BLAŠKOVIĆ, Andrija

BLAŠKOVIĆ, Andrija (Andrea Blaskovich de Blaskovcz), povjesničar i arheolog (Ivanić-Grad, 28. XI 1726 — Zagreb, 30/31. III 1796). Studirao je teologiju u Grazu, Beču i Trenčinu (Slovačka). Među kandidatima Isusovačkog reda u Beču spominje se 1743. kao Croata Ivaniciensis. God. 1744. po završenim studijama stupio u Isusovački red. Bio je profesor u isusovačkim gimnazijama u Varaždinu i Požegi (danas Slavonska Požega), upravitelj župe u Petrovaradinu, profesor pri isusovačkoj Akademiji u Zagrebu, gdje je sedam godina predavao filozofiju, moralku, crkveno govorništvo i kanonsko pravo. Po ukinuću Isusovačkog reda (1773) preuzeo skrb za crkvu Sv. Katarine u Zagrebu te njome upravljao do oko 1776. Stradao u sukobu s provalnicima. — B. je proučavao povijest i arheologiju sjeverne Hrvatske u doba Rimljana, napose Andautoniju. Povijesno-arheološke studije objavljivao je najprije pojedinačno pod različnim naslovima: Dissertationum partis I (1776), Dissertationum pars... (I–II, 1781; III, 1782), Historiarum Illyrici ab ultima gentis... (1793), a zatim ih je skupio 1794. u djelu Historia universalis Illyrici ab ultima gentis et nominis memoria u 4 sveska. Prvi svezak sadržava 3 rasprave: Dissertatio I. Itineraria et decora Pannoniae Saviae conplexa; Dissertatio II. De titulis imperatorum et forma reipublicae Andautoniae; Dissertatio III. Imperii Decii Augusti chronologia. Inscriptionis Sztenevecensis aetas et causa discutiuntur. Drugi svezak ima 4 rasprave: Dissertatio IV. in Schitarievensis marmoris inscriptionem; Dissertatio V. de urbe altera et finibus reipublicae Andautoniae atque urbium, et rerumpublicarum Pannoniae Saviae origine; Dissertatio VI. de Urbe tertia Reipublicae Andautoniensis et variis decoribus Pannoniae Saviae; Dissertatio VII. de iure et forma regiminis urbis ac populi seu Andautoniensis, sive huic consimilium. U trećem svesku nalazi se Dissertatio VIII. Vetustas, eminentia, discrimen, et fines, Pannoniae Saviae. Praesidium Pannoniae series et excellentia, ab excordio suo ab Licinii et Constantini augg. imperium cum subplemento historiae, et monumentis Panrconiae. Četvrti svezak tiskan je ranije kao samostalno djelo Historiarum Illyrici ab ultima gentis et nominis memoria (1793), koje u skupnom djelu ima naslov Historiarum ab ultima gentis nominisque Illyrici memoria. Blaškovićevo djelo nije kritički napisana povijest, ali je važno po tome što se – uz grčke, rimske i bizantske izvore – obilno služio natpisima i novcem iz rimskog doba. Po V. Dukatu, njegov je i rad Dissertatio qua in agro Schitarjevo ad decimum lapiden Zagrabia in exortum remoto Andautoniam oppidum titulo reipublicae olim stetisse monstratur koji je anonimno tiskan u Calendarium Zagrabiense, 1792. U rukopisu su mu ostala sljedeća djela: De origine Ecclesiae et Synodis Sirmiensibus; Dissertationes e Pannoniae Saviae Superioris Martyrum palaestris; Dissertationes quinque, res Pannoniae sub imperio Romanorum illustrantes Maximiliano Varhovacz Episcopo Zagrab. oblate; Sensa et autoritas duorum scriptorum in Historia gentis Slavonicae, atque horum posterioris etiam de Origine Pannonum, qui ad Augusti aevum pertinuere, totidem libris explicata; Epitome Historiae Fluviorum Pannoniae Saviae. Nije poznato gdje se ti rukopisi danas čuvaju. Ranije su se čuvali u knjižnici isusovačke Akademije u Zagrebu (Bibliotheca Academiae Zagrabiensis), gdje se nalazio i njegov portret. Imao je bogatu zbirku kasnocarskoga rimskog novca, pronađenog u Osijeku, Sisku i dr. (opisao ju je u trećem svesku na str. 111–119). Krivo je tvrdio da se rimska Andautonia nalazila u Stenjevcu a ne u Ščitarjevu kraj Zagreba.