BORENIĆ, Martin

traži dalje ...

BORENIĆ, Martin, pisac, pedagog i glazbenik (Cogerštof, njem. Zagersdorf, Gradišće, 7. XI 1850 — Pajngrt, njem. Baumgarten, Gradišće, 22. V 1939). Osnovnu školu svršio je u rodnom mjestu 1862, potom u Sopronu nastavlja realku i 1871. završava učiteljsku školu. Nekoliko mjeseci učiteljevao je u Rohrbachu, a od 1871. do umirovljenja 1916. u Baumgartenu, gdje je do 1919. bio i orguljaš. — U doba buđenja narodne svijesti kod zapadnougarskih Hrvata B. je mnogo učinio za unapređenje njihova prosvjetnog i gospodarskog života. Za hrvatske osnovne škole u Győrskoj biskupiji sastavio je dva udžbenika koja su doživjela više izdanja. Pisao je pjesme, crtice, putopise, kulturnopovijesne, folklorne i poučne članke te prevodio s njemačkog jezika. Surađivao je u publikacijama Venac (Győr 1882), Kerštjansko-katoličanski kalendar (Győr 1891–1926), Naše novine (Beč 1910–14), Naša domovina (kalendar, Neusiedl am See 1919–34), Hrvatske novine (Beč 1922–39). Bio je ne samo suradnik nego i pokretač, urednik te izdavač nekoliko kalendara. Od 1909. s Andrijom Kuzmićem uređivao je Kalendar sv. Antona Paduanskoga, od 1926. Kalendar sv. Mihovila, a 1923. pokrenuo Hervatski kalendar Gradišćanske deržave (izlazio do 1926). Prikupijao narodno blago Gradišćanskih Hrvata i u rukopisu ostavio zbirku sa 63 narodne pjesme. Surađujući s M. Nakovićem, bilježio je narodne napjeve te priredio i 1901. izdao opsežnu crkvenu pjesmaricu, koja se dijelom temelji na tekstovima File Sedenika, a sadržava također Borenićeve tekstove i neke njegove izvorne skladbe. Taj crkveni »jačkar«, kao i Borenićev cjelokupni pedagoški i spisateljski rad, znatno je pridonio održanju narodne svijesti Gradišćanskih Hrvata.

DJELA: Početnica za katoličanske hervatske škole va ugárskom kraljevstvu. Győr 1873 (do 1904. 11 izdanja). — Druga štanka za katoličanske hervatske škole ugarskoga kraljevstva. Gyor 1875 (do 1902. 6 izdanja). — Kerštjansko-katoličanski crikveni jačkar. Győr 1901.
 
LIT.: M. Rešetar (M. R.): Kerštjansko-katoličanski crikveni jačkar. Archiv für slavische Philologie, 23(1901) 1/2, str. 272–273. — J. Barle: Martin Borenić. Sv. Cecilija, 22(1928) 5, str. 222–225. — I. Esih: Martin Borenić. In memoriam nestoru hrvatskih školnika u Gradišću. Obzor, 79(1939) 139, str. 2. — M. Meršić ml.: Znameniti i zaslužni Gradišćanski Hrvati. (Rijeka) 1972. — S. Krpan: Martin Borenić (1850–1939). Matica, 29(1979) 7/8, str. 33. — L. Županović: Stoljeća hrvatske glazbe. Zagreb 1980. — A. Jembrih: Ein Beitrag zur Kenntniss der kulturellen Beziehungen bedeutender burgenländischer Kroaten mit dem Mutterland zu Beginn des 20. Jahrhunderts. Burgenländische Heimatblätter (Eisenstadt), 48(1986) 2, str. 57–86. — S. Krpan: Gradišćanski portreti. Zagreb 1988, str. 69–73. — A. Jembrih: Kulturnopolitički i sociolingvistički aspekt Gradišćanskih Hrvata u pismima Martina Borenića. Marulić, 22(1989) 1, str. 53–68.
 
Stjepan Krpan (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BORENIĆ, Martin. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2443>.