897.
 
LIT.: M. Pavlinović: Nazovi–Srbinu – katoliku. Narodni list, 20(1881) br. 97. — Nije to tako! (O brošuri Don Miho na braniku.) Ibid., 26(1887) br. 53. — M. Car (M. C.): Sava Bjelanović. Nemanja, 2(1888) 1, str. 13, 21. — S. V. Popović (S. V. P.): Sava Bjelanović. Orao (kalendar), 19(1893) str. 119–120. — D. Baljak: Sava Bjelanović. Srpski glas, 18(1897) br. 11. — A. Fabris: Sava Bjelanović urednik Srpskog glasa. Dubrovnik, 6(1897) br. 12. — Š. J. Gerun (Š. J. G.): Kroz slavenske zemlje. Ibid., br. 48. — Lj. Jovanović: Sava Bjelanović i srpstvo na Primorju. Delo, 4(1897) 14, str. 308–276 (326!); 15, str. 101–119, 284–294, 405–428. — L. Bakotić: Sava Bjelanović. Dubrovnik (kalendar), 2(1898) str. 153–161. — N. Milaš: Uspomene iz prvih godina srpskog života na Primorju. Zadar 1903. — J. Grčić: Iz moje uredničke arhive. Bosanska vila, 20(1905) 5, str. 76; 6, str. 94; 7, str. 111–112; 8, str. 127. — M. Car: Sava Bjelanović. Dubrovnik 1911. — L. Tomanović: Sava Bjelanović. Novi život, 7(1926–27) 13, str. 204–205. — M. Car: Sava Bjelanović. O tridesetgodišnjici njegove smrti 1897–1927. Politika, 24(1927) 6783, str. 5. — M. Pavlinović: Odgovor Marku Caru na članak o S. Bjelanoviću. Obzor, 68(1927) 98, str. 2–3. — M. Ležaić: Sava Bjelanović u svjetlosti unitarističke ideje. Glas Privredno-kulturne matice za sjevernu Dalmaciju, 2(1930) br. 48–55. — M. Pavlinović: Studije, eseji, prikazi. Zagreb 1930, 74–96. — D. Petranović: Baron Gavrilo Rodić (namjesnik Dalmacije) u odnošaju sa Savom Bjelanovićem i srpskom strankom u Dalmaciji. Dubrovnik, 25(1938) 21, str. 2–3; 22, str. 2–3; 23, str. 2–3. — L. Bakotić: Srbi u Dalmaciji od pada Mletačke Republike do ujedinjenja. Beograd 1939, 67–123. — D. Berić: Dalmatinski novinar o Lazi K. Lazareviću. Slobodna Dalmacija, 8(1950) br. 1938. — Isti: Iz književne prošlosti Dalmacije. Split 1956. — R. Petrović: Nacionalno pitanje u Dalmaciji u XIX stoljeću. Sarajevo 1968, 7, 359, 361. — K. Milutinović: Dalmacija i Vojvodina 1790–1914. Novi Sad 1973, 383. — I. Perić: Dalmatinski sabor 1861–1912 (1918) god. Zadar 1978, 221–223, 227. — T. Macan: Miho Klaić. Zagreb 1980. — K. Milutinović: Srpsko-hrvatsko pitanje u Dalmaciji, Dubrovniku i Boki 1888. Istorijski glasnik, 1981, 1/2, str. 7–31.
 
Stijepo Obad (1989)