BORČIĆ, Berislav

traži dalje ...

BORČIĆ, Berislav, higijeničar i specijalist socijalne medicine (Draga Gornja kod Sušaka, 10. IV 1891 — Zagreb, 3. IX 1977). Gimnaziju pohađao u Sušaku, gdje se uključuje u rad organizacije hrvatske napredne omladine i sudjeluje na njezinu prvom kongresu 1909. u Trsatu. Veterinarsku medicinu studirao u Beču i Bernu, gdje je 1914. promoviran disertacijom Der Sterzwurm eine staphylogene Folliculitis des Schwanzendes beim Rinde (Oesterreichische Wochenschrift für Tierheilkunde, Beč 1914). Uoči I svjetskog rata kao vojni bjegunac prebjegao je u Srbiju te od 1914. radi u Nišu kao ugovorni asistent Pasteurova zavoda. God. 1915. povlači se sa srpskom vojskom preko Albanije u Italiju. Vrativši se ponovno u Bern, završava studij humane medicine 1919. disertacijom Ein Beitrag zur Frage der antigenen Wirkung der Bakterienfette (Biochemische Zeitschrift, Berlin 1920). God. 1919. organizira Serovakcinalni zavod u Beogradu i privremeni je upravnik Pasteurova instituta: Specijaliziravši u Bernu higijenu i socijalnu medicinu, dolazi početkom 1921. u Zagreb i postaje predstojnik Zemaljskoga bakteriološkog zavoda (od 1923. Epidemiološki zavod), a 1926–40. direktor je Higijenskog zavoda sa Školom narodnog zdravlja u Zagrebu. U to vrijeme kao ekspert Higijenske sekcije Društva naroda posjećuje Grčku, a zatim 1930–38. triput boravi u Kini kao glavni savjetnik pri kineskom Ministarstvu narodnog zdravlja. U tada glavnom gradu Nankingu organizirao je Centralni higijenski zavod sa Školom narodnog zdravlja, po uzoru na zagrebački, i Školom za primalje i sestre pomoćnice te Centralnu državnu bolnicu. Zajedno s A. Štamparom, koji mu se poslije pridružio, organizirao je zdravstvenu službu u kineskim provincijama, okruzima i gradovima, gdje su njegovom poduzetnošću osnivani pokrajinski zavodi za zaštitu narodnog zdravlja i okružni domovi narodnog zdravlja te promicano zdravstveno i gospodarsko prosvjećivanje. Od 1940. do 1941. B. je ravnatelj novoosnovana Banovinskog zavoda za proizvodnju lijekova u Zagrebu (PLIBAH). Dolaskom okupatora bio je suspendiran, ali je nekoliko tjedana potom zbog nedostatka kadrova upućen u Osijek za ravnatelja Doma narodnog zdravlja. U Osijeku osniva Dom za majke i dojenčad i suzbija malariju, koja je tada bila zahvatila dio Slavonije. Početkbm 1943. premješten je u Glavno ravnateljstvo za zdravstvo u Zagreb te vraćen na mjesto predstojnika Higijenskog zavoda (tada Zdravstveni zavod). Aktivni je sudionik NOP-a; 1943–45. kao predsjednik ilegalnoga NOO-a u Zagrebu organizirao je slanje medicinskog osoblja i lijekova na oslobođeni teritorij. Nakon oslobođenja predsjednik je Narodne fronte, potom potpredsjednik Gradskoga narodnog odbora Zagreba te intenzivno radi na oživljavanju Higijenskog zavoda (koji vodi do 1946) i djeluje kao savjetnik u Ministarstvu narodnog zdravlja. God. 1946. na poziv Uprave UN za pomoć i obnovu (UNRRA) vodio je u Kini poslove misije za zdravstveno unapređenje i organizaciju zdravstvene službe, a 1947. osniva i vodi misiju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Kini. Bio je glavni zdravstveni savjetnik SZO pri Međunarodnomu dječjem fondu UN (UNICEF) u Parizu (1948–50) i New Yorku (1950–55), a 1955–57. zamjenik je generalnog direktora UNICEF-a u New Yorku. God. 1957. vraća se u Zagreb, gdje do umirovljenja 1959. radi kao viši savjetnik u Higijenskom zavodu, potom odlazi u rodni Sušak. — Uz njegovo ime vezani su nastojanja i uspjesi u stvaranju nove higijenske službe u Hrvatskoj 30-ih godina XX st., a osobita je njegova zasluga što je razvio Higijenski zavod sa Školom narodnog zdravlja u Zagrebu kao vodeću ustanovu naše javnozdravstvene službe.

LIT.: N. Smolčić (Enes): Dva jugoslavena u službi Društva naroda podižu u Kini zdravstvene institucije i organiziraju zdravstvenu službu po zagrebačkom uzoru. Novosti, 29(1935) 12, str. 6. — V. Grbac: Dr Berislav Borčić (1891–1977). Izvještaj za školsku 1977/78. godinu Centra usmjerenog obrazovanja za kadrove u zdravstvu »Mirko Lenac« u Rijeci, 1978, str. 37–41. — B. Kesić: Dr Berislav Borčić (1891–1977). Liječnički vjesnik, 100(1978) br. 37. — V. Đukanović: Dr Berislav Borčić – povodom petogodišnjice smrti. Zdravstvena zaštita, 12(1983) 5, str. 12–15. — B. Belicza i M. Rastija: Prilog poznavanju života i rada dra Berislava Borčića (1891–1977) eksperta Lige naroda i Svjetske zdravstvene organizacije. Saopćenja »Pliva«, 27(1984) 1/2, str. 129–144.
 
Vladimir Dugački (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BORČIĆ, Berislav. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2422>.