KOCELJ

traži dalje ...

KOCELJ, knez (?, prva pol. IX. st. — ?, prije 880). U vrelima je zabilježen u oblicima Chezil, Chezioni, Chezul, Chozil, Cozil, Cozilin, Cozilis, Hezil, Hezilo, Hozil, Kocel i Kocelego. Poistovjećivali su ga s franačkim arhontom Kocilom kojega spominje Konstantin Porfirogenet. Sin je i nasljednik moravskoga kneza Pribine, gospodara Nitre, koju su oko 833. napustili pod pritiskom kneza Mojmira. Od tada su tražili utočište, najprije u kneza Ratimira (u dva navrata), prefekta Istočne marke grofa Ratpota (Ratbold) i Bugara (pretpostavlja se negdje u Srijemu). Nakon što su pristali uz Ratpota 838, pokršteni su u Traismaueru. K. je 847. postao donjopanonskim markgrofom sa sjedištem u Blatnom Gradu (Blatenski Kostel, danas Zalavár). Na položaju donjopanonskoga kneza naslijedio je oca 860. ili 861. Kao podanik istočnofranačkoga vladara podupirao je u početku germansku kolonizaciju, darovnicama bavarskim biskupijama učvršćivao kršćanstvo te sam gradio crkve (864–865. podignuo je 11 novih crkava na sjeveru grofovije, a do 874. i crkvu u Ptuju). Na putu u Rim 867. posjetili su ga i dulje se zadržali u Blatnom Gradu braća Konstantin (Ćiril) i Metod te pobudili u njega veliko zanimanje za slavenske knjige. Susret je odredio njegovo političko držanje, te se on počinje udaljivati od Franaka. Kad su se sva slavenska plemena duž istočne granice od Labe do Karantanije i Donje Panonije 869. pobunila protiv franačke vlasti, pridružio se pokretu za političko i crkveno osamostaljenje te od tada samostalno vladao. U crkvenom je pogledu područje njegove države bilo pod jurisdikcijom Salzburške nadbiskupije, koja je ometala rad Konstantina i Metoda. S velikomoravskim knezovima Rastislavom i Svatoplukom pozvao je Metoda – kojega je papa Hadrijan II. 869. imenovao nadbiskupom obnovljene Panonsko-srijemske nadbiskupije sa sjedištem u Blatnom Gradu – da se iz Rima vrati u Panoniju. Metod je na papin nagovor pošao u Panoniju te ondje bio nadbiskupom 869–870. i 873–874. U tom je razdoblju svećenstvo podložno salzburškomu nadbiskupu napustilo Donju Panoniju, a K. je nastojao očuvati Metodovo djelo za njegova sužanjstva 871–873. God. 874. Kocelju su zbog »veleizdaje« oduzeti posjedi, izgubio je vlast, a na njegovo mjesto postavljen je grof Gozvin. Sporazumom između Franaka i Velike Moravske Donja Panonija potpala je pod franačku vlast. Prema F. Šišiću, poginuo je oko 876. kao zapovjednik Karlmanove vojske koja se borila protiv Hrvata (B. Ferjančić drži da pohod nije bio uperen protiv Hrvata, nego protiv Polapskih Slavena, jer franački izvori samo njih zovu Vinidima). Koceljevo nastojanje da stvori samostalnu slavensku državu u Donjoj Panoniji propalo je ugarskim dolaskom, pa mu se temeljnom povijesnom zaslugom pripisuje omogućivanje rada Solunskoj braći (N. Klaić).

LIT.: E. Dümmler: Geschichte des Ostfränkischen Reichs, 1. Berlin 1862. — P. J. Šafařík: Slovanské starožitnosti, 2. Praha 1863. — F. Rački: Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia. Zagrabiae 1877, 382, 384. — P. Jaffé: Regesta pontificum Romanorum ab condita ecclesia ad annum post Christum natum 1198, 1. Lipsiae 1885, 378–379. — F. Kos: Gradivo za zgodovino Slovencev v srednjem veku, 2. Ljubljana 1906. — F. Šišić: Genealoški prilozi o hrvatskoj narodnoj dinastiji. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, NS 13(1913–14) str. 23, 26, 41–42, 44, 48. — Lj. Hauptmann: Mejna grofija Spodnjepanonska. Razprave Znanstvenega društva za humanistične vede (Ljubljana), 1923, 1, str. 319–323, 329, 331, 344–345, 348–349. — F. Šišić: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Zagreb 1925. — Monumenta Germaniae historica. Epistolae, 7. Berolini 1928, 282–283. — F. Grivec: Slovenski knez Kocelj. Ljubljana 1938. — B. Grafenauer: Vprašanje konca Koceljeve vlade v Spodnji Panoniji. Zgodovinski časopis (Ljubljana), 6–7(1952–53) str. 171–190. — Isti: Slovenci u ranofeudalno doba (od VII. do XII. stoljeća). U: Historija naroda Jugoslavije, 1. Zagreb 1953, 154–157. — B. Ferjančić: Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, 2. Beograd 1959, 32–33 (komentar). — N. Klaić: Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb 1975². — M. Benedik: Vloga kneza Koclja pri delu svetih bratov. Bogoslovni vestnik (Ljubljana), 45(1985) 1, str. 125–137. — I. Goldstein: Hrvatski rani srednji vijek. Zagreb 1995. — T. Živković: Južni Sloveni pod vizantijskom vlašću (600–1025). Beograd 2002. — N. Budak: Hrvati u srednjem vijeku. U: Povijest Hrvata, 1. Zagreb 2003. — M. Hadžijahić: Povijest Bosne u IX i X stoljeću. Sarajevo 2004.
 
Pejo Ćošković (2009) 

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KOCELJ. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/221>.