BLAŠKOVIĆ, Fabijan

BLAŠKOVIĆ, Fabijan, makarski biskup (Gornje Selo na Šolti, 14. V 1729. — Makarska, 22. II 1819). Kao dječak živio je kod strica Stjepana Blaškovića, biskupa u Makarskoj, gdje je stekao humanističku naobrazbu. Filozofiju i teologiju studirao je u Ilirskom kolegiju u Loretu (1749–52) i ondje 1752. postigao doktorat iz teologije. Za svećenika je zaređen 1752. Vrativši se u Makarsku, postao je 1755. kanonik, zatim kaptolski arhiđakon, a 1757. generalni vikar. Nakon stričeve smrti Kaptol ga je 22. XI 1776. izabrao za kaptolskog vikara. Upravljao je biskupijom do 15. XII 1777, kad ga je papa Pio VI na prijedlog Mletačke Republike imenovao makarskim biskupom. — Za Blaškovićeva biskupovanja Dalmacija je bila suočena sa snažnim političkim previranjima. U anarhiji i nemirima nastalim nakon pada Mletačke Republike on je posredovanjem kod generala Matije Rukavine spriječio pokolj makarskoprimorskog stanovništva. Zauzimao se za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i zbog toga imao neprilika na bečkom dvoru, kojemu se osobito zamjerio knjižicom Philippicae sacrae seu Orationes doctissimorum aeque ac sanctissimorum ecclesiae procerum nomine in coronatos orthodoxae religionis ac pietatis hostes vibratae (Dubrovnik 1801). Tu zbirku govora crkvenih otaca protiv različnih zloporaba kršćanskih vladara izdao je makarski Kaptol pod Blaškovićevim pokroviteljstvom. U početku francuske vladavine u Dalmaciji B. je izrazio lojalnost novim vlastima. O tome svjedoče i dvije njegove pastirske poslanice koje je Vincenzo Dandolo dao tiskati na hrvatskom i talijanskom jeziku (jednu u cijelosti, drugu u izvacima) u Kraljskom Dalmatinu (1806), no to povjerenje nije zadugo potrajalo. Nastojeći unaprijediti odgoj klera, pokušao je u Makarskoj osnovati sjemenište te radi toga dva puta putovao u Veneciju. O svomu trošku dao je graditi sjemenišnu zgradu, ali je nije uspio dovršiti. Promicao je hrvatski jezik u crkvi. Njegove tri hrvatske propovijedi objavljene su zasebno, a nekoliko propovijedi, poslanica i naredbi na hrvatskom, talijanskom i latinskom jeziku izdao je makarski kanonik Ivan Josip Pavlović Lučić. U Vatikanskom arhivu čuvaju se tri Blaškovićeva izvješća o stanju u Makarskoj biskupiji iz 1782, 1795. i 1800. Godine 1764. prepisao je Gundulićeva Osmana. Sačuvala su se dva njegova portreta (jedan u makarskom Kaptolu, drugi u splitskom Sjemeništu).