KOSTRENČIĆ, Ivan

traži dalje ...

KOSTRENČIĆ, Ivan, knjižničar (Crikvenica, 16. XI. 1844 — Crikvenica, 9. III. 1924). Gimnaziju polazio u Rijeci i završio 1862. u Senju. Bogoslovni studij završio u Pešti 1866, studij povijesti i pomoćnih povijesnih znanosti te slavistike u Beču 1868. Zaposlio se te godine u Dvorskoj knjižnici te od 1869. predavao hrvatski jezik na Theresianumu i (do 1871) na Upravnom tečaju za graničarske časnike, a u državnoj nakladi školskih knjiga redigirao hrvatska izdanja. Od 1875. do umirovljenja 1911. knjižničar je i ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Nastojeći ju profilirati i kao nacionalnu knjižnicu, prikupljanjem domaće knjižne baštine i vrijednih izdanja drugih južnoslavenskih naroda te nabavom privatnih zbirka (knjižnice Lj. Gaja i N. Zrinskoga) znatno je povećao i obogatio knjižni fond, sastavio pravila Knjižnice 1876, započeo reorganizaciju, izradio osnovu za abecedni i stručni katalog, s V. Deželićem st. katalog rukopisa i inkunabula, osigurao međuknjižničnu posudbu iz srednjoeuropskih knjižnica te se zauzimao za bolji položaj knjižničara. U Državnom dvorskom i kućnom arhivu u Beču pronašao je i prema tekstološkim i jezičnim načelima V. Jagića objavio i predgovorom popratio pjesme F. K. Frankapana iz Gartlica za čas kratiti pod naslovom Vrtić (Zagreb 1871). Objavio također građu za povijest južnoslavenske protestantske književnosti u doba najaktivnijega rada I. Ungnada i uraškoga kruga Urkundliche Beiträge zur Geschichte der protestantischen Literatur der Südslaven in den Jahren 1559–1565 (Beč 1874). U vlastitoj je nakladi dao tiskati knjižicu Uspomena na Mirka bar. Ožegovića Barlabaševačkoga, biskupa senjskoga i modruškoga ili krbavskoga (Beč 1869), a u predgovoru djelu E. Lovrića Crikvenica—Novi (Crikvenica 1907) donio je jedan od prvih povijesno-pravnih priloga o Crikvenici. Prevodio udžbenike, osvrtima, polemikama i izvješćima surađivao u periodicima Agramer Zeitung (1869), Izvještaj Matice hrvatske (1877–78, 1890), Vienac (1878, 1881), Sloboda (1885), Smotra (1887), Narodne novine (1892). Za njegova je tajničkoga, blagajničkoga i uredničkoga djelovanja 1877–1902. MH znatno povećala broj članova i suradnika, stvorila čitateljsku publiku te postala središtem hrvatskoga kulturnoga i književnoga života. Rukopisna mu se ostavština čuva u Arhivu HAZU, NSK i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču. Po njem je nazvana Povelja koju Knjižničarsko društvo iz Rijeke od 2000. dodjeljuje za unapređivanje knjižničarskoga rada. — Njegov sin Nikola (1879–1945) u Zagrebu je 1897. završio klasičnu gimnaziju i 1902. studij prava doktoratom. Bio je upravitelj financijskoga odsjeka Zemaljske vlade 1915, ekspert na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1919, nastavnik na Visokoj školi za trgovinu i promet 1920, pomoćnik ministra financija 1921, potom glavni ravnatelj Jugoslavenske banke u Zagrebu. Objavio članke gospodarske tematike (Nova Evropa, 1923; Obzor, 1931) te brošure s predavanjima iz političke ekonomije (Zagreb s. a.) i o valutnoj reformi u Austro-Ugarskoj Monarhiji (Zagreb 1908).

LIT.: (Osvrti na knj. Vrtić): F. Rački, Vienac, 3(1871) 3, str. 45–47. — V. Jagić, Ibid., 20, str. 318–320. — A. Veber Tkalčević: Opazke na opazke gg. Maretića i Kostrenčića. Ibid., 14(1882) 34, str. 551. — B. Brusina (Z. Z.): Ivan Kostrenčić. Prosvjeta, 19(1911) 7, str. 230–231. — (Nekrolozi): Novosti, 18(1924) 12. III, str. 5. — Obzor, 65(1924) 10. III, str. 2. — Riječ, 5(1924) 60, str. 2–3. — F. Šišić: Korespondencija Rački–Strossmayer, 1–4. Zagreb 1928–1931. — E. Kučera: Bibliotekarsko spominjanje. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 2(1951) 1/4, str. 19–31. — J. Ravlić i M. Somborac: Matica hrvatska 1842–1962. Zagreb 1963, 100–131. — M. Rojnić: Nacionalna i sveučilišna biblioteka. U: Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 1. Zagreb 1969, 600–611. — I. Kršnjavi: Zapisci. Iza kulisa hrvatske politike, 1–2. Zagreb 1986. — V. Uremović: Ivan Kostrenčić. Dometi, 5(1995) 1/3, str. 215–216. — D. Sečić: Ivan Kostrenčić. Lokve 2000. — I. Zvonar: Prilog poznavanju njemačkog knjižničarstva i doprinos Ivana Kostrenčića razvoju hrvatskog knjižničarstva u 19. stoljeću i početkom 20. Časopis za suvremenu povijest, 33(2001) 3, str. 762–778. — Isti: Pet pisama Ivana Kostrenčića Franji pl. Markoviću. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, 21(2003) str. 267–275. — Isti: Dnevnički zapisi Ivana Kostrenčića o reviziji Hrvatsko-ugarske nagodbe (1871.–1872.) iz Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ibid., 23(2005) str. 259–271. — Isti: Pisma Franje Račkoga upućena Ivanu Kostrenčiću u razdoblju od 1868. do 1875. Ibid., 25(2007) str. 203–224. — Isti: Rukopisna ostavština Ivana Kostrenčića u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. U: 400. obljetnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zagreb 2007, 51–65. — Nikola. — (Skica za portret). Die Drau, 55(1922) 254, str. 1–2. — (Zagrebački portreti). Zagrebačka smotra, 2(1934) 11, str. 5.

Klara Pranjko i Šimun Jurišić (2009)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KOSTRENČIĆ, Ivan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/246>.