BOGDANOVIĆ, David
traži dalje ...BOGDANOVIĆ, David, književni povjesničar (Brod na Savi, danas Slavonski Brod, 11. V 1869 — Zagreb, 7. III 1944). Pučku školu polazio je u Brodu na Savi (1876–81), gimnaziju u Slavonskoj Požegi (1882–89). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je slavistiku i klasičnu filologiju (1889–95). Kao apsolvent (1893) bio je namjesni učitelj u realnoj gimnaziji u Zagrebu. Potporom JAZU skupljao je po Slavoniji leksičko blago za Akademijin Rječnik (1894). God. 1895. postao je namjesni učitelj u Bjelovaru, a te je godine i diplomirao hrvatski, latinski i grčki. Bio je profesor u realnoj gimnaziji u Bjelovaru (1896), Zemunu (1897/98) i Petrinji (1898/99). God. 1899. doktorirao je na Sveučilištu u Zagrebu disertacijom Poraba vremena za prošlost u historijskim radnjama Vuka St. Karadžića (Nastavni vjesnik, 1899). Zatim je predavao u realnoj gimnaziji u Slavonskoj Požegi (od 1899), Osijeku (od 1902), Karlovcu (od 1904) te realnoj donjogradskoj, klasičnoj gimnaziji i ženskom liceju u Zagrebu (od 1907). Bio je ispitivač u povjereništvu za učiteljsku službu u višim pučkim školama (1914–20), povjerenik u upravno-prosvjetnoj službi i ravnatelj srednjih škola (1920). U Ministarstvu prosvjete radi do 1923, a zatim kao profesor u I realnoj gimnaziji do umirovljenja 1929. Od 1924. do 1932. bio je i ravnatelj i povremeni predavač u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji. — Bio je član Matice hrvatske, dopisni član JAZU, član Društva hrvatskih književnika i predsjednik Družbe Sv. Ćirila i Metoda za potpomaganje kulturnih i prosvjetnih ustanova u Istri. — Autor je triju knjiga Pregleda književnosti hrvatske i srpske (1914, 1918), u kojima je, kao sljedbenik filološke škole sustavno izložio činjeničnu građu. Uz rad na povijesti književnosti bavio se i priređivanjem djela hrvatskih i srpskih pisaca, pišući i predgovore tim izdanjima. Izdao je Reljkovićeva Satira (1909), Izabrane narodne pripovijetke (1914), Izabrane narodne pjesme (1924) i Antologiju hrvatske lirike, 1 (1924). Pokrenuo je ediciju Uzorna djela iz hrvatske i svjetske književnosti, u kojoj je 1918. uredio Smrt Smail-age Čengića I. Mažuranića, Luču mikrokozmu P. Petrovića Njegoša, Teutu D. Demetra, Hrvatske pripovjedače, 1 (M. Bogović, J. Jurković, V. Korajac) i Srpske pripovjedače, 1, 2 (S. M. Ljubiša, M. Glišić, J. Veselinović), potom 1921. Pobratimstvo i Bijednu Maru L. Botića te Život i priključenija Dositeja Obradovića, a 1923. Dubravku I. Gundulića. Radove iz gramatike, književne i kulturne povijesti objavio je u publikacijama Nastavni vjesnik (1899, 1900, 1908, 1910–13, 1919–22, 1928/29), Vijenac (1900, 1910), Školski vjesnik (1903, 1904), Narodne novine (1906, 1907), Zadrugar (1915, 1916, 1918, 1928), Omladina (1921/22, 1928/29), Hrvatska smotra (1937–39, 1941, 1942), Savremenik (1940) i dr. Služio se šiframa D. B., D. B-ć, B-ć. — U iznošenju književnopovijesne građe B. se držao školskoga nastavnog programa te kronološke i pozitivističke metode pri obradbi pojedinih književnih razdoblja i pisaca pa su mu književni kritičari pridali uglavnom praktičko i pedagoško značenje.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.
BOGDANOVIĆ, David. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2224>.