BOKARIĆ

traži dalje ...

BOKARIĆ, građanska, a od XVII st. plemićka obitelj u Splitu; od XVI do početka XVIII st. zabilježeno je prezime njezinih članova u oblicima Bocarich, Boccarich, Bocareo, Boccareus, Bochareo, Bucareo, Bucarich, Buccareo, a od 1710. s proširenim oblikom Boccareo Aquila (ženidbene veze s bračkom obitelji Aquila). C. Fisković drži da oblici prezimena (nastavci -eo i -ich) svjedoče o njihovu hrvatskom podrijetlu. U splitsko plemićko Veliko vijeće primljeni su 1671. Austrija im je 1822. potvrdila plemstvo i grb (istovjetan sa spojenim grbom padovanskih obitelji Boccareo i Aquila, s kojima ih je C. G. F. Heyer pogrešno doveo u vezu). — U XVI st. živjela je u Splitu obitelj činovnika gradske blagajne Ivana (spominje se 1566/67). Njegov sin Andrija (1520–1595), doktor prava, bio je splitski kanonik (od oko 1573) i pošto se 1591. odrekao kanoničke časti, do kraja života općinski službenik u talijanskom gradu Beneventu. Držali su ga dobrim poznavaocem građanskog i crkvenog prava. U povodu njegove smrti spjevao je splitski arhiđakon, pisac i pjesnik J. de Caris ili Dragišić latinski epigram (zabilježio M. Dumanić, objavili A. Ciccarelli i C. Fisković, koji je uz original objavio i prijevod na hrvatski M. Nikolancija). Njegov brat Jerolim nahodi se 1564. kao svećenik, a Ivan Krstitelj, vjerojatno drugi Andrijin brat, bio je 1598. zastupnik »građana i pučana« Splita u Mlecima i 1607, za kuge u Splitu, jedan od članova Zdravstvenog odbora. God. 1619. spomenut je drugi Andrija među splitskim »građanima i pučanima« koji su se borili za svoja prava. Bio je u upravi prve splitske zalagaonice (Monte di pieta) odmah po njezinu osnutku 3. V 1642. God. 1617. oženio se Pelegrinom Akvila (Aquila) iz splitskog ogranka te bračke obitelji. Njihov sin Jakov (1631–1702) prvi je – iz obitelji 1671. primljen u splitsko Veliko vijeće, koje ga je 1675. imenovalo sucem. Jedan od njegove braće vjerojatno je Nikola (Nicolaus Boccareus Spalatensis; rođ. 1620), rektor jurista Sveučilišta u Padovi; u zgradi toga sveučilišta postavljen je njegov kameni grb. Petar (rođ. 1674), spomenut je 1698. kao član splitskoga Velikog vijeća. Splitski plemić Petar Buccareo Aquila, nastanjen u Trogiru, ubijen je 1797. u uličnim neredima nakon pada Mletačke Republike. Posljednji muški član obitelji Dujam Luka (1790–1868) bio je oko 1841/42. nadzornik poreznog ureda u Zadru, a od 1857/58. do kraja života papinski konzul u istom gradu. Podaci o obitelji sačuvani su u spisima Arhiva stare splitske općine, koji je pohranjen u Historijskom arhivu u Zadru.

LIT.: Obitelj. — Schematismo dell’Imperiale regio governo della Dalmazia. Zara 1841, 123, 181, 215. — C. G. F. Heyer von Rosenfeld: Der Adel des Kőnigreichs Dalmatien. Nürnberg 1873, str. XII, 4, 99. — A. Jutronić: Naselja i porijeklo stanovništva na otoku Braču. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1950, 34, str. 168. — G. Novak: Povijest Splita, 2. Zagreb 1961. — C. Fisković: O splitskom književniku Jurju Dragišiću de Caris. Split 1962, 5, 15, 17–18, 29–30. — I. Ostojić: Metropolitanski kaptol u Splitu. Zagreb 1975. — Andrija, kanonik. — A. Ciccarelli: Opuscoli riguardanti la storia degli uomini illustri di Spalato e di parecchi altri Dalmati. Ragusa 1811, 12, 46. — Š. Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna—Zara 1856, 43–44. — Nikola. — M. D. Grmek: Hrvati i Sveučilište u Padovi. Ljetopis JAZU, 1957, 62, str. 342. — Petar. — S. Antoljak: Bune pučana i seljaka u Hrvatskoj. Zagreb 1956, 73. — Dujam Luka. — Hof- und Staats-Handbuch des Kaiserthumes Osterreich, 1. Wien 1858, 1868.
 
Gordana Sladojev (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BOKARIĆ. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2304>.