BOLICA KOKOLJIĆ, Vicko

traži dalje ...

BOLICA KOKOLJIĆ, Vicko, pjesnik (Kotor, druga pol. XVI st. — Kotor, XVII st.). O njegovu životu teško se mogu utvrditi pouzdani podaci, poradi istodobnih vijesti o dvama, a možda i više Bolica istoga imena. Čini se da je studirao pravo u Padovi, potom obavljao različne službe u rodnom gradu: član Velikog vijeća, kandidat za rektora Gramatikalne škole (1625). Sačuvana je jedna njegova pjesma u prijepisu iz 1671. pod nazivom Život blažene Ozane, složen po gospodinu Vićencu Bolici, vlastelinu kotorskomu, prikazan mnogo poštovanoj gospodi Suor Katarini Bućića, priuri manastira svetoga Pavla, reda svetoga Dominika. Posluživši se proznim predloškom Serafina Razzija (Vita della reverenda serva di Dio, la Madre Suor Osanna da Cattaro, Firenca 1592), B. je opjevao život te pastirice, koja je iz crnogorskoga planinskog sela Releza kraj Komana došla u Kotor, prešla na katoličanstvo i postala isposnička redovnica. Pjesma ima 47 osmeračkih katrena, a nastala je vjerojatno kad su Kotorani bili pokrenuli akciju za kanonizaciju Ozane (navode se godine 1628, 1630. i 1638). Tekst su u cijelosti objelodanili P. Kolendić i N. Luković (1928). Objavljen i u odlomcima u antologijama Prednjegoševsko doba i Poezija baroka XVII i XVIII vijeka. Prijepis Mata Riđanovića iz 1671. čuva se u Nadžupskom arhivu u Perastu. — U nizu obrada života Ozane Kotorke (Ivan Bona u XVI st., zatim Vicko Dudan, Dominik Cecić i Andrija Zmajević u XVII st. te latinski prijevod s talijanskog, što ga je prema nepoznatu piscu učinio Serafin Marija Crijević u XVIII st. a njegov prijevod prepisao Andrija Balović) Vickov je hrvatski spjev bio dosta popularan u kotorskom kraju. Pisan po ugledu na starije hrvatske pisce i narodnu poeziju, s hagiografijskim obilježjima, taj je tekst jedna od rijetkih pjesničkih tvorevina u Kotoru u prvoj pol. XVII st. Jednom Vicku Bolici brački pjesnik Ivan Ivanišević posvećuje deveto pjevanje (»cvit«) svog spjeva Kita cvitja razlikova (Venecija 1642).

LIT.: S. Vulović: Popis narodnih bokeških spisatelja i njihovih dijelâ. Prvi program C. k. realnog i velikog gimnazija u Kotoru, 1872–73, str. 19–20. — P. Popović (P. P.): Petar Kolendić, Boličin život blažene Ozane. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, 1925, V/1–2, str. 279–280. — P. Kolendić: Boličin »Život blažene Ozane«. Glasnik Skopskog naučnog društva, 1925(1926!) I/2, str. 343–348. — N. Luković: Život blažene Ozane Kotorke. Zagreb 1928, 43. — V. Lozovina: Dalmacija u hrvatskoj književnosti. Zagreb 1936, 165. — R. Kovijanić i I. Stjepčević: Kulturni život staroga Kotora (XIV–XVIII vijek), 1–2. Cetinje 1957. — R. Kovijanić: Vicko Bolica-Kokoljić (u antologiji: Prednjegoševsko doba. Titograd 1963, 527; 1966², 515). — N. Luković: Blažena Ozana Kotorska. Kotor 1965, 17, 105–106. — R. Kovijanić: Književnost Kotora. Kotorska sekcija Društva istoričara Crne Gore 1948–1968 (spomenica). Kotor 1970, 121. — M. Pavić: Istorija srpske književnosti baroknog doba. Beograd 1970. — M. Milošević i G. Brajković: Blažena Ozana u spjevovima Bolice, Dudana i Cecića (u: Poezija baroka XVII i XVIII vijeka. Antologija. Titograd 1976, 276). — Isti: Vicko Bolica-Kokoljić. (Ibid., 277–279). — R. Rotković: Pregled crnogorske literature od najstarijih vremena do 1918. Stvaranje, 34(1979) 4, str. 606.
 
Vinko Foretić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BOLICA KOKOLJIĆ, Vicko. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2330>.