KOCH, Ferdo

KOCH, Ferdo (Ferdinand), geolog (Osijek, 19. X. 1874 — Zagreb, 14. VIII. 1935). U Zagrebu 1893. završio gimnaziju i 1896. studij prirodnih znanosti na Mudroslovnom fakultetu. Nakon studija bio volonter, potom asistent M. Kišpatića i D. Gorjanovića Krambergera u Mineraloško-petrografskom odjelu Narodnoga muzeja. God. 1899–1903. predavao u gimnaziji u Vukovaru, potom u Zagrebu imenovan kustosom Geološko-paleontološkoga odjela Narodnoga muzeja. Tu se počeo baviti geološkim kartiranjem u nizinskom području Hrvatske te izradbom geoloških karata i tumača. Nakon utemeljenja Geološkoga povjerenstva za Hrvatsku i Slavoniju 1909. postao je glavnim geologom i započeo kartiranje u krškom području, okolici Karlovca, Plitvičkih jezera i Velebita. God. 1919. imenovan je suplentom na Visokoj tehničkoj školi (poslije Tehnički fakultet) i 1920. redovitim profesorom geologije i mineralogije, a zamjenjivao je i F. Tućana na katedri za mineralogiju i petrografiju Mudroslovnoga fakulteta. Kad je 1922. Geološko povjerenstvo preraslo u Geološki zavod Hrvatske, postao je 1923. njegovim ravnateljem, a 1924. i profesorom na katedri za geologiju i paleontologiju Mudroslovnoga fakulteta te v. d. ravnatelja Geološko-paleontološkoga odjela Narodnoga muzeja. God. 1928. napustio je sve dužnosti, osim vođenja Geološkoga zavoda, i vratio se izradbi geoloških karata. Istodobno se zauzimao za osnutak Geološkoga instituta Kraljevine Jugoslavije u Beogradu, u čem je, s V. K. Petkovićem, uspio 1930; te su godine na njegov prijedlog ukinuti geološki zavodi u Zagrebu i Sarajevu. Od 1931. do umirovljenja 1933. bio je direktor Instituta u Beogradu, kamo je prenio arhiv i knjižnicu zagrebačkoga Geološkoga zavoda. Tim je činom osiromašio hrvatsku geološku pisanu i tiskanu baštinu i nanio neprocjenjivu štetu hrvatskoj geologiji. Autor je Geologijskih prijeglednih karata Kraljevine Hrvatske i Slavonije: Ivanić Kloštar—Moslavina; Daruvar; Medak—Sv. Rok; Knin—Ervenik; Gračac—Ermain i Tumača tih karata (Zagreb 1906–14), Geološke karte Hrvatske, Slavonije i Dalmacije: Karlobag—Jablanac (Beograd 1929) i Tumača (Zagreb 1929), Geoloških karata Kraljevine Jugoslavije: Sušak—Delnice; Plitvice—Plitvička jezera; Ogulin—Stari Trg; Senj—Otočac (Beograd 1932) i Tumača tih karata (Beograd 1933) te Geoloških karata Kraljevine Jugoslavije: Korčula; Karlovac—Vojnić; Požega—Nova Gradiška i Pakrac—Jasenovac (Beograd 1934–35). Objavljivao je i radove iz mineralogije i petrografije, paleontologije, hidrografije i tektonike u časopisima Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH (1897, 1899, 1908), Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga (prirodoslovnoga) družtva (1898–99, 1904, 1908–09, 1915, 1917–19, 1921–22, 1925–26), Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina (Beč 1898, 1902), Rad JAZU (1899; 139), Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva (1903–04), Narodne novine (1904, 1906), Nastavni vjesnik (1904), Vijesti Geološkog povjerenstva (zavoda) (1910–16, 1926), Földtani közlöny (Budimpešta 1911), Jahresbericht der K. ungarischen geologischen Anstalt (Budimpešta 1911–12, 1914, 1916–17, 1934), A Magyar király földtani intézet évi jelentése (Budimpešta 1912–14, 1916–17), Izvješća o raspravama matematičko-prirodoslovnog razreda (1916–17), Obzor (1916), Priroda (1916, 1918), Vjerni drug (1920), Novosti (1927), Vesnik Geološkog instituta Kr. Jugoslavije (Beograd 1931–33). Napisao je poglavlje o geologiji krša u publikaciji Le Karst yougoslave (Zagreb 1928). Bio je glavni urednik Glasnika Hrvatskoga prirodoslovnoga društva (1918–20), Vijesti Geološkog zavoda (1925–29) i Vesnika Geološkog instituta Kr. Jugoslavije (1931–33).