Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KOCHANSKY-DEVIDÉ, Vanda, paleontologinja i geologinja (Zagreb, 10. IV. 1915 — Zagreb, 26. II. 1990). U Zagrebu završila gimnaziju 1933, na Filozofskom fakultetu diplomirala biologiju 1938. i doktorirala 1943. tezom Fauna marinskog miocena južnog pobočja Medvednice (Zagrebačke gore). Od 1935. demonstratorica u Geološko-paleontološkom zavodu Filozofskoga (poslije Prirodoslovno-matematičkoga) fakulteta, u kojem nakon diplomiranja postaje asistenticom. Habilitirala se 1953, od 1955. bila sveučilišna docentica, od 1958. izvanredna i od 1962. do umirovljenja 1980. redovita profesorica. Predstojnica Geološko-paleontološkoga zavoda 1955–59. Predavala i na Tehničkom (poslije Rudarsko-geološko-naftni) fakultetu u Zagrebu 1951 –70. te na Prirodno-matematičkom fakultetu u Skoplju 1958–65. Odgojila je mnoge naraštaje geologa i paleontologa, osmislivši sama veći broj stručnih kolegija u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi. Istraživala je izumrle organizme različite starosti i staništa, u početku najviše tercijarne i kredne makrofosile (mekušce i koralje). Na tom je području dala znatan prinos, posebno istraživanju neogenskih školjkaša i puževa, no svjetsku je slavu stekla radovima iz mikropaleontologije, koju je utemeljila u Hrvatskoj. Najviše su ju zaokupile morske praživotinje foraminifere iz skupine korjenonožaca u naslagama starim više od 250 milijuna godina. Proučavala je taksone, zajednice i stratigrafski položaj foraminifera, napose Fusulinida, s pomoću geoloških kartiranja i uzorkovanja karbonskih i permskih naslaga. Otkrila je nove rodove Kahlerina, Paratriticites i Ramovsia i 28 novih vrsta. Objasnila je izmjenu generacija srednjolijaskoga roda Orbitopsella i time uzrokovani dimorfizam, što je temeljito promijenilo stratigrafsku, hidrološku i tektonsku interpretaciju odnosa u području Plitvičkih jezera. S M. Herakom i I. Gušićem istraživala je evoluciju vapnenačkih alga Dasycladacea služeći se komparativnom morfologijom i morfogenezom. Na temelju tih radova revidirani su mnogi taksoni fosilnih vapnenačkih alga, opisani novi rodovi Clavaporella, Velebitella, Connexia i Herakella i 12 novih vrsta, a istraživanja su pridonijela rješavanju stratigrafske problematike gornjega paleozoika u nas i u svijetu. Determinirala je teže odredive forme fosila iz Mađarske, Austrije, Njemačke, Grčke i Turske. Njoj u čast imenovano je više fosilnih taksona (Distefanella kochanskae Polšak 1968, Kochanskyella tulipa Milanović 1974, Darvasites vandae Leven & Scherbovich 1980. i dr.). Bavila se i poviješću geoloških istraživanja u nas, a zaslužna je i za objavljivanje prve geološke bibliografije u Hrvatskoj. Uza znanstvene i stručne radove pisala je i popularne članke iz paleontologije, geologije i biologije te biobibliografske prikaze hrvatskih prirodoslovaca u časopisima Priroda (1943, 1951, 1958–59, 1966, 1971, 1973–74, 1976, 1978–88, 1990–91), Vjestnik Hrvatskog državnog geoložkog zavoda i Hrvatskog državnog geoložkog muzeja (1944), Geološki vjesnik (1947, 1951–67, 1969–70, 1973–76, 1978, 1980–82, 1986, 1990), Geološki anali Balkanskoga poluostrva (Beograd 1951), Bulletin international de l’Académie yougoslave dessciences et des beaux-arts (1952, 1955), Rad JAZU (1952, 1955, 1986, 1988, 1990), Ljetopis JAZU (1953, 1986), Razprave SAZU (Ljubljana 1954–55, 1965–66, 1971, 1973, 1985), Bulletin scientifique (1955–59, 1969), Acta geologica (1956, 1960, 1965), Palaeontologia Jugoslavica (1959, 1970, 1978, 1980–81), Geologica Hungarica (Budimpešta 1963–64), Paläontologische Zeitschrift (Stuttgart 1964, 1971, 1978), Eclogae geologicae Helvetiae (Basel 1966), Proteus (Ljubljana 1966–67, 1969–70, 1980), Voprosy mikropaleontology (Moskva 1966), Neues Jahrbuch für Geologie und Paläontologie (Stuttgart 1967, 1973), Rocznik Polskiego towarzystwa geologicznego (Krakov 1969), Geologija (Ljubljana 1970, 1973, 1979, 1981, 1983, 1987), Nafta (1975, 1978, 1980), Periodicum biologorum (1976–77, 1980, 1985), Schriftreichtum der Erdwissenschaftlichen Kommissionen der Österreichischen Akademie der Wissenschaften (Beč 1978), Rudarsko-metalurški zbornik (Ljubljana 1979), Glasnik Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu. Prirodne nauke (1980–81), Acta geologica Academiae scientiarum Hungaricae (Budimpešta 1981), Acta Biokovica (1983), Carinthia II (Klagenfurt 1984), Facies (Erlangen 1984), Acta botanica Croatica (1985, 1988), Trilobit (1989). Napisala je popularnu knjižicu Goleme životinje iz prošlosti (Zagreb 1946; prevedeno na talijanski i mađarski), udžbenike Paleontologija (Zagreb 1948; s M. Salopekom) i Paleozoologija (Zagreb 1964) te bila suautorica poglavlja o skupini Dasycladaceae u knjizi Fossil Algae (Berlin 1977). Surađivala je u enciklopedijskom zborniku Znanje i radost, 1 (Zagreb 1942) te u Leksikonu i Općoj enciklopediji LZ. Bila je glavna urednica časopisa Geološki vjesnik (1959–74) i Palaeontologia Jugoslavica (1969–85). Predsjednica Hrvatskoga geološkoga društva 1960–62. Redovita članica JAZU od 1973. i dopisna članica SAZU od 1975. Dobitnica je nagrada »Boris Kidrič« 1966, »Ruđer Bošković« 1967. i Nagrade za životno djelo 1975.

DJELA: Zemlja evolucija, struktura, dinamika i izvor sirovina (suautorica). Zagreb 1976. — Geološka bibliografija SR Hrvatske 15281944 (suautorica B. Magaš). Zagreb 1983.
 
LIT.: Vanda Kochansky-Devidé. Ljetopis JAZU, 1969, 73, str. 212–216; 1978, 78, str. 455–459. — M. Herak: Uz 45. obljetnicu znanstvenog i nastavnog rada Vande Kochansky-Devidé. Geološki vjesnik, 34(1981) str. 151–153. — (Nekrolozi): Z. Bajraktarević, Trilobit, 1990, 5, str. 2. — A. Polšak, Vjesnik, 50(1990) 2. III, str. 8. — A. Polšak, Z. Bajraktarević, I. Gušić, J. Sremac, B. Magaš, Geološki vjesnik, 43(1990) str. 215–223. — M. Herak, Ljetopis JAZU, 1991, 94, str. 598–600. — A. Polšak, Priroda, 80(1991) 1, str. 30–31. — S. Božičević, Ibid., str. 31. — Vanda Kochansky-Devidé. Spomenica preminulim akademicima, 1991, br. 60. — Spomenica PMF. 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu 1876–1996. Zagreb 1996.
 
Ivo Velić (2009)