Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BOJANOVSKI, Ivo, arheolog i konzervator (Grbavac, Župa dubrovačka, 16. I 1915). Osnovnu školu pohađao u Gornjem Brgatu, klasičnu gimnaziju u Dubrovniku. Klasičnu filologiju s arheologijom studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je doktorirao 1971. temom Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji. Bio gimnazijski profesor u Srijemskim Karlovcima (1939–43), Zagrebu (1943–45), Kninu (1945–46), Banjoj Luci (1946–52), Doboju (1952–54) i Sarajevu (1954–60). Od 1960. do umirovljenja 1980. radio kao arheolog – latinski epigrafičar i konzervator u Zavodu za zaštitu spomenika kulture SR BiH u Sarajevu. — Posebno se bavio proučavanjem antičkih spomenika na temelju epigrafičkih istraživanja te zaštitom srednjovjekovnih gradova u BiH. Obavio je arheološka istraživanja kasnoantičke bazilike u Crvenicama i Prisoju na Duvanjskom polju (Arheološki pregled, 1965, 1968; Glasnik Zemaljskog muzeja, 1970), Vrbi (Arheološki pregled, 1974–76; Glasnik Zemaljskog muzeja, 1981), Glavicama na Glamočkom polju te na kasnoantičkom kaštelu u Vrbljanima kod Ključa (Arheološki pregled, 1968, 1976; Glasnik Zemaljskog muzeja, 1976, 1980), Gračine na Humcu kod Ljubuškoga (Arheološki pregled, 1981) i dr. Konzervirao je kasnoantičke bazilike u Turbetu kod Travnika, Brezi (Naše starine, 1969), Cimu i Žitomislićima kod Mostara, antičke objekte u Putovićima kod Zenice (Glasnik Zemaljskog muzeja, 1969). Istražio je i konzervirao srednjovjekovne gradove Maglaj, Sokol na Plivi (Naše starine, 1965, 1972), Dobor (Arheološki pregled, 1972; Naše starine, 1980), Ključ, Krupu na Uni i Bočac na Vrbasu (Arheološki pregled, 1973, 1974, 1977) te grad Bobovac (Naše starine, 1962). Proučavao antičke natpise, među kojima je većinu sâm pronašao i objavio (Naše starine, 1967; Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, 1965, 1972, 1982; Arheološki vestnik, 1977; Tribunia, 1977, 1982; Arheološki radovi i rasprave, 1968, 1974, 1982; Glasnik Zemaljskog muzeja, 1970, 1978, 1985, 1986). Na temelju epigrafike proučava antičku topografiju u BiH (Arheološki radovi i rasprave, 1968; Adriatica praehistorica et antiqua. Miscellanea G. Novak dicata; Zagreb 1970; Godišnjak. Centar za balkanološka ispitivanja, 1973, 1976, 1978, 1981, 1984, 1987) te rimske komunikacije i miljokaze u BiH (Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 1972–73; Godišnjak. Centar za balkanološka ispitivanja, 1973, 1977, 1978, 1981, 1984, 1987; Tribunia, 1975, 1983). Bavio se kultom Silvana kod Delmata (Bulletin JAZU, 1965; Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 1977–78), barbarskom (keltskom) numizmatikom (Numizmatičke vijesti, 1967) i dr. Surađivao u publikacijama Visoko i okolina kroz historiju (Sarajevo 1984) te u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine (Sarajevo 1988, 3).

DJELA: Stari grad Bobovac i njegova konzervacija. Naše starine, 8(1962) str. 71–96. — Istraživački i konzervatorski radovi na starom gradu Maglaju (1962–1963). Ibid., 10(1965) str. 61–97. — Rimski kameni spomenici u Rogatici. Ibid., 11(1967) str. 143–164. — Municipium Malvesiatium. Arheološki radovi i rasprave, 6(1968) str. 241–262. — Antička uljara na Mogorjelu i rekonstrukcija njenog torkulara, 1969–70. Naše starine, 12(1969–70) str. 27–54. — Mogorjelo – rimsko Turres. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 24–25(1969–70) str. 137–163. — Nova epigrafska potvrda Delminiuma s Duvanjskog polja, 1969–70. Ibid., str. 5–18. — Rimska cesta Narona–Leusinium kao primjer saobraćajnog kontinuiteta. Godišnjak. Centar za balkanološka ispitivanja, 10(1973) str. 137–187. — Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji. Sarajevo 1974. — Gatačko polje u antici.Tribunia, 2(1976) str. 17–44. — Bosnien mit besonderer Beachtung der Transformation der Burgen in Artilleriefestungen. Balcanoslavica, 7(1981) str. 71–100. — Antičko rudarstvo u unutrašnjosti provincije Dalmacije u svjetlu epigrafskih i numizmatičkih izvora. Arheološki radovi i rasprave, 8–9(1982) str. 89–120. — Epigrafski i topografski nalazi s područja antičke Bigeste. 100 godina Muzeja na Humcu (zbornik). Ljubuški 1985, 65–94.
 
Anđelka Stipčević-Despotović (1989)