Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BORELLI VRANSKI, Andrija, javni djelatnik (?, 1758 — ?, 1816). Sin Francesca (Frana). U zadarsko plemićko vijeće primljen je kao prvi iz obitelji 20. VII 1796. Prema bilješkama Ivana Luke Garanjina (rkp. u Arhivu Garanjin Fanfogna u Trogiru, br. 322/21), pripadao je potkraj XVIII st. krugu ljudi koji su se na zadarskom području isticali kao stručnjaci za poljoprivredu, pisali o gospodarskim pitanjima i temama iz književnosti te sudjelovali u radu zadarske Ekonomsko-agrarne akademije, osnovane 1787. Obiteljskim posjedom Vrana upravljao je B. od 1791. s ortacima braćom Galbiani iz Šibenika. Kao pristaša ideja francuske revolucije pozdravio je uvođenje francuske uprave u Dalmaciji i uključio se u politički i javni život. God. 1806. izabran je za predsjednika novoosnovana Državnog vijeća te bio član zadarskoga općinskog vijeća. Car Napoleon I dodijelio mu je naslov viteza Legije časti (1810). Kad su osnovane Ilirske provincije, B. je postao zadarski gradonačelnik (1811–13). God. 1806. imenovan je članom Commissione centrale di agricoltura u Zadru te bio među osnivačima zadarske masonske lože (1806) i tamošnjeg čitaoničkog društva Gabinetto di lettura (1807). — Sačuvan je njegov spis na talijanskom jeziku Escogitazioni slegate di un Infermo occasionate dalla imminente organizzazione della Dalmazia (rkp., Historijski arhiv Zadar, Fond Borelli V, sv. 4, br. 214 i 215), vjerojatno iz 1797. Spis je trebao usmjeriti njegove sunarodnjake na »put ekonomske i društvene obnove u svijetlu načela Francuske revolucije« (N. Čolak). Uz misli o organizaciji političkog, gospodarskog i društvenog života zemlje (uloga staleža u skladu s idejama Montesquieua, organizacija općinske i policijske vlasti, sudstvo, školstvo, zdravstvo i dr.), posebno su zanimljive one o potrebi uspostavljanja trgovine Dalmacije s njezinim hrvatskim zaleđem, uključujući i sjevernu Hrvatsku, te s Bosnom.

LIT.: V. Dandolo: (Imenovanje članova Commissione centrale di agricoltura – Odregiegnia Sridglivi od poglio texegnia u Zadru 11. X 1806). Kraglski Dalmatin – Il Regio Dalmata, 1806, 15, str. 116–117. — (Podjela naslova viteza Legije časti). Ibid., 1810, 2, str. 12. — V. Brunelli: Giornale dell’assedio di Zara. Zara 1880, 15, 20, 22, 26. — T. Erber: Storia della Dalmazia dal 1797 al 1814. Zara 1892, 50, 52, 54, 57. — P. Karlić: Kraljski Dalmatin (1806–1810). Zadar 1912, 81. — F. Kidrič: Framasonske lože hrvaških zemelj Napoleonove Ilirije v poročilih dunajskega policijskega arhiva. Rad JAZU, 1915, 206, str. 33, 35, 51. — G. Novak: Knez Andrija Borelli Vranski. Novosti, 24(1930) 82, str. 30. — N. Čolak: Spis Andrije Borellija o uređenju Dalmacije krajem XVIII stoljeća. Mogućnosti, 4(1957) 5, str. 397–410; 6, str. 499–510. — G. Novak: Presjek kroz povijest grada Zadra. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 11–12(1965) str. 70. — V. Maštrović: Osnivanje Ilirske čitaonice u Zadru 1847. i 1848. god. s osvrtom na zadarsku čitaonicu iz 1807. god. Ibid., 21(1974) str. 33, 36. — S. Piplović: Rad Luke Garanjina na unapređenju agrikulture u Dalmaciji. Ibid., 25(1978) str. 302, 313.
 
Ante Laušić i Tatjana Radauš (1989)