Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KIKIĆ, Hasan, pripovjedač (Gradačac, 20. VIII. 1905 — Rapta kraj Skender-Vakufa, 6. V. 1942). U Derventi polazio višu dječačku i učiteljsku školu, koju je, nakon isključenja zbog đačkoga štrajka 1926, završio u Zagrebu. Maturirao privatno 1932. u gimnaziji u Sarajevu te izvanredno diplomirao pravo 1938. u Beogradu. Od 1926. učiteljevao u Hajdarovićima kraj Zavidovića i Rogatici, gdje je bio i ravnatelj, te u Gornjem Sjeničaku kraj Vrginmosta i Pisarovini, a u Zagrebu 1940–41. radio kao pravni referent u Prosvjetnom odjelu Banovine Hrvatske i – nakon što je premješten zbog komunističke djelatnosti – učitelj te bio predsjednik Društva hrvatskih muslimana. Kao domobranski časnik od 1941. pomagao partizane u Bosanskoj krajini te, priključivši im se 1942, poginuo kao politički komesar I. krajiške proleterske brigade. Književnu suradnju počeo 1926. u Vijencu i užičkom Učiteljskom podmlatku. God. 1933. supotpisan je na plakatu potpore M. Krleži, a 1937. u Zagrebu je supokrenuo i uređivao lijevo orijentirani časopis Putokaz te u Koprivnici objavio brošuru Šta se događa u Španiji. Tematski vezan uza zavičajni bosanskoposavski prostor, opisujući život muslimanske sirotinjske okoline, poglavito obespravljenih seljaka, pripovijetkama, novelama i romanima ostvario zaokružen prozni opus. U proturatnom beletrističkom ciklusu Provincija u pozadini (1935), svrstanom među najbolje južnoslavenske knjige ratne tematike (M. Vaupotić), tematizira odnos bosanskohercegovačkoga stanovništva prema austro-ugarskoj vlasti za I. svjetskoga rata te stradanja mobiliziranih vojnika. Sintetiziranjem polazišta socijalne literature s dosezima ekspresionističke i avangardne proze, kromatizira, vizualizira i poetizira prozni iskaz oblikujući pripovjedni model kao svojevrsni poetički hibrid, a korištenjem tehnike kadriranja i montaže (Carska noć) u organizaciji fabule te ironijskim pa i grotesknim slikama sugestivno ocrtava tragičnu sudbinu potlačenoga radničkoga i seljačkoga življa. Obogativši naraciju psihološkom karakterizacijom likova i plastičnim opisima kolektivne psihologije te stopivši poetski tip iskaza s narativnim, pridružuje se krležijanskim međuratnim književnim postavkama, a baštinjenjem tradicionalnoga izričaja bosanskih pripovjedača modelu kulturološke naracije s analizom mentaliteta i prikazom procesa destrukcije patrijarhalnoga obrasca. Oštrom kritikom bijede radničke i seljačke klase u Kraljevini Jugoslaviji u romanima Ho-ruk (1936) i Bukve (1938), s tezom revolucionarne preobrazbe društva, potvrdio pripadnost struji hrvatske angažirane književne ljevice. Posmrtno mu je objavljena zbirka pripovijetka Lole i hrsuzi (1947) te pripovijetke Zgode o nasušnom hljebu (Zagreb 1949) i Carska goveda (Beograd 1952) iz Provincije u pozadini. Prozu, pjesme, književne osvrte, političke i kritičko-polemične članke objavljivao je u periodicima Mladost (1926–27), Gajret (1927–30), Književna revija (Beograd 1927), Vijenac (1927–28), Književni sever (Subotica 1928), Kritika (1928), Mlada Bosna (1928–30), Nova literatura (Beograd 1928–29), Novi čovjek (1928), Pregled (1928–29, 1934), Radničko jedinstvo (1928), Volja (Beograd 1928), Zapisi (Cetinje 1928–30), Bosanska pošta (1929), Novi behar (1929–30), Razvitak (1929), Hrvatska revija (1930–31, 1933), Književni polet (Šabac 1930), Književnik (1930, 1932), Literarna štampa (1930), Srpski književni glasnik (Beograd 1930, 1932), Hrvatsko kolo (1931–33), Prosveta (kalendar, 1932), Savremena stvarnost (1933), Danas (1934), Književna revija (1934), Almanah savremenih problema (1936), Brazda (1936), Izraz (1939), Pečat (1939), Žena danas (Beograd 1939) i Kalendar Saveza nabavljačkih zadruga državnih službenika (Beograd 1940). Uvršten je u antologije i zbirke Sa strana zamagljenih (Sarajevo 1928), Knjiga drugova (Kikinda 1929), Odabrane novele savremene hrvatske proze (Zagreb 1930), Oblaci nad kolibama (Sarajevo 1937), Antologija savremenih hrvatskih pripovjedača (Beograd 1940), Savremena hrvatska knjiga (Zagreb 1940), Jugoslovenska proza (Beograd 1949), Na putevima slobode (Sarajevo 1961), Pripovjedači iz Bosne (Zagreb 1974), Antologija bošnjačke pripovijetke XX vijeka (Sarajevo 1995), Antologija bosanskohercegovačke pripovijetke XX vijeka (Sarajevo 2000). Prevođen na češki, makedonski, njemački, poljski, ruski, slovenski, talijanski i esperanto. U Gradačcu se od 1973. održavaju godišnji Kikićevi susreti njemu u čast. Potpisivao se šifrom L. i pseudonimima Alija Korjenić, Lepojko Kosić, Slobodan Anđelić.

DJELA: Provincija u pozadini. Zagreb 1935, 1951; Sarajevo 1981 (5 izd. do 1997). — Ho-ruk! Zagreb 1936. — Bukve. Zagreb 1938. — Lole i hrsuzi. Sarajevo 1947, Gradačac 1974 (izbor). — Djela, 1–3. Sarajevo 1952–1955. — Dedija. Sarajevo 1953. — Proza. Sarajevo 1967. — Izabrana djela, 1–3. Sarajevo 1969. — Pripovijetke. Provincija u pozadini. Bukve. Lole i hrsuzi. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 116. Zagreb 1969. — Sabrana djela, 1–5. Tuzla 1987.
 
LIT.: (T. M.): Pesme novih. Srpski književni glasnik (Beograd), 1929, XXVIII/5, str. 401. — M. Ristić: Posleratna grozničavost i današnja pripovetka najmlađih. Mlada Bosna, 3(1930) 4/5, str. 98–99. — (O knj. Provincija u pozadini): Z. Milković, Omladina, 18(1934–35) 10, str. 379. — P. Bakula (P. B.), Dani i ljudi, 1(1935–36) 1, str. 47–48. — R. Filipović, Islamski svijet, 4(1935) 133, str. 10–11. — I. Kozarčanin, Hrvatska revija, 8(1935) 8, str. 438–442. — Z. Kulundžić, Razvitak, 2(1935) 9, str. 327–329. — G. Vitez (Griv.), Savremeni pogledi, 1(1935) 10, str. 259–260. — J. Kršić, Pregled, 10(1936) XII/145, str. 46–48. — (O knj. Ho-ruk): O. Drašković, Brazda, 1(1936) 3/4, str. 89–91. — G. Krklec, Politika, 33(1936) 10 221, str. 10. — I. Ladika, Književna revija, 1(1936) 2, str. 64. — G. Vitez (Griv.), Savremeni pogledi, 2(1936) 4, str. 103–104. — M. Koren, Vzajemna svoboda (Maribor—Ljubljana), 1(1937) 5, str. 68–69. — (O knj. Bukve): O. Berkopec (O. B.), Československo-jihoslovanská revue (Praha—Beograd), 8(1938) 3/4, str. 107–108. — M. Čiplić, Pregled, 12(1938) XIV/172–173, str. 272–275. — H. Dizdar, Gajret, 19(1938) 3, str. 56. — M. Erak (M. E.), Putokaz, 2(1938) 6, str. 153–156. — A. Humo, Naša stvarnost (Beograd), 3(1938) 15/16, str. 206–208. — Z. Kulundžić, Vidici (Beograd), 1(1938) 11, str. 321. — S. Kulenović: Posljednji susret sa Hasanom Kikićem. Književne novine, 2(1949) 20, str. 3. — M. Vaupotić: Hasan Kikić. Izvor, 3(1950) 11, str. 778–793; 12, str. 853–870. — S. Leovac: Svetlo i tamno. Sarajevo 1957, 141–154. — A. Nametak: Jezik Hasana Kikića. Jezik, 7(1958–59) 1, str. 16–21; 2, str. 41–46. — M. Levi: Susret sa Hasanom Kikićem u ratu. Život, 18(1969) 5, str. 80–83. — S. Tutnjević: Uniženi svijet u pripovijetkama Hasana Kikića. Izraz, 13(1969) XXVI/10, str. 355–368. — M. Vaupotić: (Predgovor s bibliografijom). Pet stoljeća hrvatske književnosti, 116. Zagreb 1969, 7–37. — S. Kulenović: Eseji, 4. Sarajevo 1971, 235–244. — I. Smailović: Jezik Hasana Kikića. Rad JAZU, 1971, 361, str. 465–624. — S. Korać: Hrvatski roman između dva rata. Zagreb 1974, 234–239, 379–382. — M. Begić: Kikićeva dobrota bivanja. Odjek, 28(1975) 11, str. 6–11. — E. Duraković: Mijene i konstante Kikićevog pripovijedanja. Ibid., 33(1980) 12, str. 10–26. — A. Peco: Stilističke vrijednosti ličnog imena u prozi H. Kikića. Naš jezik (Beograd), 24(1980) 4/5, str. 266–271. — M. Bogićević: Revolucionarno u životu i djelu Hasana Kikića. Život, 30(1981) 11/12, str. 514–523. — V. Maksimović: Hasan Kikić u prvim ocjenama književne kritike. Kikićevi susreti. Sarajevo 1981, 17–37. — Zbornik sjećanja Zagreb 1941–1945, 1. Zagreb 1982. — T. Čubelić: O zaobiđenoj dimenziji u književnom opusu Hasana Kikića. Kikićevi susreti. Gradačac 1985, 65–69. — J. Pogačnik: Ideologijski i književni diskurs. Socijalistička misao i književnost u Bosni i Hercegovini između dva rata (zbornik). Sarajevo 1985, 67–76. — M. Rodić: Hasan Kikić i poetika usmenog stvaralaštva. Kikićevi susreti. Gradačac 1985, 55–64. — Z. Lešić: Pripovjedačka Bosna, 1–2. Sarajevo 1992. — B. Jurišić: Dnevnik. Zagreb 1994. — F. Karihman: Hrvatsko-bošnjačke teme. Zagreb 1996. — Z. Hasanbegović: Muslimani u Zagrebu 1878.–1945. Zagreb 2007. — Potpunija lit. do 1983. u: Leksikon pisaca Jugoslavije, 3. Novi Sad 1987.
 
Enver Kazaz (2009)