Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BOGDANOVIĆ, David, književni povjesničar (Brod na Savi, danas Slavonski Brod, 11. V 1869 — Zagreb, 7. III 1944). Pučku školu polazio je u Brodu na Savi (1876–81), gimnaziju u Slavonskoj Požegi (1882–89). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je slavistiku i klasičnu filologiju (1889–95). Kao apsolvent (1893) bio je namjesni učitelj u realnoj gimnaziji u Zagrebu. Potporom JAZU skupljao je po Slavoniji leksičko blago za Akademijin Rječnik (1894). God. 1895. postao je namjesni učitelj u Bjelovaru, a te je godine i diplomirao hrvatski, latinski i grčki. Bio je profesor u realnoj gimnaziji u Bjelovaru (1896), Zemunu (1897/98) i Petrinji (1898/99). God. 1899. doktorirao je na Sveučilištu u Zagrebu disertacijom Poraba vremena za prošlost u historijskim radnjama Vuka St. Karadžića (Nastavni vjesnik, 1899). Zatim je predavao u realnoj gimnaziji u Slavonskoj Požegi (od 1899), Osijeku (od 1902), Karlovcu (od 1904) te realnoj donjogradskoj, klasičnoj gimnaziji i ženskom liceju u Zagrebu (od 1907). Bio je ispitivač u povjereništvu za učiteljsku službu u višim pučkim školama (1914–20), povjerenik u upravno-prosvjetnoj službi i ravnatelj srednjih škola (1920). U Ministarstvu prosvjete radi do 1923, a zatim kao profesor u I realnoj gimnaziji do umirovljenja 1929. Od 1924. do 1932. bio je i ravnatelj i povremeni predavač u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji. — Bio je član Matice hrvatske, dopisni član JAZU, član Društva hrvatskih književnika i predsjednik Družbe Sv. Ćirila i Metoda za potpomaganje kulturnih i prosvjetnih ustanova u Istri. — Autor je triju knjiga Pregleda književnosti hrvatske i srpske (1914, 1918), u kojima je, kao sljedbenik filološke škole sustavno izložio činjeničnu građu. Uz rad na povijesti književnosti bavio se i priređivanjem djela hrvatskih i srpskih pisaca, pišući i predgovore tim izdanjima. Izdao je Reljkovićeva Satira (1909), Izabrane narodne pripovijetke (1914), Izabrane narodne pjesme (1924) i Antologiju hrvatske lirike, 1 (1924). Pokrenuo je ediciju Uzorna djela iz hrvatske i svjetske književnosti, u kojoj je 1918. uredio Smrt Smail-age Čengića I. Mažuranića, Luču mikrokozmu P. Petrovića Njegoša, Teutu D. Demetra, Hrvatske pripovjedače, 1 (M. Bogović, J. Jurković, V. Korajac) i Srpske pripovjedače, 1, 2 (S. M. Ljubiša, M. Glišić, J. Veselinović), potom 1921. Pobratimstvo i Bijednu Maru L. Botića te Život i priključenija Dositeja Obradovića, a 1923. Dubravku I. Gundulića. Radove iz gramatike, književne i kulturne povijesti objavio je u publikacijama Nastavni vjesnik (1899, 1900, 1908, 1910–13, 1919–22, 1928/29), Vijenac (1900, 1910), Školski vjesnik (1903, 1904), Narodne novine (1906, 1907), Zadrugar (1915, 1916, 1918, 1928), Omladina (1921/22, 1928/29), Hrvatska smotra (1937–39, 1941, 1942), Savremenik (1940) i dr. Služio se šiframa D. B., D. B-ć, B-ć. — U iznošenju književnopovijesne građe B. se držao školskoga nastavnog programa te kronološke i pozitivističke metode pri obradbi pojedinih književnih razdoblja i pisaca pa su mu književni kritičari pridali uglavnom praktičko i pedagoško značenje.

DJELA: Poraba vremena za prošlost u historijskim radnjama Vuka Stefanovića Karadžića. Zagreb 1899. — Nešto o »Paklu« u hrvatskoj književnosti. Zagreb 1900. — Prvo izdanje Relkovićeva Satira. Zagreb 1908. — Sredovječna crkvena drama i oberammerganske igre. Zagreb 1910. — Pregled književnosti hrvatske i srpske, 1. Zagreb 1914, 19162, 19333; 2/I–II, 1918. — Jagić u svojim »Spomenima«. Zagreb 1940.
 
LIT.: D. Prohaska: Dr. David Bogdanović, M. A. Relkovića Satir iliti Divji čovik. Nastavni vjesnik, 17(1909) 7, str. 518–522. — S. Ivšić: Bogdanovićevo izdanje Reljkovićeva »Satira«. Ibid. 18(1910) 1 str. 42–51. — F. Rožić (F. R.): Dr. D. Bogdanović, Pregled književnosti hrvatske i srpske. Hrvatska prosvjeta, 1(1914) 2, str. 117. — Đ. Šurmin: Povijesti književnosti. Savremenik, 9(1914) 5, str. 271–274; 6, str. 319–322. — Isti: Dr. D. Bogdanović, Izabrane narodne pripovijetke. Nastavni vjesnik, 23(1914–15) 4, str. 297–300. — S. Ježić: Dr. D. Bogdanović, Pregled književnosti hrvatske i srpske, 1. Ibid., 24(1915–16) 9 str. 628–634. — V. Lunaček: Dvije knjige o književnosti. Obzor, 57(1916) 147, str. 2–3. — J. Polivka: Bogdanović dr. David, Izabrane narodne pripovijetke. Archiv für slavische Philologie, 1916, XXXVI/3–4, str. 569–570. — Đ. Grubor: Smrt Smail-age Čengića. Uvod i bilješke napisao dr. D. Bogdanović. Nastavni vjesnik 26(1917–18) 9, str. 553–563. — J. Nagy: Dr. D. Bogdanović. Archiv für slavische Philologie, 1918, XXXVII/1–2, str. 219–220. — V. Lunaček: Drugi dio jedne literarne historije. Obzor, 60(1919) 81, str. 2; 82, str. 1; 90, str. 1; 94, str. 2; 95, str. 2; 106, str. 2–3. — Isti: Kako se u nas pišu književne historije. Ibid., 166, str. 2–3; 167, str. 2. — P. Popović: Dr. D. Bogdanović, Pregled književnosti hrvatske i srpske. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor 1921, I/2, str. 266–274. — A. Peravić: D. Bogdanović, Pregled književnosti hrvatske i srpske. Ibid. 1923, III/1–2, str. 264–266. — M. Krleža: Kako se kod nas piše o književnosti. Književna republika, 4(1927) 2, str. 127–128. — V. Lunaček: Književnost i nastavnici koji o njoj pišu i predaju. Savremenik, 20(1927) 2, str. 90–95. — I. Esih (ie): Jubilej zagrebačkog književnog povjesnika. Jutarnji list, 23(1934) 7999, str. 10. — B. Jurišić: Bogdanovićev pregled književnosti. Hrvatska revija, 7(1934) 6, str. 330–331. — U. Urbani: »Hic primum oculis effulsit«, Ragusa e la Dalmazia nella letteratura croata. L’Europa orientale, NS 15(1935) 1/2, str. 95–98. — I. Esih (ie): Dr. D. Bogdanović, »Jagić u svojim spomenima«. Obzor, 80(1940) 39, str. 2. — B. Inhof: Dr. D. Bogdanović, Jagić u svojim »Spomenima«. Savremenik, 28(1940) II/3–4, str. 89–91. — I. Esih: Smrt dra. D. Bogdanović. Gospodarstvo, 4(1944) 58, str. 6–7. — J. B-a: Dr. D. Bogdanović. Katolički list, 95(1944) 13, str. 152–153. — Umro dr. D. Bogdanović. Nova Hrvatska, 4(1944) 58, str. 6.
 
Nedjeljko Mihanović (1989)