Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BOGDANOV, Vaso (Vahid), povjesničar (Pančevo, 2. X 1902 — Zagreb, 9. X 1967). Gimnaziju započeo u Pančevu te bio izbačen u šestom razredu zbog komunističke propagande. Školovanje nastavio u Beogradu i Velikom Bečkereku (poslije Zrenjanin), gdje maturira 1920. Književnost i povijest studirao u Beču, diplomirao 1924. u Beogradu, doktorirao 1947. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tezom Južnoslavenski narodi Ugarske, Mađari i Austrija u revoluciji 1848–49. Pripadnik naprednoga radničkog pokreta, član KPJ od 1919, suradnik i urednik sindikalnih novina i časopisa, sekretar MK KPJ u Pančevu i OK KPJ u Velikom Bečkereku te sekretar PK KPJ Vojvodine u Subotici. Zbog političke je djelatnosti više puta zatvaran – u policijskom, sudskom, okupatorskom i istražnom zatvoru proveo više od dvije godine – a kao gimnazijski profesor otpuštan iz službe (1924, 1929–31. i za rata). U sukobu na ljevici B. je sudjelovao na strani M. Krleže kao njegov istomišljenik, suradnik i osobni prijatelj te 30-ih godina priređivač njegovih sabranih djela. God. 1939. Krleža ga je uzeo u obranu (Izjava Miroslava Krleže, Pečat, 1939, 5/6), ali ga nije podupro pri izdavanju Političkog iskustva (1940), u kojemu se B. približava postsporazumaškoj politici HSS-a. Od jeseni 1945. profesor je u II klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. God. 1946. član je Komisije za razgraničenje pri predsjedništvu vlade NR Hrvatske a 1949–57. šef delegacije SIV-a za realizaciju mirovnog ugovora s Mađarskom. God. 1946–48. radi u Državnom arhivu Hrvatske, od 1949. izvanredni, od 1955. redoviti je profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu pri Katedri povijesti novog vijeka naroda FNRJ. Za dopisnog člana JAZU izabran je 1951, za redovitog 1955, a u Predsjedništvo početkom 1967. — Surađivao je u Organizovanom radniku (1924–27), Bácsmegyei napló (1927), Banatskom glasniku (1929), Pozorištu (1931), Hrvatskoj reviji (1932), Hrvatskom kolu (1932, 1951–53), Književniku (1932), Savremenoj stvarnosti (1932–33), Mladom plamenu (1933), Danasu (1934), Novom dobu (Split 1934), Vojvođanskom zborniku (almanah, 1938), Izrazu (1939), Pečatu (1939), Političkom iskustvu (1940), Historijskom zborniku (1948–49), Narodnom listu (1951, 1954, 1957–58, 1966), Republici (1951, 1953), Radu JAZU (1954, 1957, 1961, 1969, 1971), Starinama (1956, 1971), Novoj knjizi (1959), Zborniku Historijskog instituta JAZU (1960–61, 1963), Historijskom pregledu (1961), Telegramu (1961, 1967), Forumu (1962, 1966), Zadarskoj reviji (1962), Putevima revolucije (1964). Objavljivao je i pod pseudonimima N. Dralić, D. Dunkić, S. Ilandžić, V. Josipović, N. Kostin, J. Nikolić, N. Otokarev, L. Tomin, N. Tančić. Uređivao je više novina, časopisa i zbornika: Nova Vojvodina (1922–23), Omladinska Matica (1924/25), Szervezett munkás (1927–30), Literatura (1931/32), Savremena stvarnost (1933), Pečat (1939), Političko iskustvo (1940), Zbornik Historijskog instituta JAZU (1954–63), Jugoslavenski odbor u Londonu u povodu 50-godišnjice osnivanja (1966), Jugoslovenski narodi pred prvi svetski rat (1967). Njegova pozitivna ocjena zrinsko-frankapanske urote i kao pokreta s programom oslobođenja širokih slojeva na selu u kritičkoj historiografiji nije prihvaćena, kao ni negativna ocjena djelovanja bana J. Jelačića te prenaglašavanje uloge tzv. ljevice u Hrvatskoj u prekretnoj 1848/49. B. se posebno bavio problematikom 1848/49. i među prvima upozorio na neodržive ocjene Marxa i Engelsa o ulozi Srba i Hrvata u Habsburškoj Monarhiji spram mađarske revolucije. Istraživao je povijest političkih stranaka u Hrvatskoj do 1918, pisao o pokretu 1903, nacionalnim odnosima Hrvata i Srba od sredine XIX st. do 1941. te o istaknutim političarima, književnicima i svojim suvremenicima (A. Starčević, F. Supilo, Đ. Jakšić, J. Jovanović Zmaj, H. Kikić i dr.).

DJELA: O agrarnoj reformi. Beograd 1924. — Ustanak Srba u Vojvodini i mađarska revolucija 1848/49. Subotica 1929. — Hrvatsko pitanje. Zagreb 1935. — Nacionalni i socijalni sukobi Vojvođana i Madžara 1848–49. Zagreb 1936, 19462. — Suvremeni književni i kulturni problemi. Zagreb 1936. — Ante Starčević i hrvatska politika. Zagreb 1937. — Radovi Miroslava Krleže 1914–1937 u: M. Krleža, Golgota. Zagreb 1937, str. 184–238). — Politička i moralna strana lijeve hajke na Krležu. Prilog historiji desetgodišnjeg književno-političkog sukoba na ljevici. Zagreb 1940. — Hrvatska ljevica u godinama revolucije 1848/49. u svjetlu naše četrdesetosmaške štampe. Zagreb 1949. — Društvene i političke borbe u Hrvatskoj 1848/49. Zagreb 1951. — Starčević i Stranka prava prema Srbima i prema jedinstvu južnoslavenskih naroda. Zagreb 1951. Historijska uloga društvenih klasa u rješavanju južnoslovenskog nacionalnog pitanja. Sarajevo 1956. — Likovi i pokreti. Zagreb 1957. — Živa prošlost. Zagreb 1957. — Historija političkih stranaka u Hrvatskoj od prvih stranačkih grupiranja do 1918. Zagreb 1958. — Jakobinska zavjera Ignjata Martinovića. Zagreb 1960. — Les problémes nationaux dans la monarchie des Habsbourg (suautori F. Zwitter i J. Šidak). Beograd 1960, dopunjeno izd. na slovenskorn, Ljubljana 1962. — Hrvatski narodni pokret 1903/4. Zagreb 1961. — Nepotpuna bibliografija vidi: F. Bikar: Bibliografija radova V. Bogdanova. Zadarska revija, 16(1967) 5, str. 362–364.
 
LIT.: Biračima sreza kovinskoga. Narodna sloga, 2(1925) 5, str. 2. — D. Lapčević: Vasa Bogdanov, Uspomene o Vojvodini i mađarska revolucija 1848–1849. Život i rad, 2(1929) III/14, str. 153. — Gy. Petényi: A vajdasági szerbek felkelése és az 1848/49. magyar forradalom. Vajdasági irás, 2(1929) 5, str. 251–253. — L. Popović: Ustanak Srba u Vojvodini i mađarska revolucija V. Bogdanova. Nova Evropa, 1929, XIX/3, str. 96. — N. Radojčić: Iz istorije Bune (1848). Letopis Matice srpske, 103(1929) CCCXIX/2, str. 294–304. — E. Romanus (E. R.): Krleža i njegovi tumači. Nedjelja, 4(1932) 23, str. 4–7. — B. Zlatarić (B. Z.): V. Bogdanov, Ante Starčević i socijalna pravda. Sociološki pregled, 1(1938) str. 396. — »Glas iz hrvatske tmine«; Popečateljstvo Fritza i Vehida. Hrvatski dnevnik, 4(1939) 1020, str. 10. — Izjava Miroslava Krleže. Pečat, 1(1939) 5/6, str. 377–378. — T. Mortiđija (M.): Vasa Bogdanov, Početci nesporazuma između Hrvata i Srba. Hrvatska revija, 12(1939) 6, str. 320–324. — B. Murgić: Marksisti pljuju po hrvatskoj povijesti. Hrvatska straža, 11(1939) 195, str. 4–5; 195, str. 9; 197, str. 5. — N. Petrović: O V. Bogdanovu i četrdesetosmoj. Umetnost i kritika, 1(1939) 3, str. 154–163. — (R. Simeon): O pameti gospodina Vehida Vasilija Bogdanova. Književni glas, 4(1939) 1, str. 26–30. — Književne sveske, 1. Zagreb 1940. — Krleža i antikrležijanci. Riječ savjesti i razbora, 2(1940) 47, str. 6. — R. Bićanić: Dvije rasprave o hrvatskoj politici. Hrvatsko kolo, 4(1951) 314, str. 379–383. — F. Švelec: Naša četrdesetosmaška ljevica. U povodu dvije knjige Vase Bogdanova. Republika, 7(1951) 7/8, str. 656–661. — Vaso Bogdanov. Ljetopis JAZU, 1953, 58, str. 265–266. — J. Šidak: V. Bogdanov, Hrvatska revolucionarna pjesma iz 1794. i učešće Hrvata i Srba u zavjeri Martinovićevih jakobinaca. Historijski zbornik, 9(1956) str. 183–186. — A. Lebel: Vaso Bogdanov, Hrvatska revolucionarna pjesma iz 1794. i učešće Hrvata i Srba u zavjeri Martinovićevih jakobinaca. Zbornik Matice srpske za društvene nauke, 1957, 16, str. 145–147. — E. Redžić: Jedna teorija o nacionalnom razvitku u Jugoslaviji. Pregled (Sarajevo), 9(1957) 4, str. 227–232. — N. Klaić: O historijskom značenju zrinsko-frankopanske urote. Historijski pregled, 1958, 4, str. 115–126. — V. Valčić: Vaso Bogdanov, Historijski uzroci sukoba Hrvata i Srba. »Rad« JAZU 311, Zagreb 1957. Zadarska revija, 7(1958) 2, str. 174–177. — A. Forišković: Jakobinska zavjera Ignjata Martinovića. Borba, 26(1961) 2. IV. — J. Šidak: V. Bogdanov, Jakobinska zavjera Ignjata Martinovića. Jugoslovenski istorijski časopis, 1(1963) 1, str. 84–88. — Isti: Hrvatska historiografija 1955–65. (I dio.) Historijski zbornik, 18(1965) str. 29. — Lj. Doklestić: Vaso Bogdanov (1902–1967). Jugoslovenski istorijski časopis, 5(1967) str. 335–336. — K. Milutinović: Naučni lik Vase Bogdanova. Zadarska revija, 16(1967) 5, str. 352–362. — M. Vaupotić: In memoriam Vasi Bogdanovu. Kolo, NS 5(125)(1967) 11/12, str. 500–502. — F. Culinović: Vaso Bogdanov (1902–1967). Ljetopis JAZU, 1970, 74, str. 357–359. — M. Iveković: Hrvatska lijeva inteligencija 1918–1945, 1. Zagreb 1970. — S. Lasić: Sukob na književnoj ljevici 1928–1952. Zagreb 1970. — J. Šidak: Studije iz hrvatske povijesti XIX stoljeća, 2. Zagreb 1972. — M. Krleža: Dnevnik, 5. Sarajevo 1977, 162–169. — J. Šidak: Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848–49, 3. Zagreb 1979. — I. Očak: Tito – Krleža, prijeratni susreti. Zagreb 1981, 16. — J. Šidak: Kroz pet stoljeća hrvatske povijesti. Zagreb 1981. — I. Očak: Krleža – Partija (Miroslav Krleža u radničkom i komunističkom pokretu 1917–1941). Zagreb 1982. — Z. Stipetić: Argumenti za revoluciju – August Cesarec. Zagreb 1982. — B. Krizman: Pavelić u bjekstvu. Zagreb 1986. — K. Milutinović: Studije iz srpske i hrvatske istoriografije. Novi Sad 1986, 239–252.
 
Mladen Švab (1989)