Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KLAIĆ, Nada, povjesničarka (Zagreb, 21. VII. 1920 — Zagreb, 2. VIII. 1988). Unuka povjesničara Vjekoslava i sestra pejzažnoga arhitekta i urbanista Smiljana. U Zagrebu završila gimnaziju 1939, na Filozofskom fakultetu diplomirala povijest 1943. te doktorirala 1946. tezom Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića (dijelom objavljeno kao brošura Dioba i funkcioneri comitata u XII. i XIII. stoljeću. Zagreb 1946). Na tom fakultetu od 1944. asistentica na katedri za narodnu povijest, za docenticu se habilitirala 1955, od 1961. izvanredna profesorica, a od 1969. do kraja života redovita. – Znatan dio njezina opusa – preduvjet svim daljnjim istraživanjima – posvećen je kritici izvora, odn. pitanju vjerodostojnosti srednjovjekovnih isprava, napose diplomatičkoj analizi onih iz doba narodne dinastije, tzv. privilegijima trogirskoga tipa te vladarskim darovnicama u svezi s Rabom, Pagom i Mljetom (Zbornik Instituta za historijske nauke u Zadru, 1955, 1957; Radovi Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek za povijest, RFFZOP, 1959; Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, VAHD, 1960, 1963–65; Historijski zbornik, HZ, 1965–67; Arhivski vjesnik, AV, 1967; Zbornik radova Vizantološkog instituta, Beograd 1968, 1971; Istorijski časopis, Beograd 1973; Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu, 1974). Prevela je i u knjižicama komentirala odabrana vrela (Izvori za hrvatsku povijest, 1–4. Zagreb 1955–1959) – dio kojih je, za razdoblje do kraja srednjega vijeka, doradila i objavila u priručniku Izvori za hrvatsku povijest (1972) – te priredila i komentirala rukopis Historia Salonitana maior (1967), o čem je polemizirala sa S. Gunjačom (Vjesnik, 1968, 7662, 1974, 9620; Kulturni radnik, 1973, 6; VAHD, 1979). Radovima iz ranosrednjovjekovne hrvatske povijesti, proučavajući pritom ključne probleme – ponajprije u svezi s doseljenjem i narodnom dinastijom – surađivala je u izdanjima Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1958), HZ (1962, 1964, 1966–67), Jugoslovenski istorijski časopis (JIČ; Beograd 1962, 1965–66, 1968–69), Istorijski zapisi (Titograd 1963), Dostignuća (1965), Slovo (1965), Razprave SAZU (Ljubljana 1966), Vjesnik bibliotekara Hrvatske (1969), VAHD (1971, 1986), Radovi ANUBiH (1972), Materijali (1976), Sociologija sela (1978), Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu (VHARP; 1981, 1986), Zgodovinski časopis (ZČ; Ljubljana 1984, 1987), Croatica Christiana periodica (1985–86), Starohrvatska prosvjeta (1985), Vjesnik (1986), Oko (1987), Ars philologica Slavica. Festschrift für Heinrich Kunstmann (München 1988), Bašćanska ploča (Zagreb—Krk—Rijeka 1988), Start (1988). Istraživala je također razvijeni te kasni srednji vijek, i to značenje anžuvinske vlasti u Hrvatskoj (Archivio storico pugliese, Bari 1961), Zagreb i njegovu okolicu (Spremnost, 1945; Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1951; Zagrebačka panorama, 1962–64; Iz starog i novog Zagreba, 1963, 1968, 1984; HZ, 1968–69; Peristil, 1979, 1981; Balcanica, Beograd 1982–83), postanak i razvoj gradova u Slavoniji i njezino društveno uređenje (HZ, 1951; Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1955; RFFZOP, 1960; Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 1978, 1984; Vjesnik Muzeja Požeške kotline, 1986), Qualiter, ustanovu »dvanaestero hrvatskih plemena« i prošlost Zadra (HZ, 1954, 1956, 1958–61, 1966–67; Godišnjak Istoriskog društva BiH, 1959; Historijski pregled, 1960; Zadar. Zbornik. Zagreb 1964; Zadarska revija, 1967, 1983; Spomenica Josipa Matasovića. Zagreb 1972; AV, 1974–75; Borba srednjovjekovnoga Zadra za slobodu. Zagreb 1978; Vjesnik, 1978; Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1980; Croatica Christiana periodica, 1987; Balcanica Posnaniensia, Poznań 1989), društveni poredak Kvarnera, Vinodola i Hrvatskoga primorja (ZČ, 1958–59, 1965–66; RFFZOP, 1962; Krčki zbornik, 1970–71; VHARP, 1971–73, 1988; Jadranski zbornik, 1982–85), Neretvansku i Omišku kneževinu (ZČ, 1960; Makarski zbornik, 1. Makarska 1970; Brač u ranom srednjem vijeku. Povlja 1984), razvoj grada (Studia Balcanica, Sofija 1970; Actes du IIe Congrès international des études du Sud-Est Européen. Atena 1972; JIČ, 1973; Radovi sa simpozijuma Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura. Zenica 1973; Structure sociale et développement culturel des villes Sud-Est Européennes et Adriatiques aux XVIIe-XVIIIe siècles. Bukurešt 1975) te ustanak hvarskih pučana (AV, 1976–77, 1983–84; Oko, 1976, Vjesnik, 1976; Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 1977). U radovima pak iz ranonovovjekovne povijesti ponajviše se bavila društvenim kontekstom zrinsko-frankapanske urote te seljačkim bunama u XVI. i XVII. st. (Historijski pregled, 1957–58; RFFZOP, 1959; HZ, 1960–62; JIČ, 1963, 1965, 1978; AV, 1973, Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 1973; ZČ, 1974; Acta historico-oeconomica Iugoslaviae, 1976; Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu, 1979). Višegodišnja istraživanja sjedinila je u opsežnim i nezaobilaznim sintezama Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku (1971) i Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku (1976), koje je doradila i spojila u posmrtno tiskanoj knjizi Povijest Hrvata u srednjem vijeku (1990; priredili I. Kampuš i T. Raukar). Povijest seljačkih buna, pridodavši im razmatranja o hvarskom ustanku, sintetizirala je u Društvenim previranjima i bunama u Hrvatskoj u XVI i XVII stoljeću (1976). U više pregleda srednjovjekovne povijesti gradova obradbom političkih događaja dodatno je produbila i povezala prijašnje spoznaje; u suautorstvu je napisala pregled zadarske povijesti do 1409 (Zadar u srednjem vijeku, 1976), samostalno knjige Povijest Zagreba (1982), Trogir u srednjem vijeku (1985), Medvedgrad i njegovi gospodari (1987), a u Crticama o Vukovaru u srednjem vijeku (1983) i Koprivnici u srednjem vijeku (1987) znatnije se bavila i širom okolicom tih gradova. Objavila je monografije Zadnji knezi Celjski v deželah Sv. krone (1982), o slovenskim i sjevernohrvatskim zemljama u doba posljednjih knezova Celjskih (o tom raspravljala i u ZČ, 1983), i Vinodol (1988) s pregledom tamošnje povijesti od antike do potkraj XIII. st., a posmrtno joj je tiskan pregled povijesti Bosne do 1377 (Srednjovjekovna Bosna, 1989; prethodno i opsežan rad u Prilozima Instituta za istoriju u Sarajevu, 1978). Bila je autorica i suautorica više poglavlja u izdanju Historija naroda Jugoslavije (1–2. Zagreb 1953–1959), suradnica u Enciklopediji Jugoslavije (1956–1958, 1962) i HBL LZ te u Ilustriranoj povijesti Hrvata (Zagreb 1971). Različitim je prilozima, među ostalim sintetičnim člancima o teoriji povijesti i pomoćnih povijesnih znanosti, osvrtima, prikazima te polemikama, surađivala i u periodicima i zbornicima HZ (1949–52, 1957–61, 1966–69), Zadar (Zagreb 1964), Telegram (1965), Mogućnosti (1966, 1980), AV (1970–71), Vjesnik (1970), Izdanja Hrvatskog arheološkog društva (1975, 1984, 1986), Barocco in Italia e nei paesi slavi del Sud (Firenca 1983), Radovi ANUBiH (1983), Balcanoslavica (Prilep 1984–85), Oko (1986), Danas (1987–88), Krbavska biskupija u srednjem vijeku (Rijeka—Zagreb 1988). Popularnija su joj pak bila istraživanja povijesne pozadine djelâ A. Šenoe (Oko, 1981–82; Croatica, 1982; Gordogan, 1985–86) te povijesti visokoga školstva (HZ, 1950; O postanku Zagrebačkog sveučilišta. Zagreb 1969; O tristotoj obljetnici osnutka Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zagreb 1969; Zbornik za historiju školstva i prosvjete, 1969–70; Encyclopaedia moderna, 1970; Kritika, 1970). Suautorica je Historijskoga atlasa i Historijskoga atlasa za niže razrede srednje škole (oba Zagreb 1954) te zidnih zemljovida (Naše zemlje u srednjem vijeku. Zagreb 1958; Jugoslavenske zemlje u srednjem vijeku. Zagreb 19682; Jugoslavenske zemlje sredinom 14. stoljeća. Zagreb 1971), a sastavila je i sveučilišna skripta Povijest Hrvata u srednjem vijeku (Zagreb 1965) i Pregled izvora i historiografije za hrvatsku povijest do XII. stoljeća (Zagreb 1967). — Pod utjecajem M. Barade, Lj. Hauptmanna, B. Grafenauera te J. Šidaka početno usmjerena proučavanju srednjovjekovnoga gospodarskoga i društvenoga razvoja, čega se i poslije doticala. Baveći se ponajviše srednjovjekovnom poviješću hrvatskih zemalja, oblikovala je karakterističan metodološki pristup istraživanju uz izrazito kritičko preispitivanje izvora i historiografskih zaključaka, s analitičkim promišljanjem o njihovoj kontekstualnoj zbilji. Pritom je proučila gotovo sve središnje historiografske probleme, otvorivši i osvijetlivši mnoge od njih. Njezine povijesti gradova te pregledi povijesti hrvatskoga srednjovjekovlja – među kojima je, jednodušna je kritika, povijest ranoga srednjega vijeka idejno i koncepcijski uspjelija – ostavili su trajan i nemimoilazan trag u hrvatskoj medievistici. Svoje je teze – od kojih su mnoge bile inovativne, pa i prevratničke – branila oštro, polemički i argumentirano. Tako je, ili kao reakcija na tuđe ideje, nastalo više radova u kojima je dotadašnje vlastite spoznaje produbila, a neke svoje zaključke i odbacila ili temeljito izmijenila (npr. stajalište o doseobi). Znatan dio njezinih gledišta i zaključaka držao se prijepornim te je svojim radom izazivala burne reakcije u historiografiji. Ističu se one povezane s kritikom izvora i ustanovom »dvanaestero hrvatskih plemena« (O. Mandić, M. Kostrenčić, J. Lučić, Hauptmann, V. Košćak, S. Antoljak, V. Foretić, G. Györffy, L. Steindorff), ali i druge, potaknute različitim njezinim radovima (J. V. Bromlej, Šidak, D. Mandić, L. Margetić, Raukar, Grafenauer, I. Voje, F. Gestrin, Mladen Ančić). Problematskim pristupom, idejnim rješenjima, napose kritikom izvora svrstala se među utemeljitelje moderne hrvatske medievistike. Njezina se knjižnica, kao zasebna zbirka, čuva u Knjižnici HAZU.

DJELA: Historia Salonitana maior. Beograd 1967. — Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb 1971, 19752. — Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine. Zagreb 1972. — Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI i XVII stoljeću. Beograd 1976. — Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku. Zagreb 1976. — Zadar u srednjem vijeku do 1409 (suautor I. Petricioli). Zadar 1976. — Povijest Zagreba, 1. Zagreb u srednjem vijeku. Zagreb 1982. — Zadnji knezi Celjski v deželah Sv. krone. Celje 1982, 19912. — Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku. Vukovar 1983. — Trogir u srednjem vijeku, 1. Javni život grada i njegovih ljudi. Trogir 1985. — Koprivnica u srednjem vijeku. Koprivnica 1987. — Medvedgrad i njegovi gospodari. Zagreb 1987. — Vinodol od antičkih vremena do knezova Krčkih i Vinodolskog zakona. Pazin—Rijeka 1988. — Srednjovjekovna Bosna. Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.). Zagreb 1989, 1994 (pretisak). — Povijest Hrvata u srednjem vijeku. Zagreb 1990. — Potpunija bibliografija: Z. Janeković-Römer, N. Budak i I. Goldstein, Historijski zbornik, 42(1989) str. 255–264.
 
LIT.: D. Mandić: Povijest Hrvata u srednjem vijeku. Hrvatska revija (München), 17(1967) 3/4, str. 278–299. — Z. Črnja: Akribija Nade Klaić. Dometi, 1(1968) 1, str. 118–119. — D. Stuparić (D. S.): Povelje, statuti – vrela povijesti. Vjesnik, 34(1973) 30. III, str. 8. — (Prikazi knj. Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku): D. Mandić, Hrvatska revija, 22(1972) 2/3, str. 181–221. — I. Voje, Zgodovinski časopis (Ljubljana), 26(1974) 3/4, str. 406–411. — S. Gunjača: Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji, 1–4. Zagreb 1973–1978. — T. Macan: Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku. Marulić, 10(1977) 2, str. 147–149. — (Prikazi knj. Društvena previranja i bune): M. L., Politika (Beograd), 74(1977) 3. II, str. 10. — A. Moritsch, Südost-Forschungen (München), 38(1979) str. 355–357. — W. S. Vucinich, American Historical Review (Washington), 84(1979) 1, str. 206–207. — M. Suić: Marginalne bilješke uz rad Nade Klaić. Sociologija sela, 16(1978) 3/4, str. 133–139. — A. Horvat: Zadar u srednjem vijeku. Südost-Forschungen, 38(1979) str. 348–351. — S. Antoljak: Pacta ili Concordia od 1102. godine. Zagreb 1980, 28–43. — J. Ciperle: Zadnji knezi Celjski. Prosvetni delavec (Ljubljana), 34(1983) 44, str. 9. — T. Raukar: Grofovi Celjski i hrvatsko kasno srednjovjekovlje. Historijski zbornik, 36(1983) str. 113–140. — (Prikazi knj. Crtice o Vukovaru): B. Crlenjak, Revija, 24(1984) 1, str. 87–91. — I. Voje, Zgodovinski časopis, 40(1986) 3, str. 342–345. — (Prikazi knj. Povijest Zagreba): L. Steindorff, Südost-Forschungen, 43(1984) str. 443–447. — F. Bonin, Zgodovinski časopis, 42(1988) 2, str. 303–305. — L. Steindorff: Trogir u srednjem vijeku. Südost-Forschungen, 45(1986) str. 384–385. — H. Šošić: Uvozni kartografski neokolonijalizam prof. dr. Nade Klaić i moja »Imaginarna studija«. Zagreb 19872. — L. Steindorff: Medvedgrad i njegovi gospodari. Südost-Forschungen, 47(1988) str. 335. — (Prikazi knj. Vinodol): N. Budak, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1988, 21, str. 252–255. — L. Margetić, Historijski zbornik, 41(1988) str. 345–349. — I. Goldstein: Nada Klaić – borac za povijesnu istinu. U: Srednjovjekovna Bosna. Zagreb 1989, 267–275. — (Nekrolozi): D. Munić, Jadranski zbornik, 13(1986–89) str. 381–382. — N. Budak, Obavijesti Hrvatskoga arheološkoga društva, 20(1988) 3, str. 64–65. — F. Gestrin, Zgodovinski časopis, 42(1988) 3, str. 457–458. — D. Pavličević, Vjesnik, 48(1988) 6. VIII, str. 6. — I. Petricioli, Narodni list, 37(1988) 13. VIII, str. 8. — T. Raukar, Croatica Christiana periodica, 12(1988) 21, str. 197–200. — Isti, Danas, 7(1988) 340, str. 43. — L. Steindorff, Südost-Forschungen, 47(1988) str. 259–260. — P. Strčić, Arhivski vjesnik, 31(1988) 32, str. 247–248. — M. Švab, Gordogan, 10(1988) 28, str. 160–164. — D. Zagotta, Arhivski vjesnik, 31(1988) 32, str. 248–249. — B. Zelić-Bučan, Marulić, 21(1988) str. 698–703. — Z. Marković, Muzejski vjesnik, 12(1989) 12, str. 97. — T. Raukar, Nastava povijesti, 1989, 1/2, str. 105–107. — I. Voje, Celjski zbornik, 25(1990) str. 301–302. — (Prikazi knj. Srednjovjekovna Bosna): D. Lovrenović, Godišnjak Društva istoričara BiH, 40–41(1989–90) str. 192–195. — M. Ančić, Oslobođenje, 48(1990) 17. III, str. 11. — E. Kurtović, Bosna Franciscana, 6(1998) 9, str. 240–249. — D. Zadro, Ibid., 9(2001) 14, str. 172 –196. — L. Margetić: Povijest Hrvata u srednjem vijeku. Historijski zbornik, 45(1992) str. 272–276. — M. Ančić: Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću. Zadar—Mostar 1997, 241–253. — M. Švab: Desetljeće bez profesorice Klaić. Vijenac, 6(1998) 119/120, str. 18–19. — T. Raukar: Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja. Zagreb 2002, 28–33. — N. Ivić: Kritika kritičke historiografije: Ivan Lučić i Nada Klaić. U: Prošla sadašnjost. Znakovi povijesti u Hrvatskoj. Zagreb 2003, 158–181.
 
Ivan Majnarić (2009)